Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Turistički u pečalbu

Objavljeno prije

na

Autobusi za Luksemburg puni su putnika još sa svoje polazne stanice iz Berana. Tako je svakog vikenda od 19. decembra prošle godine, kada je stupila na snagu vizna liberalizacija. Mehmed Adrović, vlasnik agencije Simon, zadovoljan je novim poslom. Svoja tri autobusa usmjerio je na međunarodne linije. Dva za Luksemburg a jedan za Dansku. Za četiri nedjelje prevezao je oko sedamsto putnika. Posla bi bilo i više da mu neregistrovani prevoznici iz Srbije ne „otimaju” putnike. Voze ih do Novog Pazara, gdje presijedaju za zapadnoevropske zemlje. Vikendom iz Pazara u te zemlje polazi deset autobusa. „Mi smo jedini legalni prevoznici na ovoj liniji u Crnoj Gori”, kaže Adrović, koji očekuje da inspekcijski organi spriječe nelegalan prevoz kroz Crnu Goru. MASOVAN ODLAZAK: Većina putnika za Luksemburg su Petnjičani. Neki od njih tamo su išli 1999. pa su vraćeni u Crnu Goru nakon sporazuma dvije vlade. Sada odlaze kod rođaka, koji su imali sreću da ostanu u toj zemlji. „Ovaj odlazak jeste masovan, ali većina ljudi ide u posjetu svojima. Intenzitet odlazaka nije ni blizu onome koji se dešavao ‘99.”, kaže Adrović. On procjenjuje da će ih se većina vratiti u Crnu Goru u roku od tri mjeseca, koliko je predviđeno da se može ostati u turističkom aranžmanu.

Više od hiljadu ljudi otišlo je iz Petnjice za manje od mjesec dana, procjenjuje Reka Ličina. On je tamo ispratio polovinu svojih rođaka, nastanjenih u Petnjici. Na put u Njemačku ispratio je i svoje najbolje prijatelje koji su takođe zvanično otišli u turističku posjetu, ali se nadaju da bi makar dva od tri mjeseca mogli pronaći neki posao „na crno”. „Petnjica je bez perspektive. Svi koji odu nadaju se da će pronaći neku formulu da ostanu”, kaže Ličina.

Formulu ostanka u Luksemburg za sebe je već ranije pronašao Elvis Šabotić. On tamo ima stalnu boravišnu i radnu vizu. Vizna liberalizacija mu je pomogla da se konačno spoji i počne da živi sa svojom suprugom Almirom. Po nju je i došao u Petnjicu i prvi put je vodi u Luksemburgu da „završe papire” za spajanje porodice. „Sada je ovo odlično riješeno. Prestale su barijere koje su nas mučile godinama”, kaže.

UPORIŠTE ZA OPSTANAK: Šabotić se u Luksemburgu našao prije jedanaest godina, kao izbjeglica iz Crne Gore. Uspio je da se zaposli i to mu je bilo uporište za opstanak. Planira da za sobom povuče i svoje rođake. „Sada je kriza na tržištu rada, ali vjerujem da će se do kraja godine stabilizovati pa će posla biti. Svakako da želim da pomognem rođacima”, kaže Šabotić.

Po svoja dva rođaka, braću Eldina i Aldina Ramdedovića, u Petnjicu je došao i Misin Ramdedović. On u Luksemburgu živi dvadeset godina. Dvadesetogodišnjim blizancima Eldinu i Aldinu pomaže na njihovom prvom putovanju u Evropu. I Eldin i Aldin imaju djevojke u Luksemburgu s kojima su se upoznali dok su one boravile na ljetnjim ferijama u Petnjici. Živjeće tamo kod strica. U planu im je i ženidba i ostanak u Luksemburgu. „Bez posla su i bez šansi da ga pronađu u Crnoj Gori. Sigurno će ostati u Luksemburgu”, kaže rođak Misin.

Eldin i Aldin nijesu baš posve sigurni da se za tri mjeseca neće vratiti u Crnu Goru. „Ovaj put idemo turistički, a na ljeto bi se možda mogli preseliti tamo”, kaže Eldin.

„Svako ide za svojim boljim životom”, zaključuje Elvis Šabotić. Svoj rodni kraj Petnjičani svakako neće zaboraviti, ali se neće vraćati da tu planiraju budućnost. „Svima nam je želja da sagradimo kuće u rodnom kraju, ali samo oni stariji imaju želju da se vrate i to pošto obezbijede egzistenciju svojoj djeci u Luksemburgu”, kaže Šabotić.

VELIKO OLAKŠANJE: Esad Škrijelj na „privremenom radu” u Luksemburgu jedanaest je godina. S porodicom živi tamo i ne planira da se vrati. U Crnu Goru je došao za novogodišnje praznike. Otvorene granice vidi kao veliko olakšanje. „Ovim mladim ljudima koji sada odlaze neuporedivo je lakše nego u vrijeme kada sam ja išao preko granice”, kaže Škrijelj. Sloboda kretanja stvorila je mogućnost da se iz više pokušaja može pronaći neki posao u zapadnoevropskim zemljama. Žao mu je što petnjički kraj ostaje bez mladih ljudi. „Ipak se radujem što je sada stvorena mogućnost da svako na širem prostoru potraži svoju sreću”, kaže Škrijelj.

U Luksemburg, gdje je već nastanjeno nekoliko hiljada njihovih rođaka, uglavnom putuju Bošnjaci. Crnogorci od ranije utabanim stazama, takođe kod rođaka i prijatelja, odlaze najčešće u Dansku i Švedsku. Jednu autobusku liniju i za te putnike takođe je otvorila agencija Simon. „Sada su u povratnom smjeru autobusi uglavnom prazni, ali sam siguran, i već su mi rezervisane karte za povratak, da će se već za mjesec dana prema Beranama moji autobusi vraćati puni”, kaže Adrović.

Povratak većine mladih ljudi, koji odlaze u prvom „turističkom” talasu k Zapadnoj Evropi, prognozira i Esad Škrijelj. „Sada bez posla tamo ostaje, ili je već ostalo, dosta ljudi. Teško se zaposliti ali vjerujem da će se to brzo promijeniti. Dobro je, svakako, i da ljudi vide da zarađivati koru hljeba ni u Luksemburgu nije lako, naprotiv”, kaže Škrijelj.

Kako je u Crnoj Gori za mnoge to i nemoguće onda izbora skoro da nema. Vizno liberalizovano turističko putovanje u Evropu uskoro će za mnoge biti nazvano pravim imenom – pečalba.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo