Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stari podaci, nova obećanja

Objavljeno prije

na

Nakon gromoglasnih najava da će do kraja januara raspisati pretkvalifikacioni tender za izgradnju četiri hidroelektrane na Morači u Vladi sada spuštaju loptu. Iz Ministarstva ekonomije su krajem prošle sedmice „pojasnili” kako je pominjanje kraja januara bila „samo okvirna procjena” te da će pretkvalifikacioni postupak uslijediti nakon javne debate. Podsjetimo – Monitor je u prošlom broju upozorio da bi najavljeno raspisivanje pretkvalifikacionog tendera bilo kršenje zakona jer je Vlada obavezna da prvo sprovede javnu raspravu o najvažnijim dokumentima potrebnim za izgradnju hidroelektrana na Morači pa tek onda traži poslovne partnere za taj posao.

ČEKAJUĆI PLANOVE I PROCJENE: Valja sačekati završetak dva vrlo važna dokumenta za budućnost Crne Gore. To su Detaljni prostorni plan za hidroelektrane na rijeci Morači i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu ovog velikog i dugo najavljivanog projekta.

Kada ova dva dokumenta budu objavljena slijedi javna rasprava koja bi tek trebala pokazati šta stručna javnost, ali i zainteresovani građani, misle o načinu na koji Vlada Crne Gore namjerava da krene u veliki projekat izgradnje hidroelektrana na Morači. Koliko će se vlast osvrtati na primjedbe koje stignu tokom javne rasprave – možemo samo, poučeni iskustvom sa Prostornim planom i Strategijom energetike – pretpostaviti.

No, tada bi tek mogli isplivati na površinu svi nedostaci projekta potapanja Morače koji crnogorska vlast želi što brže i bezbolnije da progura. Ali i dok se čeka da ti važni dokumenti dospiju u javnost – sve je više kontroverzi u vezi sa načinom na koji se kani realizovati ovaj projekat.

U dokumentu koji za crnogorsko Ministarstvo ekonomije rade strani konsultanti, u koji je Monitor imao uvid, razmatra se Detaljni prostorni plan za HE na Morači i konstatuje nedostatak niza podataka, analiza i dovodi u pitanje realnost procjena razvoja rovačkog i moračkog kraja.

GDJE SU VAM PODACI: „Ukratko bi se moglo reći da će generalno gledano Detaljni prostorni plan (DPP) za četiri HE na Morači obezbijediti pozitivne efekte za cijelu Crnu Goru kroz obezbijeđivanje hidroenergije i smanjenja zavisnosti od uvoza…”. No, u nastavku slijedi i napomena da bi DPP takođe mogao imati i negativne efekte na rijetku floru i faunu „čiji opseg nije moguće u potpunosti procijeniti uslijed slabe raspoloživosti podataka. Stoga je potrebno dalje istraživanje prije početka aktivnosti na izgradnji”, upozoravaju strani konsultanti. Tu je i vrlo bitna konstatacija da trenutno postoje ograničene informacije o predloženom radu brana.
I dok crnogorska javnost čeka da sazna – čije će to brane zapravo biti, ko će od njih i koliku korist imati – stranci nas upozoravaju da u više oblasti fali podataka.

U oblasti hidrologije nam trebaju nova istraživanja da bi znali stvarni uticaj brana,, pa onda i „puna seizmička procijena” kao i obezbijeđivanje opreme za seizmički monitoring. I to – prije gradnje, za njeno vrijeme ali i tokom eksploatacije.

Strani stručnjaci preporučuju i da prije tendera treba uraditi istraživanja u područjima plavljenja „kako bi eventualne mjere ublažavanja uticaja koje bi bile rezultat istraživanja mogle biti uključene u specifičnu tendersku dokumentaciju”.

Koliko će stanovnika ostati bez svojih kuća – tačno se ne zna. U ovom dokumentu napominju i da su podaci o broju kuća i stanovnika koji će se iz njih morati iseliti i potražiti neki drugi dom – stari. Tačnije – iz 1987. godine.

Iako strani konsultanti savjetuju da je informisanje javnosti, posebno lokalne zajednice, vrlo bitno – Moračani i Rovčani ne znaju ništa o vladinim planovima i žive u neizvjesnosti da li će, čija kuća i pod kojim uslovima biti potopljena ako zaista dođe do gradnje HE na Morači.

A ako bude hidroelektrana biće i uticaja na biodiverzitet, hidrologiju, kvalitet vode, kulturnu baštu, geologiju, hidrogeologiju i pejzaž. „Nijesu vršena detaljna istraživanja biodiverziteta rijeke Morače, tako da to takođe trebao biti preduslov prije otpočinjanja radova izgradnje kako bi adekvatne mjere ublažavanja uticaja mogle biti uključene u izvođački projekat”, piše u dokumentu u koji je Monitor imao uvid.

HIDROELEKTRANE SA PET ZVJEZDICA: Ako je tvorcima DPP-a nedostajalo podataka – optimizma i mašte sigurno – nije.

Tako su vrlo ambiciozno predvidjeli da će se na području HE na Morači do 2020. godine otvoriti čak četiri hiljade novih radnih mjesta i to u sektoru – turizma! Strani konsultanti tvrde da ta konstatacija mora biti dodatno potkrepljena prije početka projekta. Ne čudi takva reakcija jer u svim crnogorskim hotelima i restoranima od juga do sjevera, prema podacima Monstata, radi sve skupa 14 hiljada ljudi.

Kako će potkrijepiti bajkovite prognoze – tek ćemo vidjeti! „Planiraju se mnoge rekreativne aktivnosti sa objektima za zimske i ljetnje aktivnosti. Izgradiće se turistička odmarališta oko akumulacija koja će nuditi pecanje, veslanje, splavarenje i plivanje. To će kombinovati sa izvjesnim brojem mjesta za izlete i kampovanje. Poseban značaj će se posvetiti kanjonima Male Rijeke i Mrtvice. Planovi uključuju izgradnju žičare – ski lifta tokom zime – kako bi se moglo uživati u pogledu na kanjone”.

Zašto ovo nije napravljeno na Skadarskom, Plavskom, Šaskom ili Pivskom jezeru – ne znamo. Tek – ispada da nam za procvat turizma sad baš treba potapanje Morače.

Ljepota crnogorske obale, planina i riječnih kanjona biće bačena u drugi plan kada se postave turbine za proizvodnju struje. Grdna će sila pohrliti da vidi kako se pravi struja na Morači – i da uživa u tom jedinstvenom ugođaju.

Jer – najavljeni porast od 16 hiljada kreveta u oblasti turizma – nije mala stvar. To znači da će po obodima potopljenog kanjona iznići – 23 hotela veličine bečićkog Splendida, ili čak 34 hotela poput Queen of Montenegro! Ako se, pak, odlučimo na manje objekte – nalik kolašinskoj Lipki – biće tamo i preko 100 hotela!

Trebalo je, možda, planerima pored honorara – platiti i put do Pive. Da još jednom vide kako stvari izgledaju pretočene u crnogorsku stvarnost.

No, velika je žurba da se što prije i taj tender raspiše. A u DPP-u za hidroelektrane na Morači piše da je predviđeno još 11 drugih akumulacija u gornjem slivu. „Ali su na idejnom nivou i tek treba da bude donešena odluka o njihovoj izgradnji”. Može tu biti, ako se sve izgradi, puno struje. Ko će imati najveću korist – ne zna se. Bude li štete – svi ćemo je dijeliti.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo