Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rasprodaja porodičnog blaga

Objavljeno prije

na

Ekskluzivna zona Crnogorskog primorja koju čini kompleks Miločer-Sv.Stefan, sa atraktivnim prirodnim plažama, odgajanim parkovima i borovim šumama koje se spuštaju do morske obale, i najvredniji turistički resurs Crne Gore oduvijek je bio prostor ka kome su bogati i moćni usmjeravali svoje najrazličitije snove vezane za odmor i uživanje. Stvar prestiža i ugleda u društvu bilo je, bar do nedavno, ljetovanje u elitnom gradu-hotelu Sveti Stefan ili hotelu Miločer. Prohtjevi su, u skladu sa novim mogućnostima, sada bitno promijenjeni. Ljetovanje je zamijenila želja za posjedovanjem sopstvenog prostora na najskupljem mjestu crnogorske obale. Zaštićena zona miločerskog parka uskoro postaje veliko gradilište na kome će mnogi domaći tajkuni ostvariti svoje ambicije, sazidati vile i dvorove poput krunisanih glava iz minulih vremena. Opštinska kasa je prazna, a sve što je bilo vrijedno već je rasprodato. Otišlo je porodično blago, srebro i zlato. Na red su došli dijamanti. Šume i parkovi Miločera iznijeti su na javnu dražbu!
NIJE AMAN NEGO RESTIS: Opštinska firma Budva Holding, koja gazduje zemljištem u državnoj svojini, najavila je raspisivanje tendera krajem januara za izbor ,,najboljeg ponuđača” za izgradnju 30 vila na lokaciji u zaleđu velike miločerske plaže. Interesovanje je, kažu, iskazala grčka grupa Restis.
U neizgrađenom pojasu borovih šuma ispod lokalne saobraćajnice, između hotela Miločer i vile Topliš, koja je u vlasništvu Vlade Crne Gore, planira se gradnja naselja. To što će uništavanje zelenila i gustina izgrađenosti ozbiljno dovesti u pitanje ekskluzivnost ove jedinstvene prirodne i turističke sredine, što će potamniti sjaj bisera crnogorske obale, nikoga mnogo ne zanima.
Raspisivanje tendera puka je formalnost. Graditelj se unaprijed zna, dok će investitori ostati nepoznati. Posao gradnje vila u Miločeru dogovaran je, istina ,,ispod žita”, još sa Adrijanom Zekom, bivšim vlasnikom Aman rizortsa, prilikom iscrpljujućeg ugovaranja dugoročnog zakupa hotela Sveti Stefan i Miločer. Vile u miločerskom parku bile su dodatak na ugovor o zakupu!
Arhitekti Amanovog projektnog biroa Denniston odavno su napravili idejne projekte vila, iako u prostornom planu za područje Miločera koji važi do 2015. godine, takva mogućnost nije bila predviđena. Predložen je i osoben vid arhitekture. Svaka vila ograđena je visokim kamenim zidovima koji imaju svrhu zaštite privatnosti njihovih bogatih vlasnika.
Kako je Aman rizorts u međuvremenu propao, posao zakupa svetostefanskih hotela preuzela je grčka grupa Restis. Najbolji ponuđač i budući graditelj miločerskih vila.
DIVLJA URBANIZACIJA: Pripreme za plansko betoniranje Miločera počele su u decembru 2007. Tada gradonačelnik Budve Rajko Kuljača potpisuje Odluku o donošenju Urbanističkog projekta Hotelski kompleks – Chedi Kraljičina plaža. Područje za koje se plan donosi, površine 32 hektara, nalazi se na potezu Miločer – Kraljičina plaža – ostrvo Sveti Stefan.
Da je gradnja novog naselja u Miločeru dio ugovora o zakupu sa Amanom dokazuje izvještaj Komisije za stručnu ocjenu Prostornog plana Opštine Budva iz juna 2007. u kome se navodi: ,,Postojeći parkovski kompleks Miločer osloboditi svake nove gradnje, a preuzete obaveze iz ugovora sa Aman rizortsom za povećanje kapaciteta i izgradnju novih sadržaja usmjeriti na lokaciju gdje se nalazi postojeći hotel Kraljičina plaža, sa mogućnošću povećanja gabarita i spratnosti, uz planiranje namjene ekskluzivni turizam na lokalitetu nadomak vile Topliš!” Izvještaj je potpisao arhitekta i profesor Aleksandar Keković.
To u prevodu znači da se stručna komisija saglasila sa gradnjom objekata sa obje strane miločerskih kamenih kapija.
Iako se u tekstu Urbanističkog projekta navodi ,,da je potrebno zaštititi spomeničku, tj. urbanu cjelinu Svetog Stefana , ostvareni parkovski ambijent na prostoru male i velike Miločerske plaže, kao i druge planirane zelene površine na prostoru za koji se plan radi”, čitav predio oko Miločera divljački je urbanizovan.
ZA BOGATE KLIJENTE: Atraktivne zemljišne parcele Miločera i Svetog Stefana vlastima u Crnoj Gori najčešće služe kao bonus prilikom velikih privatizacija, kao moneta za potkusurivanje. Učesnici tranzicije, kupci i zakupci privrednih i prirodnih dobara u Crnoj Gori, po pravilu se, nakon završenog posla, pojave sa placem na Svetom Stefanu ili Miločeru. Za njih se donose specijalni planovi, njima se odobravaju posebni uslovi za gradnju.
I nesuđeni kupac KAP-a i HTP Budvanska rivijera ruski oligarh Mihail Hodorkovski namjeravao je da gradi u Miločeru. Malo je poznato da je tokom 97-98. godine, tada najbogatiji čovjek u Rusiji, suvlasnik i izvršni direktor najveće ruske naftne kompanije Yukos, mladi Mihail Hodorovski bio ozbiljan partner Vlade Crne Gore za kupovinu KAP-a i preduzeća Budvanska rivijera. Dogovor o privatizaciji Kombinata aluminijuma i kupovini najvećeg hotelskog preduzeća sa svih 18 hotela i drugom imovinom sa kojom je HTP Budvanska rivijera raspolagala, stigao je do nivoa potpisivanja predugovora. Posao je obustavljen nakon smrti Miška Lalića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade i direktora Agencije za privatizaciju privrede.
Na listi postkomunističkih bogataša u Srednjoj i Istočnoj Evropi, koju je objavio poljski nedjelnik Wprost, Mihail Hodorkovski je u to vrijeme zauzimao prvo mjesto kao najbogatiji, sa imovinom od 8,3 milijarde dolara! Na listi najbogatijih Evropljana magazina EuroBusiness, objavljenoj 2003. godine, našao se na osmom mjestu, ispred Silvija Berluskonija. Danas se nalazi u zatvoru, a njegova finansijska imperija je propala. Njegov sljedbenik u privatizaciji KAP-a, Oleg Deripaska sa bogatstvom procijenjenim na 1,8 milijardi, zauzimao je na istoj listi poziciju broj 10.
Hodorovski je kupio četiri placa iznad vile Topliš, površine oko 4.000 kvadrata. Kada je posao sa kupovinom KAP-a propao, zemljište u Miločeru prodao je braći Bećirović, Zoranu i Draganu, predstavnicima firme Bepler i Džejkobson, koja je vlasnik velikog broja nekretnina i zemljišnih parcela u području Paštrovića. Bećirovići su na istoj lokaciji kupili i druge parcele, za svoj ili za račun drugih, na kojima je gradnja obezbijeđena.
Ni nakon dvije godine od donošenja odluke o izradi, Urbanistički projekat koji tretira elitno turističko područje nije završen. Javnost nema uvida u planska rješenja i namjere graditelja čije će građevine zasigurno oskrnaviti dragulj crnogorske turističke ponude. Bez obzira na to što planovi nisu dovršeni, ponuda Budva Holdinga sa zemljištem na tenderu ide. Važno je zadovoljiti formu, suština je svima dobro znana.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo