Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MONITOR ISTRAŽUJE: Koji fakulteti vode do posla, a koji do biroa rada

Objavljeno prije

na

univerzitet-crne-gore-2

Crna Gora je odavno postala zemlja kojoj nije potreban visokoobrazovani kadar. To najbolje ilustruju podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG), prema kojima je u prvom polugodištvu ove godine otvoreno samo 11 odsto radnih mjesta za koje je bilo potrebno fakultetsko obrazovanje.

Od ukupno 12.728 slobodnih radnih mjesta, u prvih šest mjeseci ove godine, poslodavci su tražili samo 2.639 radnika sa višim ili visokim obrazovanjem. Za 33 odsto radnih mjesta bila je dovoljna srednja škola, a za većinu poslova (55 odsto) škola ne treba, tražena su niskokvalifikovana ili polukvalifikovana zanimanja.

S druge strane sve je veći broj srednjoškolaca koji upisuju fakultete, preko 80 odsto. Sve to dovodi do toga da statistiku biroa rada svake godine popuni oko 2.000 svršenih visokoškolaca koji su se školovali u Crnoj Gori i isto toliko onih koji su diplome stekli u inostranstvu.

,,U odnosu na broj postojećih radnih mjesta, sektor visokog obrazovanja proizvede 3,5 puta više kadra”, konstatovano je u ovogodišnjoj Analizi stanja na Univerzitetu Crne Gore.

Prema podacima, koje je Monitoru dostavio ZZZCG broj nezapošljenih visokoškolaca 1. januara ove godine bio je 9.976, dok je 10. avgusta 2015. posao čekalo njih 8.492.

Najviše nezaposlenih, ali i najviše konkursa za radna mjesta je iz oblasti ekonomije, prava, vaspitanja i nastave.

Na biroima je trenutno 1.300 ekonomista. Početkom godine ih je bilo 1489, ali je u međuvremenu raspisano 413 konkursa. Kao i u drugim oblastima, najteže je naći posao sa diplomom bečelor, pa je preko 500 visokoškolaca sa tom diplomom ekonomije nezapošljeno. Na birou je 242 diplomiranih ekonomista, a 196 ekonomista za opštu ekonomiju, bankarstvo i finansije.

Slično je i sa diplomama pravnih fakulteta. Na početku godine 1.144 pravnika je tražilo posao. Zapošljeno je 335, pa je sada na birou 950 pravnika.

I dok se broj ekonomista i pravnika koji traže posao neznatno smanjio, broj vaspitača i nastavnika je porastao. Trenutno ih je na birou 1.420. Na početku godine ih je bilo 1.344, a u međuvremenu je Zavod raspisao konkurse za samo njih 214.

Najviše je nezaposlenih profesora srpsko-hrvatskog jezika 162, zatim engleskog 150, profesora razredne nastave 113, profesora fizičke kulture 106, kao i kadra sa bečelor diplomama iz ove oblasti. Deficitarni su kadrovi nastavnici prirodno-matematičke struke: profesori matematike, fizike, hemije…

Gorenavedenim grupama zanimanja koje su već tradicionalno najzastupljenije na biroima rada, posljednjih godina pridružila se još jedna – menadžeri. Većina diploma iz regiona koje Crna Gora uredno nostrifikuje su upravo na zvanje menadžera iz raznih oblasti. Čak je i ministar prosvjete Predrag Bošković nedavno kazao da takve bečelor diplome dolaze sa sumnjivih fakulteta.

Menadžera i organizatora je na birou početkom godine bilo 1.228, sada ih je 965. Raspisano je samo 70 konkursa za njihovo zapošljenje.

Najviše je nezapošljenih bečelora primijenjenog menadžmenta – 206, bečelora finansijskog menadžmenta – 132, diplomiranih menadžera- 107, bečelor menadžera u carini, špediciji i osiguranju – 102.

U porastu je i broj visokoškolaca sa diplomama iz oblasti odbrane, bezbjednosti i zaštite. Međutim ni za njih nema posla, pa ih je 257 nezapošljenih, a tokom godine otvoreno je samo 13 radnih mjesta. Najviše je nezaposlenih sa diplomom bečelora iz oblasti kriminalistike, bezbjednosti i međunarodnih odnosa i diplomatije. Nema posla ni za 30 kriminalista, četiri oficira, tri oficira milicije, ni za jednog organizatora opštenarodne odbrane i zaštite.

Malo je posla i u zanimanjima ugostiteljstva i turizma, pa ih je 366 na birou, slično je i sa brodarima ima ih 139 nezaposlenih.

Rijetka zanimanje gdje je bilo više konkursa za posao nego što je nezaposlenih su farmaceuti. Za diplomiranog farmaceuta čak 55 slobodnih radnih mjesta, međutim za doktore farmacije nema toliko posla pa ih je 33 na Zavodu.

Nije toliko crno ni u građevinarstvu gdje je tokom godine bilo raspisano 102 konkursa, a nezaposlenih visokoškolaca je 143. Bilo je potražnje i za arhitektama i urbanistima, oglašeno je 91 slobodno radno mjesto. U ovoj oblasti je 110 nezaposlenih sa fakultetskim diplomama. Najviše inženjera arhitekture – 25.

Veliki broj konkursa raspisan je i za inženjere elektrotehnike za energetiku – 29, na birou je trenutno njih šest. Česti su konkursi i za inženjere elektrotehnike za elektromehaniku i telekomunikacije, kao i za mašinske inženjere, zatim inženjere za proizvodnju bilja, prehrambene tehnologije…

I sportisti sa diplomom su mahom nezaposleni, njih 54, najviše bečelor sportskih trenera14 i novinara 24, isto je i u zanimanjima fizičke kulture gdje je 74 nezaposlena a u toku godine bilo je oglašeno samo jedno slobodno radno mjesto. Nema posla ni u kulturi i umjetnosti, za bibliotekare, istoričare umjetnosti, konzervatore, jedino su deficitarni prevodioci, ali ne sa bečelor stepenom. Scenski umjetnici – nezaposlena su dva operska pjevača, po jedan kompozitor i dirigent hora, trojica glimaca, po jedan režiser i dramatrug… Čak 13 slikara traži posao, isto toliko grafičkih dizajnera, tri vajara…

U grupi zanimanja javnog informisanja 86 je nezaposlenih. Novinara 26, za ovo zanimanje bilo je i najviše konursa tokom godine, čak šest. Na birou je i troje producenata, petoro filmskih i TV režisera…

Nezapošljeno je 69 doktora stomatologije, kao i 282 medicinara. Od toga najviše je doktora medicine – 100, bečelora primijenjenih studija visoke medicinske škole – 71, bečelora primijenjene fizioterapije – 58. S druge strane, radna mjesta najčešće su raspisivana za specijaliste: fizikalne medicine i rehabilitacije, epidemiologije, ginekologije, oftalmologije, pedijatrije…

Broj nezapošljenih visokoškolaca su u preko 50 odsto po svim zanimanjima popunili oni sa bečelor diplomama. Njih poslodavci veoma rijetko ili uopste ne zapošljavaju. Tako, na primjer, za u svijetu tražena zanimanja računske tehnike, kod nas je na birou 229 visokoškolaca, od toga 154 sa diplomom bečelor primjenjenog računarstva.

Broj nezapošljenih visokoškolaca bio bi još veći bez pomoći Vlade. Naime, programom stimulisanja zapošljavanja visokoškolaca koji realizuju Zavod i Vlada, u prvih šest mjeseci ove godine obuhvaćeno je 3.701 visokoškolca.

I tu se pomoć institucija završava. Visokoškolci će morati da se naviknu na čekanje po biroima. A nije da nadležni odavno nijesu primijetili ovaj problem. Donosile su se razne strategije. Nedavno je i uprava UCG saopštila da i oni nose dio odgovornosti za trenutno stanje i, da zajedno sa Vladom Crne Gore, moraju djelovati u pravcu optimalnog koncepta upisne politike.

Za svršene srednjoškolce i njihove roditelje optimalni koncept je i dalje isti – da se završi fakultet, pa će se već naći neka veza, kum, rođak, partijski aktivista, da nejač neđe „ubaci”.

Nezapošljeni i magistri i doktori nauka

Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje posao čeka 249 magistara i osam doktora nauka. Najviše je magistara na birou sa diplomama ekonomije i prava 96 (ekonomisti 45, pravnici 14, menadžeri i organizatori 33). Slijede magistri vaspitači i nastavnici društveno-humanističke oblasti, njih 46. Zatim zdravstvo, farmacija i socijalna zaštita 14, vaspitanje i obrazovanje 15, geodezija i građevinarstvo 15, trgovina, turizam i ugostiteljstvo 10, saobraćaj 11. Čak devet magistara arhitekture je na birou, 29 magistara ekonomskih nauka, 11 specijalista menadžmenta, šest magistara pravnih nauka, četiri master psihologa, plus devet psihologa specijalista, šest pedagoga, pet farmaceuta, dvoje specijalista dječje i preventivne stomatologije, kao i jedan specijalista opšte hirurgije…

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo