Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stari podaci, nova obećanja

Objavljeno prije

na

Nakon gromoglasnih najava da će do kraja januara raspisati pretkvalifikacioni tender za izgradnju četiri hidroelektrane na Morači u Vladi sada spuštaju loptu. Iz Ministarstva ekonomije su krajem prošle sedmice „pojasnili” kako je pominjanje kraja januara bila „samo okvirna procjena” te da će pretkvalifikacioni postupak uslijediti nakon javne debate. Podsjetimo – Monitor je u prošlom broju upozorio da bi najavljeno raspisivanje pretkvalifikacionog tendera bilo kršenje zakona jer je Vlada obavezna da prvo sprovede javnu raspravu o najvažnijim dokumentima potrebnim za izgradnju hidroelektrana na Morači pa tek onda traži poslovne partnere za taj posao.

ČEKAJUĆI PLANOVE I PROCJENE: Valja sačekati završetak dva vrlo važna dokumenta za budućnost Crne Gore. To su Detaljni prostorni plan za hidroelektrane na rijeci Morači i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu ovog velikog i dugo najavljivanog projekta.

Kada ova dva dokumenta budu objavljena slijedi javna rasprava koja bi tek trebala pokazati šta stručna javnost, ali i zainteresovani građani, misle o načinu na koji Vlada Crne Gore namjerava da krene u veliki projekat izgradnje hidroelektrana na Morači. Koliko će se vlast osvrtati na primjedbe koje stignu tokom javne rasprave – možemo samo, poučeni iskustvom sa Prostornim planom i Strategijom energetike – pretpostaviti.

No, tada bi tek mogli isplivati na površinu svi nedostaci projekta potapanja Morače koji crnogorska vlast želi što brže i bezbolnije da progura. Ali i dok se čeka da ti važni dokumenti dospiju u javnost – sve je više kontroverzi u vezi sa načinom na koji se kani realizovati ovaj projekat.

U dokumentu koji za crnogorsko Ministarstvo ekonomije rade strani konsultanti, u koji je Monitor imao uvid, razmatra se Detaljni prostorni plan za HE na Morači i konstatuje nedostatak niza podataka, analiza i dovodi u pitanje realnost procjena razvoja rovačkog i moračkog kraja.

GDJE SU VAM PODACI: „Ukratko bi se moglo reći da će generalno gledano Detaljni prostorni plan (DPP) za četiri HE na Morači obezbijediti pozitivne efekte za cijelu Crnu Goru kroz obezbijeđivanje hidroenergije i smanjenja zavisnosti od uvoza…”. No, u nastavku slijedi i napomena da bi DPP takođe mogao imati i negativne efekte na rijetku floru i faunu „čiji opseg nije moguće u potpunosti procijeniti uslijed slabe raspoloživosti podataka. Stoga je potrebno dalje istraživanje prije početka aktivnosti na izgradnji”, upozoravaju strani konsultanti. Tu je i vrlo bitna konstatacija da trenutno postoje ograničene informacije o predloženom radu brana.
I dok crnogorska javnost čeka da sazna – čije će to brane zapravo biti, ko će od njih i koliku korist imati – stranci nas upozoravaju da u više oblasti fali podataka.

U oblasti hidrologije nam trebaju nova istraživanja da bi znali stvarni uticaj brana,, pa onda i „puna seizmička procijena” kao i obezbijeđivanje opreme za seizmički monitoring. I to – prije gradnje, za njeno vrijeme ali i tokom eksploatacije.

Strani stručnjaci preporučuju i da prije tendera treba uraditi istraživanja u područjima plavljenja „kako bi eventualne mjere ublažavanja uticaja koje bi bile rezultat istraživanja mogle biti uključene u specifičnu tendersku dokumentaciju”.

Koliko će stanovnika ostati bez svojih kuća – tačno se ne zna. U ovom dokumentu napominju i da su podaci o broju kuća i stanovnika koji će se iz njih morati iseliti i potražiti neki drugi dom – stari. Tačnije – iz 1987. godine.

Iako strani konsultanti savjetuju da je informisanje javnosti, posebno lokalne zajednice, vrlo bitno – Moračani i Rovčani ne znaju ništa o vladinim planovima i žive u neizvjesnosti da li će, čija kuća i pod kojim uslovima biti potopljena ako zaista dođe do gradnje HE na Morači.

A ako bude hidroelektrana biće i uticaja na biodiverzitet, hidrologiju, kvalitet vode, kulturnu baštu, geologiju, hidrogeologiju i pejzaž. „Nijesu vršena detaljna istraživanja biodiverziteta rijeke Morače, tako da to takođe trebao biti preduslov prije otpočinjanja radova izgradnje kako bi adekvatne mjere ublažavanja uticaja mogle biti uključene u izvođački projekat”, piše u dokumentu u koji je Monitor imao uvid.

HIDROELEKTRANE SA PET ZVJEZDICA: Ako je tvorcima DPP-a nedostajalo podataka – optimizma i mašte sigurno – nije.

Tako su vrlo ambiciozno predvidjeli da će se na području HE na Morači do 2020. godine otvoriti čak četiri hiljade novih radnih mjesta i to u sektoru – turizma! Strani konsultanti tvrde da ta konstatacija mora biti dodatno potkrepljena prije početka projekta. Ne čudi takva reakcija jer u svim crnogorskim hotelima i restoranima od juga do sjevera, prema podacima Monstata, radi sve skupa 14 hiljada ljudi.

Kako će potkrijepiti bajkovite prognoze – tek ćemo vidjeti! „Planiraju se mnoge rekreativne aktivnosti sa objektima za zimske i ljetnje aktivnosti. Izgradiće se turistička odmarališta oko akumulacija koja će nuditi pecanje, veslanje, splavarenje i plivanje. To će kombinovati sa izvjesnim brojem mjesta za izlete i kampovanje. Poseban značaj će se posvetiti kanjonima Male Rijeke i Mrtvice. Planovi uključuju izgradnju žičare – ski lifta tokom zime – kako bi se moglo uživati u pogledu na kanjone”.

Zašto ovo nije napravljeno na Skadarskom, Plavskom, Šaskom ili Pivskom jezeru – ne znamo. Tek – ispada da nam za procvat turizma sad baš treba potapanje Morače.

Ljepota crnogorske obale, planina i riječnih kanjona biće bačena u drugi plan kada se postave turbine za proizvodnju struje. Grdna će sila pohrliti da vidi kako se pravi struja na Morači – i da uživa u tom jedinstvenom ugođaju.

Jer – najavljeni porast od 16 hiljada kreveta u oblasti turizma – nije mala stvar. To znači da će po obodima potopljenog kanjona iznići – 23 hotela veličine bečićkog Splendida, ili čak 34 hotela poput Queen of Montenegro! Ako se, pak, odlučimo na manje objekte – nalik kolašinskoj Lipki – biće tamo i preko 100 hotela!

Trebalo je, možda, planerima pored honorara – platiti i put do Pive. Da još jednom vide kako stvari izgledaju pretočene u crnogorsku stvarnost.

No, velika je žurba da se što prije i taj tender raspiše. A u DPP-u za hidroelektrane na Morači piše da je predviđeno još 11 drugih akumulacija u gornjem slivu. „Ali su na idejnom nivou i tek treba da bude donešena odluka o njihovoj izgradnji”. Može tu biti, ako se sve izgradi, puno struje. Ko će imati najveću korist – ne zna se. Bude li štete – svi ćemo je dijeliti.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo