DRUŠTVO
Rasprodaja porodičnog blaga
Ekskluzivna zona Crnogorskog primorja koju čini kompleks Miločer-Sv.Stefan, sa atraktivnim prirodnim plažama, odgajanim parkovima i borovim šumama koje se spuštaju do morske obale, i najvredniji turistički resurs Crne Gore oduvijek je bio prostor ka kome su bogati i moćni usmjeravali svoje najrazličitije snove vezane za odmor i uživanje. Stvar prestiža i ugleda u društvu bilo je, bar do nedavno, ljetovanje u elitnom gradu-hotelu Sveti Stefan ili hotelu Miločer. Prohtjevi su, u skladu sa novim mogućnostima, sada bitno promijenjeni. Ljetovanje je zamijenila želja za posjedovanjem sopstvenog prostora na najskupljem mjestu crnogorske obale. Zaštićena zona miločerskog parka uskoro postaje veliko gradilište na kome će mnogi domaći tajkuni ostvariti svoje ambicije, sazidati vile i dvorove poput krunisanih glava iz minulih vremena. Opštinska kasa je prazna, a sve što je bilo vrijedno već je rasprodato. Otišlo je porodično blago, srebro i zlato. Na red su došli dijamanti. Šume i parkovi Miločera iznijeti su na javnu dražbu!
NIJE AMAN NEGO RESTIS: Opštinska firma Budva Holding, koja gazduje zemljištem u državnoj svojini, najavila je raspisivanje tendera krajem januara za izbor ,,najboljeg ponuđača” za izgradnju 30 vila na lokaciji u zaleđu velike miločerske plaže. Interesovanje je, kažu, iskazala grčka grupa Restis.
U neizgrađenom pojasu borovih šuma ispod lokalne saobraćajnice, između hotela Miločer i vile Topliš, koja je u vlasništvu Vlade Crne Gore, planira se gradnja naselja. To što će uništavanje zelenila i gustina izgrađenosti ozbiljno dovesti u pitanje ekskluzivnost ove jedinstvene prirodne i turističke sredine, što će potamniti sjaj bisera crnogorske obale, nikoga mnogo ne zanima.
Raspisivanje tendera puka je formalnost. Graditelj se unaprijed zna, dok će investitori ostati nepoznati. Posao gradnje vila u Miločeru dogovaran je, istina ,,ispod žita”, još sa Adrijanom Zekom, bivšim vlasnikom Aman rizortsa, prilikom iscrpljujućeg ugovaranja dugoročnog zakupa hotela Sveti Stefan i Miločer. Vile u miločerskom parku bile su dodatak na ugovor o zakupu!
Arhitekti Amanovog projektnog biroa Denniston odavno su napravili idejne projekte vila, iako u prostornom planu za područje Miločera koji važi do 2015. godine, takva mogućnost nije bila predviđena. Predložen je i osoben vid arhitekture. Svaka vila ograđena je visokim kamenim zidovima koji imaju svrhu zaštite privatnosti njihovih bogatih vlasnika.
Kako je Aman rizorts u međuvremenu propao, posao zakupa svetostefanskih hotela preuzela je grčka grupa Restis. Najbolji ponuđač i budući graditelj miločerskih vila.
DIVLJA URBANIZACIJA: Pripreme za plansko betoniranje Miločera počele su u decembru 2007. Tada gradonačelnik Budve Rajko Kuljača potpisuje Odluku o donošenju Urbanističkog projekta Hotelski kompleks – Chedi Kraljičina plaža. Područje za koje se plan donosi, površine 32 hektara, nalazi se na potezu Miločer – Kraljičina plaža – ostrvo Sveti Stefan.
Da je gradnja novog naselja u Miločeru dio ugovora o zakupu sa Amanom dokazuje izvještaj Komisije za stručnu ocjenu Prostornog plana Opštine Budva iz juna 2007. u kome se navodi: ,,Postojeći parkovski kompleks Miločer osloboditi svake nove gradnje, a preuzete obaveze iz ugovora sa Aman rizortsom za povećanje kapaciteta i izgradnju novih sadržaja usmjeriti na lokaciju gdje se nalazi postojeći hotel Kraljičina plaža, sa mogućnošću povećanja gabarita i spratnosti, uz planiranje namjene ekskluzivni turizam na lokalitetu nadomak vile Topliš!” Izvještaj je potpisao arhitekta i profesor Aleksandar Keković.
To u prevodu znači da se stručna komisija saglasila sa gradnjom objekata sa obje strane miločerskih kamenih kapija.
Iako se u tekstu Urbanističkog projekta navodi ,,da je potrebno zaštititi spomeničku, tj. urbanu cjelinu Svetog Stefana , ostvareni parkovski ambijent na prostoru male i velike Miločerske plaže, kao i druge planirane zelene površine na prostoru za koji se plan radi”, čitav predio oko Miločera divljački je urbanizovan.
ZA BOGATE KLIJENTE: Atraktivne zemljišne parcele Miločera i Svetog Stefana vlastima u Crnoj Gori najčešće služe kao bonus prilikom velikih privatizacija, kao moneta za potkusurivanje. Učesnici tranzicije, kupci i zakupci privrednih i prirodnih dobara u Crnoj Gori, po pravilu se, nakon završenog posla, pojave sa placem na Svetom Stefanu ili Miločeru. Za njih se donose specijalni planovi, njima se odobravaju posebni uslovi za gradnju.
I nesuđeni kupac KAP-a i HTP Budvanska rivijera ruski oligarh Mihail Hodorkovski namjeravao je da gradi u Miločeru. Malo je poznato da je tokom 97-98. godine, tada najbogatiji čovjek u Rusiji, suvlasnik i izvršni direktor najveće ruske naftne kompanije Yukos, mladi Mihail Hodorovski bio ozbiljan partner Vlade Crne Gore za kupovinu KAP-a i preduzeća Budvanska rivijera. Dogovor o privatizaciji Kombinata aluminijuma i kupovini najvećeg hotelskog preduzeća sa svih 18 hotela i drugom imovinom sa kojom je HTP Budvanska rivijera raspolagala, stigao je do nivoa potpisivanja predugovora. Posao je obustavljen nakon smrti Miška Lalića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade i direktora Agencije za privatizaciju privrede.
Na listi postkomunističkih bogataša u Srednjoj i Istočnoj Evropi, koju je objavio poljski nedjelnik Wprost, Mihail Hodorkovski je u to vrijeme zauzimao prvo mjesto kao najbogatiji, sa imovinom od 8,3 milijarde dolara! Na listi najbogatijih Evropljana magazina EuroBusiness, objavljenoj 2003. godine, našao se na osmom mjestu, ispred Silvija Berluskonija. Danas se nalazi u zatvoru, a njegova finansijska imperija je propala. Njegov sljedbenik u privatizaciji KAP-a, Oleg Deripaska sa bogatstvom procijenjenim na 1,8 milijardi, zauzimao je na istoj listi poziciju broj 10.
Hodorovski je kupio četiri placa iznad vile Topliš, površine oko 4.000 kvadrata. Kada je posao sa kupovinom KAP-a propao, zemljište u Miločeru prodao je braći Bećirović, Zoranu i Draganu, predstavnicima firme Bepler i Džejkobson, koja je vlasnik velikog broja nekretnina i zemljišnih parcela u području Paštrovića. Bećirovići su na istoj lokaciji kupili i druge parcele, za svoj ili za račun drugih, na kojima je gradnja obezbijeđena.
Ni nakon dvije godine od donošenja odluke o izradi, Urbanistički projekat koji tretira elitno turističko područje nije završen. Javnost nema uvida u planska rješenja i namjere graditelja čije će građevine zasigurno oskrnaviti dragulj crnogorske turističke ponude. Bez obzira na to što planovi nisu dovršeni, ponuda Budva Holdinga sa zemljištem na tenderu ide. Važno je zadovoljiti formu, suština je svima dobro znana.
Branka PLAMENAC
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmicePOLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO4 sedmiceKOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
DRUŠTVO3 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmiceKAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini