Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Žirantsko ropstvo

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori je, pretpostavlja se, desetak hiljada ljudi koji su prinuđeni da vraćaju tuđe kredite. Prvi sastanak oštećenih žiranata održan je prije nekoliko dana u Pljevljima. Puna sala pljevaljske Skupštine opštine pokazala je dimenziju tog novog socijalnog problema, Mreža nevladinih organizacija sjevera Crne Gore organizovaće te ljude i pružiti im pravnu zaštitu. ,,Većina njih je izmanipulisana od pojedinaca i banaka i nezaštićena od strane države”, napominje aktivista Mreže, Milorad Mitrović. On i njegove kolegu su pokrenuli tu akciju. ,,Znali smo da je velika dimenzija problema, ali je i nas interesovanje ljudi u nevolji iznenadilo. Pokušaćemo da izvršimo pritisak na državu da ispravi nepravdu. Mislimo da je država u ovom poslu bila saučesnik bankara koji su zaštićeni prevarnim papirima”. On je uvjeren da se ne bi smjelo dozvoliti da se nečija plata optereti sa više od trećine iznosa. ,,Nije logično to što banke odobravaju kredite gdje je rata 250 ili 300 eura, a primanje korisnika kredita 100 ili 200 eura. U takvim prilikama banke direktno i svjesno prebacuju odgovornost na žirante”, kaže Mitrović.
Večina žiranata je zbog vjere u prijatelje ili rođake upala u dužničko ropstvo. Među njima je i Dževad Šarkinović, službenik plavske opštine. On smatra da nije morao da zna da ne može biti žirant više puta, ali je, kaže, znao da mu se od plate ne smije odbiti više od trećine primanja. To pravilo u praksi ne važi pa mu se već pola godine cijela zarada oduzima za plaćanje rata ljudima kojima je bio žirant. On traži da ga država zaštiti od nepravde koju naziva zelenašenjem. ,,Mehanizam administrativne zabrane je toliko jednostavan da sam siguran da postoji sprega državnih organa i banaka kojom se od građana otimaju pare. Znam takođe da se ta mjera primjenjuje selektivno, tako da se na nekima ona primjenjuje a na nekima ne”, tvrdi Šarkinović.

Šarkinović je u dvostrukoj nevolji. Ne prima platu a zbog administrativne zabrane na zaradu nije u prilici da vraća kredit koji je sam podigao. Njegovim žirantima prijeti opasnost da vraćaju njegov dug. “Ja sam svoj kredit počeo da vraćam a onda su mi za naplatu dospjeli tuđi krediti. Tužiću opštinu što je dozvolila tako nešto”, kaže Šarkinović.

,,Preduzeća koja daju garancije dužna su da provjere iznos kreditnih rata i najčešće su ona odgovorna što ljudi zapadaju u nevolje”, kaže advokat Velija Murić. Poseban je problem što banke najprije sklapaju ugovore o kreditnim davanjima a tek im se potom dostavljaju garancije žiranata. “Najčešći slučaj u praksi je da se iznos kredita ne upisuje ili se dopisuju nule na kreditnim zajmovima koje žirant saznaje tek kada mu dođe zabrana na zaradu”, objašnjava Murić.
U Mreži smatraju da odgovornost za takvu situaciju dobrim dijelom snose banke koje daju kredite i praktično odmah teret vraćanja duga prebacuju na žirante. “Bankari se u praksi ne odazivaju na sudske pozive već se po automatizmu ljudima otimaju pare”, kaže Milorad Mitrović.

I on tvrdi da su mnogi žiranti prevareni, da su im dati jedni papiri za potpisivanje, a da su se u opticaju pojavili drugi podaci. Nije mali broj ni onih koji su pristali da budu žiranti na mnogo manji iznos od onog koji sada moraju da vraćaju. Njegova NVO Mreža raspolaže podacima kako je samo jedan čovjek u Pljevljima falsifikovanim potpisima podigao čak 35 kredita. ,,Država se pravi nevješta, kao da se ništa ne dešava, a već je nekoliko slučajeva samoubistava zabilježeno zato što ljudi nijesu imali način da se iščupaju iz ropstva žiriranja. “, kaže Mitrović.

U teškoj nevolji je bez imalo svoje krivice Pljevljak Branko Bulatović. On dvije i po godine nije primio platu jer se njegovo ime pojavljuje na sedam mjenica za sedam kredita od po pet hiljada eura. ,,Vještak grafolog je na sudu utvrdio da su potpisi falsifikovani. Sudski postupak traje već dvije godine ali se ne završava a ja za to vrijeme vraćam tuđe kredite”, objašnjava Bulatović. Pokušao je da privoli bankare da ga zaštite od apsurdne nepravde ali oni ne žele ni da ga saslušaju. ,,Ne znam šta da radim i kome da se obratim”, kaže Bulatović.

Advokat Murić kaže da su u tom i sličnim slučajevima sporost sudskih postupaka i brzina uvođenja administrativne zabrane u velikoj disproporciji zbog čega prevareni ljudi trpe. “Meni se javljalo mnoštvo ljudi koji su potpisivali garancije na petsto eura a vraćali su desetostruko veće kredite. To su klasični falsifikati za koje odgovornost snose preduzeća u kojima žiranti rade. Mislim da bi firme a ne pojedinci morali snositi odgovornost u takvim sporovima”, kaže Murić.

To je razlog što je u preduzeću Vodovod Bistrica iz Bijelog Polja uprava firme odlučila da zabrani potpisivanje žirantskih mjenica. Većina službenika Vodovoda je zbog tuđih kredita praktično ostala bez plata. ,,Zabranjeno davanje žirantskih garancija” istaknut je natpis na ulazu firme. Možda bi ga na javnim mjestima mogla istaći i država Crna Gora.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo