Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mozak operacije komandovao iz Srbije

Objavljeno prije

na

Pozivajući se na izvore iz tužilaštva Srbije, mediji mjesecima špekulišu da je istraga proširena na pljevaljske biznismene, braću Darka i Dušana Šarića, zbog umiješanosti u šverc 2,7 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Imena Šarića su pominjana od samog početka istrage, odmah po otkriću narko-pošiljke, mada za njihovo povezivanje sa krijumčarenjem kokaina u tom trenutku nije bilo dokaza. Niko od zvaničnih predstavnika srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), policije i specijalnog tužilaštva koji vode istragu, do danas nije želio da otkrije da li i kakve dokaze imaju protiv Šarića. Srpski specijalni tužilac Miljko Radisavljević je za beogradske Večernje novosti izjavio da se protiv braće Šarić ne vodi istraga u Argentini i Urugvaju. Međutim, nije bio izričit da se takav postupak ne vodi u Srbiji, primijetio je taj list. Na to je beogradski tabloid Alo dodao da je tužilac Radisavljević saopštio da za sada prikupljeni dokazi o švercu droge ukazuju da je vođa kriminalne grupe koja se bavila tim nelegalnim poslom uhapšeni Željko Vujanović iz Kragujevca, porijeklom iz Crne Gore. Vujanović je, prema pisanju medija, blizak rođak porodice Šarić.

Ni direktor policije Srbije Milorad Veljović za Blic nije želio da licitira sa imenima organizatora grupe, dok se protiv njih ne pokrene postupak, ali je naveo da se radi o klanu koji je u Srbiji čak pokušavao da utiče i na politiku.

TVRDNJE O ISTRAZI – BESMISLICA: Dušan Šarić (31) je početkom nedjelje za Alo prvi put javno negirao da se protiv njega u Srbiji vodi istraga. ,,Te su tvrdnje obične besmislice i zlonamjerno su upućene na adresu moje porodice. Nemam šta da kažem tim povodom, osim da su to neistine,” rekao je mlađi Šarić.
Umiješanost Darka Šarića u šverc kokaina demantovao je u više navrata i njegov advokat. Advokat nije želio da kaže gdje se nalazi njegov klijent.
Braća Šarić, kako pišu Novosti, izvjesno vrijeme ne dolaze u Srbiju, gdje imaju razgranat privatni biznis. Iako su Beograd i Vojvodina bili njihova česta odredišta, otpočinjanjem policijske akcije Balkanski ratnik i oktobarske zapljene 2,2 od tri tone kokaina u Urugvaju, uglavnom su u Crnoj Gori, tvrdi list.
Prema posljednjim informacijama kojima raspolaže istraga, braća najčešće borave u rodnim Pljevljima i Budvi. Oni su, kako se tvrdi u njihovim Pljevljima, skoro dvije decenije u poslovnim vodama. Iako je ,,alfa i omega” svih poslova stariji Darko, na njega nije registrovana nijedna firma. Gotovo sva imovina koju Šarići posjeduju u Crnoj Gori, ali i Srbiji, uknjižena je na mlađeg Duška. U Agenciji za privredne registre Srbije, Darko je uknjižen kao suosnivač kafe kluba Kasino u Kragujevcu. U ovom lokalu je zbog uloge u krijumčarenju više tona kokaina, u policijskoj akciji Balkanski ratnik, uhapšen menadžer Vujanović.
Šarići su vlasnici i najmanje dva hotela u Srbiji, jednog u Subotici i hotela Prezident na obližnjem Paliću. Dovode se u vezu i sa ekskluzivnim lokalima u Novom Sadu, ali i nekoliko poljoprivrednih kombinata u Vojvodini. Hotele u Subotici i na obližnjem Paliću kupila je jedna američka kompanija za koju se tvrdi da je u vlasništvu Šarića.

KAPE SA KAMERAMA: U međuvremenu je beogradski dnevnik Blic saznao da je krijumčarski kanal narko-kartela, čija je pošiljka zaplijenjena sredinom oktobra u urugvajskoj luci Santjago Vaskez, razotkriven dva mjeseca ranije. Tada je još jedna pošiljka ove grupe iz Južne Amerike brodom stigla do obale Grčke.
,,Pretpostavljamo da je i tada prokrijumčarena ista količina kokaina koja je zaplijenjena i u Urugvaju. Ova informacija dovela je do razotkrivanja načina funkcionisanja grupe, imena njihovih kontakata preko kojih su ugovarali nabavku kokaina, veze koja im je obezbijedila kontakte u tamošnjim kartelima i identiteta učesnika u preuzimanju i transportu kokaina ka Evropi”, kazao je za Blic izvor blizak istrazi.

Članovi grupe su koristili lažne identitete, a još u martu 2009. su iznajmili nekoliko stanova u elitnim djelovima argentinske prijestonice, kada su i nabavili land rovere i kamionete ford te počeli sa akcijom nabavke i distribucije kokaina. Pretpostavlja se da je droga nabavljana u Kolumbiji po cijeni od 1.000 dolara za kilogram. U jednom stanu policija je pronašla 15 potpuno novih satelitskih telefona i kape sa ugrađenim kamerama.
Argentinska policija je 14. avgusta na aerodromu u Buenos Ajresu ,,snimila” Srbina koji je, kako se kasnije ispostavilo, donio 260.000 eura za kupovinu jahte kojom bi se prevezao kokain. Dva mjeseca kasnije, u luci Santa Lusija, utovareno je više od dvije tone najfinijeg kokaina spakovanog u sportstke torbe.

Plan je bio da se droga pretovari na prekookeanski brod i transportuje dalje ka Evropi. Međutim, uslijedila je zapljena 2.174 kilograma kokaina na jahti Maui, vlasnika hrvatskog državljanina Anastazija Martinića.

HAPŠENJA U SRBIJI: Istovremeno sa akcijom u Urugvaju, hapšenja su počela i u Srbiji.
Prvo su uhapšeni Željko Vujanović, Marko Vorotović i Nikola Pavlović, rođak Ivana Pavlovića zvanog Iker, koji je ljetos uhapšen nekoliko dana pošto je ispod njegovog automobila parkiranog u garaži u centru Beograda nađen eksploziv. Pretpostavlja se da je Pavlović bio glavni čovjek klana za narko-tržište u Italiji.
Uslijedila su hapšenja Dragana Labudovića, kod koga je nađeno više od pola miliona eura, Dejana Rakića, Miloša Pandrca, Radana Adamovića, Miloša Krpovića i Miloša Cajića.
Osmorica uhapšenih nalaze se u pritvoru Centralnog zatvora u Beogradu, dok je jedan osumnjičeni u ekstradicionom pritvoru u Bosni i Hercegovini. Prema ranijoj izjavi tužioca Radisavljevića još osam osumnjičenih, čija imena nisu saopštena zbog interesa istrage, nedostupni su pravosudnim organima u Srbiji.
Prema ranijem pisanju medija, pošiljku koja je zaplijenjena navodno je platio crnogorski narkokartel i ona je trebalo da dođe do Luke Bar, odakle bi se distribuirala širom Evrope. Tada se spominjalo ime Darka Šarića. Najavljivano je i da će ga srpska policija saslušati.
Istragom je utvrđeno da je uhapšeni Vujanović, Šarićev brat od ujaka, i da bi njegovim saslušanjem mogli biti otkriveni pojedini detalji koji bi pomogli u rasvjetljavanju istrage o jednoj od najvećih pošiljki droge u svijetu. Međutim, Vujanović je pred istražnim sudijom rekao da sa tim nema nikakve veze i da dalje neće odgovarati na pitanja.

Zapljenom ogromne količine droge, kako procjenjuje policija u Beogradu, udareno je na najjači narko-klan koji je nekoliko posljednjih godina vladao Srbijom, Crnom Gorom i držao neprikosnoveni primat na narko-tržištima nekoliko evropskih zemalja, naročito u Italiji, Belgiji i Holandiji.
Tada se spominjalo ime Darka Šarića i najavljivano da će ga srpska policija saslušati.

POTJERNICE ZA PETORICOM OSUMNJIČENIH: Urugvajska policija raspisala je potjernice za petoricom osumnjičenih: Nenadom Novakovićem, Draškom Vukovićem, Borisom Labanom, Igorom Stjepovićem i Markom Pandrcem. Za njima je u kući, koju su koristili u Buenos Airesu, ostalo pola tone kokaina, koju je pretresom naknadno otkrila tamošnja policija.
Novaković je za američku agenciju za suzbijanje narkotika jedan od vođa međunarodne grupe koja se bavila švercom kokaina. On je osoba snimljena u avgusta prošle godine na aerodromu Eziza kada je stigao u Argentinu.
Na spisku osumnjičenih, tačnije izvještaju Federalne policije Argentine, koji je krajem oktobra objavila televizijska stanica Telefe, osim Novakovića navedena su imena još nekoliko osoba iz Srbije i Crne Gore, među kojima i Duško Šarić i Stanko Subotić Cane. Međutim, argentinski organi reda su se ogradili, navodeći da ne isključuju mogućnost ,,da se na potjernicama za narkobandom nalaze lažna imena i fotografije drugih osoba koje nemaju veze sa švercom kokaina vrijednog oko 250 miliona eura”.

Ovih dana beogradski Alo piše da je Telefe objavila dopunjen policijski izvještaj o akciji Balkanski ratnik. Telefe (najgledanijih televizijskih stanica u Argentini) u izvještaju navodi da je “mozak operacije” Darko Šarić.
Telefe je objavio i nove ekskluzivne fotografije osumnjičenih, dobijenih od argentinske policije. ,,To su ljudi koji imaju strašno mnogo para i moć, a na dojavu iz Srbije, argentinska policija je počela da ih prati na svakom koraku”, saopštio je prezenter vijesti kanala Telefe.
Prema policijskom izvještaju, koji prenosi Telefe, vođa na terenu bio je Nenad Novaković, ali je srpsku bandu, kako je javila ova TV, zapravo predvodio Darko Šarić. Njega su Argentinci označili kao vođu, organizatora i „veliki mozak” čitave operacije. „Ovaj čovjek, koji je u Srbiji ugledni biznismen, nije uopšte dolazio u Argentinu, već je sve obavljao iz Srbije”, prenosi Telefe.

DEA u Crnoj Gori?

Agenti američke DEA zatražili su sastanak sa crnogorskom policijom od koje se zahtijeva da se osobama iz Berana i Pljevalja koji se dovode u vezu sa krijumčarenjem kokaina oduzmu putne isprave i da budu pod stalnim policijskim nadzorom, tvrdi Alo.
Na sastanku koji će se u Crnoj Gori održati do kraja ovog mjeseca biće razmijenjeni operativni podaci i analizirani dokazi protiv nekoliko crnogorskih državljana, nakon čega će biti donijeta odluka da li će te osobe biti krivično procesuirane, navodi tabloid.
Šef crnogorske policije Veselin Veljović krajem godine negirao je navode da će predstavnici DEA tokom ovoga mjeseca doći u Crnu Goru u vezi sa nedavnom zaplijenom kokaina u Buenos Ajresu.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo