Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stari podaci, nova obećanja

Objavljeno prije

na

Nakon gromoglasnih najava da će do kraja januara raspisati pretkvalifikacioni tender za izgradnju četiri hidroelektrane na Morači u Vladi sada spuštaju loptu. Iz Ministarstva ekonomije su krajem prošle sedmice „pojasnili” kako je pominjanje kraja januara bila „samo okvirna procjena” te da će pretkvalifikacioni postupak uslijediti nakon javne debate. Podsjetimo – Monitor je u prošlom broju upozorio da bi najavljeno raspisivanje pretkvalifikacionog tendera bilo kršenje zakona jer je Vlada obavezna da prvo sprovede javnu raspravu o najvažnijim dokumentima potrebnim za izgradnju hidroelektrana na Morači pa tek onda traži poslovne partnere za taj posao.

ČEKAJUĆI PLANOVE I PROCJENE: Valja sačekati završetak dva vrlo važna dokumenta za budućnost Crne Gore. To su Detaljni prostorni plan za hidroelektrane na rijeci Morači i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu ovog velikog i dugo najavljivanog projekta.

Kada ova dva dokumenta budu objavljena slijedi javna rasprava koja bi tek trebala pokazati šta stručna javnost, ali i zainteresovani građani, misle o načinu na koji Vlada Crne Gore namjerava da krene u veliki projekat izgradnje hidroelektrana na Morači. Koliko će se vlast osvrtati na primjedbe koje stignu tokom javne rasprave – možemo samo, poučeni iskustvom sa Prostornim planom i Strategijom energetike – pretpostaviti.

No, tada bi tek mogli isplivati na površinu svi nedostaci projekta potapanja Morače koji crnogorska vlast želi što brže i bezbolnije da progura. Ali i dok se čeka da ti važni dokumenti dospiju u javnost – sve je više kontroverzi u vezi sa načinom na koji se kani realizovati ovaj projekat.

U dokumentu koji za crnogorsko Ministarstvo ekonomije rade strani konsultanti, u koji je Monitor imao uvid, razmatra se Detaljni prostorni plan za HE na Morači i konstatuje nedostatak niza podataka, analiza i dovodi u pitanje realnost procjena razvoja rovačkog i moračkog kraja.

GDJE SU VAM PODACI: „Ukratko bi se moglo reći da će generalno gledano Detaljni prostorni plan (DPP) za četiri HE na Morači obezbijediti pozitivne efekte za cijelu Crnu Goru kroz obezbijeđivanje hidroenergije i smanjenja zavisnosti od uvoza…”. No, u nastavku slijedi i napomena da bi DPP takođe mogao imati i negativne efekte na rijetku floru i faunu „čiji opseg nije moguće u potpunosti procijeniti uslijed slabe raspoloživosti podataka. Stoga je potrebno dalje istraživanje prije početka aktivnosti na izgradnji”, upozoravaju strani konsultanti. Tu je i vrlo bitna konstatacija da trenutno postoje ograničene informacije o predloženom radu brana.
I dok crnogorska javnost čeka da sazna – čije će to brane zapravo biti, ko će od njih i koliku korist imati – stranci nas upozoravaju da u više oblasti fali podataka.

U oblasti hidrologije nam trebaju nova istraživanja da bi znali stvarni uticaj brana,, pa onda i „puna seizmička procijena” kao i obezbijeđivanje opreme za seizmički monitoring. I to – prije gradnje, za njeno vrijeme ali i tokom eksploatacije.

Strani stručnjaci preporučuju i da prije tendera treba uraditi istraživanja u područjima plavljenja „kako bi eventualne mjere ublažavanja uticaja koje bi bile rezultat istraživanja mogle biti uključene u specifičnu tendersku dokumentaciju”.

Koliko će stanovnika ostati bez svojih kuća – tačno se ne zna. U ovom dokumentu napominju i da su podaci o broju kuća i stanovnika koji će se iz njih morati iseliti i potražiti neki drugi dom – stari. Tačnije – iz 1987. godine.

Iako strani konsultanti savjetuju da je informisanje javnosti, posebno lokalne zajednice, vrlo bitno – Moračani i Rovčani ne znaju ništa o vladinim planovima i žive u neizvjesnosti da li će, čija kuća i pod kojim uslovima biti potopljena ako zaista dođe do gradnje HE na Morači.

A ako bude hidroelektrana biće i uticaja na biodiverzitet, hidrologiju, kvalitet vode, kulturnu baštu, geologiju, hidrogeologiju i pejzaž. „Nijesu vršena detaljna istraživanja biodiverziteta rijeke Morače, tako da to takođe trebao biti preduslov prije otpočinjanja radova izgradnje kako bi adekvatne mjere ublažavanja uticaja mogle biti uključene u izvođački projekat”, piše u dokumentu u koji je Monitor imao uvid.

HIDROELEKTRANE SA PET ZVJEZDICA: Ako je tvorcima DPP-a nedostajalo podataka – optimizma i mašte sigurno – nije.

Tako su vrlo ambiciozno predvidjeli da će se na području HE na Morači do 2020. godine otvoriti čak četiri hiljade novih radnih mjesta i to u sektoru – turizma! Strani konsultanti tvrde da ta konstatacija mora biti dodatno potkrepljena prije početka projekta. Ne čudi takva reakcija jer u svim crnogorskim hotelima i restoranima od juga do sjevera, prema podacima Monstata, radi sve skupa 14 hiljada ljudi.

Kako će potkrijepiti bajkovite prognoze – tek ćemo vidjeti! „Planiraju se mnoge rekreativne aktivnosti sa objektima za zimske i ljetnje aktivnosti. Izgradiće se turistička odmarališta oko akumulacija koja će nuditi pecanje, veslanje, splavarenje i plivanje. To će kombinovati sa izvjesnim brojem mjesta za izlete i kampovanje. Poseban značaj će se posvetiti kanjonima Male Rijeke i Mrtvice. Planovi uključuju izgradnju žičare – ski lifta tokom zime – kako bi se moglo uživati u pogledu na kanjone”.

Zašto ovo nije napravljeno na Skadarskom, Plavskom, Šaskom ili Pivskom jezeru – ne znamo. Tek – ispada da nam za procvat turizma sad baš treba potapanje Morače.

Ljepota crnogorske obale, planina i riječnih kanjona biće bačena u drugi plan kada se postave turbine za proizvodnju struje. Grdna će sila pohrliti da vidi kako se pravi struja na Morači – i da uživa u tom jedinstvenom ugođaju.

Jer – najavljeni porast od 16 hiljada kreveta u oblasti turizma – nije mala stvar. To znači da će po obodima potopljenog kanjona iznići – 23 hotela veličine bečićkog Splendida, ili čak 34 hotela poput Queen of Montenegro! Ako se, pak, odlučimo na manje objekte – nalik kolašinskoj Lipki – biće tamo i preko 100 hotela!

Trebalo je, možda, planerima pored honorara – platiti i put do Pive. Da još jednom vide kako stvari izgledaju pretočene u crnogorsku stvarnost.

No, velika je žurba da se što prije i taj tender raspiše. A u DPP-u za hidroelektrane na Morači piše da je predviđeno još 11 drugih akumulacija u gornjem slivu. „Ali su na idejnom nivou i tek treba da bude donešena odluka o njihovoj izgradnji”. Može tu biti, ako se sve izgradi, puno struje. Ko će imati najveću korist – ne zna se. Bude li štete – svi ćemo je dijeliti.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo