Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rasprodaja porodičnog blaga

Objavljeno prije

na

Ekskluzivna zona Crnogorskog primorja koju čini kompleks Miločer-Sv.Stefan, sa atraktivnim prirodnim plažama, odgajanim parkovima i borovim šumama koje se spuštaju do morske obale, i najvredniji turistički resurs Crne Gore oduvijek je bio prostor ka kome su bogati i moćni usmjeravali svoje najrazličitije snove vezane za odmor i uživanje. Stvar prestiža i ugleda u društvu bilo je, bar do nedavno, ljetovanje u elitnom gradu-hotelu Sveti Stefan ili hotelu Miločer. Prohtjevi su, u skladu sa novim mogućnostima, sada bitno promijenjeni. Ljetovanje je zamijenila želja za posjedovanjem sopstvenog prostora na najskupljem mjestu crnogorske obale. Zaštićena zona miločerskog parka uskoro postaje veliko gradilište na kome će mnogi domaći tajkuni ostvariti svoje ambicije, sazidati vile i dvorove poput krunisanih glava iz minulih vremena. Opštinska kasa je prazna, a sve što je bilo vrijedno već je rasprodato. Otišlo je porodično blago, srebro i zlato. Na red su došli dijamanti. Šume i parkovi Miločera iznijeti su na javnu dražbu!
NIJE AMAN NEGO RESTIS: Opštinska firma Budva Holding, koja gazduje zemljištem u državnoj svojini, najavila je raspisivanje tendera krajem januara za izbor ,,najboljeg ponuđača” za izgradnju 30 vila na lokaciji u zaleđu velike miločerske plaže. Interesovanje je, kažu, iskazala grčka grupa Restis.
U neizgrađenom pojasu borovih šuma ispod lokalne saobraćajnice, između hotela Miločer i vile Topliš, koja je u vlasništvu Vlade Crne Gore, planira se gradnja naselja. To što će uništavanje zelenila i gustina izgrađenosti ozbiljno dovesti u pitanje ekskluzivnost ove jedinstvene prirodne i turističke sredine, što će potamniti sjaj bisera crnogorske obale, nikoga mnogo ne zanima.
Raspisivanje tendera puka je formalnost. Graditelj se unaprijed zna, dok će investitori ostati nepoznati. Posao gradnje vila u Miločeru dogovaran je, istina ,,ispod žita”, još sa Adrijanom Zekom, bivšim vlasnikom Aman rizortsa, prilikom iscrpljujućeg ugovaranja dugoročnog zakupa hotela Sveti Stefan i Miločer. Vile u miločerskom parku bile su dodatak na ugovor o zakupu!
Arhitekti Amanovog projektnog biroa Denniston odavno su napravili idejne projekte vila, iako u prostornom planu za područje Miločera koji važi do 2015. godine, takva mogućnost nije bila predviđena. Predložen je i osoben vid arhitekture. Svaka vila ograđena je visokim kamenim zidovima koji imaju svrhu zaštite privatnosti njihovih bogatih vlasnika.
Kako je Aman rizorts u međuvremenu propao, posao zakupa svetostefanskih hotela preuzela je grčka grupa Restis. Najbolji ponuđač i budući graditelj miločerskih vila.
DIVLJA URBANIZACIJA: Pripreme za plansko betoniranje Miločera počele su u decembru 2007. Tada gradonačelnik Budve Rajko Kuljača potpisuje Odluku o donošenju Urbanističkog projekta Hotelski kompleks – Chedi Kraljičina plaža. Područje za koje se plan donosi, površine 32 hektara, nalazi se na potezu Miločer – Kraljičina plaža – ostrvo Sveti Stefan.
Da je gradnja novog naselja u Miločeru dio ugovora o zakupu sa Amanom dokazuje izvještaj Komisije za stručnu ocjenu Prostornog plana Opštine Budva iz juna 2007. u kome se navodi: ,,Postojeći parkovski kompleks Miločer osloboditi svake nove gradnje, a preuzete obaveze iz ugovora sa Aman rizortsom za povećanje kapaciteta i izgradnju novih sadržaja usmjeriti na lokaciju gdje se nalazi postojeći hotel Kraljičina plaža, sa mogućnošću povećanja gabarita i spratnosti, uz planiranje namjene ekskluzivni turizam na lokalitetu nadomak vile Topliš!” Izvještaj je potpisao arhitekta i profesor Aleksandar Keković.
To u prevodu znači da se stručna komisija saglasila sa gradnjom objekata sa obje strane miločerskih kamenih kapija.
Iako se u tekstu Urbanističkog projekta navodi ,,da je potrebno zaštititi spomeničku, tj. urbanu cjelinu Svetog Stefana , ostvareni parkovski ambijent na prostoru male i velike Miločerske plaže, kao i druge planirane zelene površine na prostoru za koji se plan radi”, čitav predio oko Miločera divljački je urbanizovan.
ZA BOGATE KLIJENTE: Atraktivne zemljišne parcele Miločera i Svetog Stefana vlastima u Crnoj Gori najčešće služe kao bonus prilikom velikih privatizacija, kao moneta za potkusurivanje. Učesnici tranzicije, kupci i zakupci privrednih i prirodnih dobara u Crnoj Gori, po pravilu se, nakon završenog posla, pojave sa placem na Svetom Stefanu ili Miločeru. Za njih se donose specijalni planovi, njima se odobravaju posebni uslovi za gradnju.
I nesuđeni kupac KAP-a i HTP Budvanska rivijera ruski oligarh Mihail Hodorkovski namjeravao je da gradi u Miločeru. Malo je poznato da je tokom 97-98. godine, tada najbogatiji čovjek u Rusiji, suvlasnik i izvršni direktor najveće ruske naftne kompanije Yukos, mladi Mihail Hodorovski bio ozbiljan partner Vlade Crne Gore za kupovinu KAP-a i preduzeća Budvanska rivijera. Dogovor o privatizaciji Kombinata aluminijuma i kupovini najvećeg hotelskog preduzeća sa svih 18 hotela i drugom imovinom sa kojom je HTP Budvanska rivijera raspolagala, stigao je do nivoa potpisivanja predugovora. Posao je obustavljen nakon smrti Miška Lalića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade i direktora Agencije za privatizaciju privrede.
Na listi postkomunističkih bogataša u Srednjoj i Istočnoj Evropi, koju je objavio poljski nedjelnik Wprost, Mihail Hodorkovski je u to vrijeme zauzimao prvo mjesto kao najbogatiji, sa imovinom od 8,3 milijarde dolara! Na listi najbogatijih Evropljana magazina EuroBusiness, objavljenoj 2003. godine, našao se na osmom mjestu, ispred Silvija Berluskonija. Danas se nalazi u zatvoru, a njegova finansijska imperija je propala. Njegov sljedbenik u privatizaciji KAP-a, Oleg Deripaska sa bogatstvom procijenjenim na 1,8 milijardi, zauzimao je na istoj listi poziciju broj 10.
Hodorovski je kupio četiri placa iznad vile Topliš, površine oko 4.000 kvadrata. Kada je posao sa kupovinom KAP-a propao, zemljište u Miločeru prodao je braći Bećirović, Zoranu i Draganu, predstavnicima firme Bepler i Džejkobson, koja je vlasnik velikog broja nekretnina i zemljišnih parcela u području Paštrovića. Bećirovići su na istoj lokaciji kupili i druge parcele, za svoj ili za račun drugih, na kojima je gradnja obezbijeđena.
Ni nakon dvije godine od donošenja odluke o izradi, Urbanistički projekat koji tretira elitno turističko područje nije završen. Javnost nema uvida u planska rješenja i namjere graditelja čije će građevine zasigurno oskrnaviti dragulj crnogorske turističke ponude. Bez obzira na to što planovi nisu dovršeni, ponuda Budva Holdinga sa zemljištem na tenderu ide. Važno je zadovoljiti formu, suština je svima dobro znana.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo