Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rasprodaja porodičnog blaga

Objavljeno prije

na

Ekskluzivna zona Crnogorskog primorja koju čini kompleks Miločer-Sv.Stefan, sa atraktivnim prirodnim plažama, odgajanim parkovima i borovim šumama koje se spuštaju do morske obale, i najvredniji turistički resurs Crne Gore oduvijek je bio prostor ka kome su bogati i moćni usmjeravali svoje najrazličitije snove vezane za odmor i uživanje. Stvar prestiža i ugleda u društvu bilo je, bar do nedavno, ljetovanje u elitnom gradu-hotelu Sveti Stefan ili hotelu Miločer. Prohtjevi su, u skladu sa novim mogućnostima, sada bitno promijenjeni. Ljetovanje je zamijenila želja za posjedovanjem sopstvenog prostora na najskupljem mjestu crnogorske obale. Zaštićena zona miločerskog parka uskoro postaje veliko gradilište na kome će mnogi domaći tajkuni ostvariti svoje ambicije, sazidati vile i dvorove poput krunisanih glava iz minulih vremena. Opštinska kasa je prazna, a sve što je bilo vrijedno već je rasprodato. Otišlo je porodično blago, srebro i zlato. Na red su došli dijamanti. Šume i parkovi Miločera iznijeti su na javnu dražbu!
NIJE AMAN NEGO RESTIS: Opštinska firma Budva Holding, koja gazduje zemljištem u državnoj svojini, najavila je raspisivanje tendera krajem januara za izbor ,,najboljeg ponuđača” za izgradnju 30 vila na lokaciji u zaleđu velike miločerske plaže. Interesovanje je, kažu, iskazala grčka grupa Restis.
U neizgrađenom pojasu borovih šuma ispod lokalne saobraćajnice, između hotela Miločer i vile Topliš, koja je u vlasništvu Vlade Crne Gore, planira se gradnja naselja. To što će uništavanje zelenila i gustina izgrađenosti ozbiljno dovesti u pitanje ekskluzivnost ove jedinstvene prirodne i turističke sredine, što će potamniti sjaj bisera crnogorske obale, nikoga mnogo ne zanima.
Raspisivanje tendera puka je formalnost. Graditelj se unaprijed zna, dok će investitori ostati nepoznati. Posao gradnje vila u Miločeru dogovaran je, istina ,,ispod žita”, još sa Adrijanom Zekom, bivšim vlasnikom Aman rizortsa, prilikom iscrpljujućeg ugovaranja dugoročnog zakupa hotela Sveti Stefan i Miločer. Vile u miločerskom parku bile su dodatak na ugovor o zakupu!
Arhitekti Amanovog projektnog biroa Denniston odavno su napravili idejne projekte vila, iako u prostornom planu za područje Miločera koji važi do 2015. godine, takva mogućnost nije bila predviđena. Predložen je i osoben vid arhitekture. Svaka vila ograđena je visokim kamenim zidovima koji imaju svrhu zaštite privatnosti njihovih bogatih vlasnika.
Kako je Aman rizorts u međuvremenu propao, posao zakupa svetostefanskih hotela preuzela je grčka grupa Restis. Najbolji ponuđač i budući graditelj miločerskih vila.
DIVLJA URBANIZACIJA: Pripreme za plansko betoniranje Miločera počele su u decembru 2007. Tada gradonačelnik Budve Rajko Kuljača potpisuje Odluku o donošenju Urbanističkog projekta Hotelski kompleks – Chedi Kraljičina plaža. Područje za koje se plan donosi, površine 32 hektara, nalazi se na potezu Miločer – Kraljičina plaža – ostrvo Sveti Stefan.
Da je gradnja novog naselja u Miločeru dio ugovora o zakupu sa Amanom dokazuje izvještaj Komisije za stručnu ocjenu Prostornog plana Opštine Budva iz juna 2007. u kome se navodi: ,,Postojeći parkovski kompleks Miločer osloboditi svake nove gradnje, a preuzete obaveze iz ugovora sa Aman rizortsom za povećanje kapaciteta i izgradnju novih sadržaja usmjeriti na lokaciju gdje se nalazi postojeći hotel Kraljičina plaža, sa mogućnošću povećanja gabarita i spratnosti, uz planiranje namjene ekskluzivni turizam na lokalitetu nadomak vile Topliš!” Izvještaj je potpisao arhitekta i profesor Aleksandar Keković.
To u prevodu znači da se stručna komisija saglasila sa gradnjom objekata sa obje strane miločerskih kamenih kapija.
Iako se u tekstu Urbanističkog projekta navodi ,,da je potrebno zaštititi spomeničku, tj. urbanu cjelinu Svetog Stefana , ostvareni parkovski ambijent na prostoru male i velike Miločerske plaže, kao i druge planirane zelene površine na prostoru za koji se plan radi”, čitav predio oko Miločera divljački je urbanizovan.
ZA BOGATE KLIJENTE: Atraktivne zemljišne parcele Miločera i Svetog Stefana vlastima u Crnoj Gori najčešće služe kao bonus prilikom velikih privatizacija, kao moneta za potkusurivanje. Učesnici tranzicije, kupci i zakupci privrednih i prirodnih dobara u Crnoj Gori, po pravilu se, nakon završenog posla, pojave sa placem na Svetom Stefanu ili Miločeru. Za njih se donose specijalni planovi, njima se odobravaju posebni uslovi za gradnju.
I nesuđeni kupac KAP-a i HTP Budvanska rivijera ruski oligarh Mihail Hodorkovski namjeravao je da gradi u Miločeru. Malo je poznato da je tokom 97-98. godine, tada najbogatiji čovjek u Rusiji, suvlasnik i izvršni direktor najveće ruske naftne kompanije Yukos, mladi Mihail Hodorovski bio ozbiljan partner Vlade Crne Gore za kupovinu KAP-a i preduzeća Budvanska rivijera. Dogovor o privatizaciji Kombinata aluminijuma i kupovini najvećeg hotelskog preduzeća sa svih 18 hotela i drugom imovinom sa kojom je HTP Budvanska rivijera raspolagala, stigao je do nivoa potpisivanja predugovora. Posao je obustavljen nakon smrti Miška Lalića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade i direktora Agencije za privatizaciju privrede.
Na listi postkomunističkih bogataša u Srednjoj i Istočnoj Evropi, koju je objavio poljski nedjelnik Wprost, Mihail Hodorkovski je u to vrijeme zauzimao prvo mjesto kao najbogatiji, sa imovinom od 8,3 milijarde dolara! Na listi najbogatijih Evropljana magazina EuroBusiness, objavljenoj 2003. godine, našao se na osmom mjestu, ispred Silvija Berluskonija. Danas se nalazi u zatvoru, a njegova finansijska imperija je propala. Njegov sljedbenik u privatizaciji KAP-a, Oleg Deripaska sa bogatstvom procijenjenim na 1,8 milijardi, zauzimao je na istoj listi poziciju broj 10.
Hodorovski je kupio četiri placa iznad vile Topliš, površine oko 4.000 kvadrata. Kada je posao sa kupovinom KAP-a propao, zemljište u Miločeru prodao je braći Bećirović, Zoranu i Draganu, predstavnicima firme Bepler i Džejkobson, koja je vlasnik velikog broja nekretnina i zemljišnih parcela u području Paštrovića. Bećirovići su na istoj lokaciji kupili i druge parcele, za svoj ili za račun drugih, na kojima je gradnja obezbijeđena.
Ni nakon dvije godine od donošenja odluke o izradi, Urbanistički projekat koji tretira elitno turističko područje nije završen. Javnost nema uvida u planska rješenja i namjere graditelja čije će građevine zasigurno oskrnaviti dragulj crnogorske turističke ponude. Bez obzira na to što planovi nisu dovršeni, ponuda Budva Holdinga sa zemljištem na tenderu ide. Važno je zadovoljiti formu, suština je svima dobro znana.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

IZMJENE I IZRADA NOVOG ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU: Urbanistički haos u produženom trajanju 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je prije izbora najavljivala da će zaustaviti divljanje građevinskih investitora po Crnoj Gori. Godinu dana kasnije, sem najave izmjene zakona, skoro ništa nije urađeno

 

Zaustavljanje haosa u prostornom planiranju i gradnji bez ikakvih pravila, već kako se prohtije investitorima, bilo je jedno od predizbornih obećanja nove vlasti. Skoro godinu dana poslije malo toga se promijenilo.

Poslanici su zato sredinom proteklog mjeseca u Skupštini saslušavali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića. Poslanica URA Božena Jelušić, na čiju inicijativu je obavljeno saslušanje ministra, predložila je da se na godinu zaustavi sva gradnja, osim infrastrukturnih objekata, te da se u tom roku donese novi Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekata.

Važeći Zakon, koji je svesrdno protežirao bivši ministar Pavle Radulović, toliko je uklonio i do tada male biznis barijere za investitore da je trajno devastiran Petrovac, po Podgorici su građene zgrade neucrtane u bilo kakav plan, a uništavanje dragulja Svjetske kulturne baštine Boke Kotorske je nastavljeno.

„Predlažući takav zakon, Vlada je u potpunosti preuzela nadležnost za planiranje i razvoj. To je u suprotnosti s Ustavom, jer ukida nadležnost opštine u smislu prostornog planiranja. Zakon je i u suprotnosti s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, jer ograničava prava lokalnih vlasti. Izmjena je uslijedila nakon što Vlada nije mogla da odobri biznis planove određenih kompanija zbog otpora lokalnih samouprava, koje su tvrdile da su takvi planovi bili u suprotnosti s javnim interesom. Nakon usvajanja zakona,Vlada je mogla zaobići svaki otpor na lokalnom nivou…“, navodi se u nedavno publikovanoj analizi MANS-a Zakon i po mjeri – u službi zarobljavanja države. Zaobilaženje lokalne samouprave je bivšoj vladi bilo neophodno jer je opozicija preuzela vlast u mnogim primorskim opštinama.

U gazdovanju prostorom Crne Gore je haos, konstatovala je Jelušić. Ministar Mitrović je u Skupštini odgovorio da je po dolasku u Ministarstvo zatekao takvo stanje da su njime upravljale interesne grupe koje su van institucije, a da su zaposleni bili nemoćni. „Prva stvar koja je morala da se uradi je da se to prekine. Osnovni trend koji smo započeli je da se sve svede na struku, nijedan plan neće izaći dok ne bude urađen po struci.“

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SMJENE PO PARTIJSKIM KLJUČEVIMA: Žilavi pravilnik podobnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi pravnici kažu da je nelogično da su direktori svih crnogorskih škola napravili istovjetnu grešku zbog koje su smijenjeni. Ministarstvo Vesne Bratić je toliko mehanički štancalo rješenja o otkazima da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama

 

„Neće biti revanšizma“ – bilo je obećanje koje su pobjednici avgustovskih parlamentarnih izbora javno obećali građanima Crne Gore. Aktuelni potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, tada najglasniji, kazao je da će Vlada biti ekspertska, dok za svoju budućnost ne treba da strahuju „oni koji su radili profesionalno“ za vrijeme tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista.

Od decembra, kada je dobila mandat, Vlada je samo na svojim sjednicama izglasala preko 100 razrješenja. Mnogo veći broj je onih koje su kasnije po dubini smjenjivali imenovani rukovodioci državnih organa.

U posljednje vrijeme ne uklanjaju se samo kadrovi bivšeg režima. Vlada smjenjuje i  kadrove vladajuće koalicije. Sa funkcije predjsednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) razriješena je bivša poslanica Demokratskog fronta Marina Jočić nakon što je premijera Zdravka Krivokapića nazvala „lažovom“ i „izdajicoma“. Razriješeno je i više savjetnika premijera koje je on izabrao na početku mandata Vlade.

Najviše kontroverzi izazvala je smjena više od 250 direktora osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova. Formalni razlog za smjenu direktora bio je neformiranje školskih odbora, na šta su bili obavezni po izmjenama Zakona o opštem obrazovanju. Razrješenje direktora inicirala je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Ministarstvo je toliko mehanički štancalo rješenja da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama.

Posebnu pažnju izazvala je smjena direktorice podgoričke gimnazije Zoje Bojanić Lalović, koju su građani percipirali kao direktoricu koja je kvalitetno obavljala svoj posao, iako je funkcionerka podgoričkog DPS-a. Nakon smjene Bojanić Lalović za vršiteljku dužnosti direktorice podgoričke gimnazije postavljena je Biljana Vučurović, supruga poslanika Demokratskog fronta Jovana Jola Vučurovića.

Prosvjetni inspektor Uprave za inspekcijske poslove Vesko Joksimović obavio je  je nadzor u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ i utvrdio da je smjena Bojanić Lalović, ali i drugih direktora nezakonita. Konstatovao je da činjenica da školski odbor koji nije konstituisan u predviđenom roku nije mogao biti razlog za razrješenje direktora ili bilo kojeg direktora bilo koje javne ustanove iz oblasti obrazovanja. Utvrdio je da je bilo nemoguće formirati odbore s obzirom na to da Ministarstvo nije imenovalo svog predstavnika u školskim odborima.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POŽARI: Kad će kiša, da spere tragove nemara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Požar na Gorici koji je za sobom ostavio pustoš bolno je podsjetio na to da Crna Gora nema efikasan sistem zaštite. Nemamo Nacionalnu procjenu rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Nemamo ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o mogućoj opasnosti

 

Požar na Gorici od prije par dana ostavio je za sobom pustoš. Znatan dio brda je izgorio, a sa drvećem i rastinjem, vatrena stihija progutala je i mnoge  životinje koje tu žive. U opasnosti su bile i kuće u podnožju brda. Požar je, prema sumnjama nadležnih, podmetnut. Posljednji izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) pokazao je da su čak 97 odsto požara posljedica ljudskog djelovanja. Efikasan sistem kojim bi država odgovorila na takva zlodjela gotovo da ne postoji.

U gašenju vatre na Gorici učestvovalo je preko 100 vatrogasaca, sa 30 vozila. Od prvog požara, 29. jula, do utorka ove sedmice, na tom podgoričkom brdu gorjelo je još četiri puta. ,,Sa nevjericom i velikom tugom sam ispratila dešavanja na Gorici ovog ljeta. Ponadala sam se da se požar iz 2012. nikad neće ponoviti, jer su poslije njega preduzete opsežne preventivne mjere. Kroz Goricu su napravljene staze kojima vatrogasno vozilo može da dođe do svakog njenog kutka, a napravljeni su i hidrofori koji omogućavaju uzimanje vode sa lica mjesta, da se ne gubi vrijeme na odlaske i dolaske vozila. Na vrhu Gorice je tokom ljeta dežuralo vozilo vatrogasne službe”, kaže za Monitor Jasna Gajević, nekadašnja članica Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.

Ona je, tokom tog perioda, zajedno sa ostalim kolegama, odslušala predavanje vatrogasaca o korišćenju naprtnjača. ,,Rečeno nam je da je period od 15 do 17 časova kritičan jer tad šetača nema, pa bi se mogao neopaženo podmetnuti požar. Dežurali smo te godine. Dogodio se jedan, no sve je funkcionisalo i brzo je ukroćen. Pri temperaturama koje danima dostižu 40-ak stepeni, a kiše nema ni u najavi, svaki laik je znao da je opasnost od požara na Gorici velika. Ne mogu da shvatim i prihvatim da odgovorni iz Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Podgorica nisu provjerili i stavili u funkciju hidrofore. To je nedopustivi nemar sa nemjerljivim posljedicama ”, napominje.

Iz Glavnog grada demantuju da je razlog što je požar zadobio katastrofalne dimenzije taj što nisu funkcionisali hidrofori. ,,Vrlo je lako demantovati te iskaze time što su pripadnici Službe zaštite i spašavanja cisterne vodom punili upravo na donjim kotama brda. Međutim, zbog tehničkih karakteristika sistema i činjenice da je na gornjim kotama brda slabiji pritisak, ovaj rizik nijesmo htjeli preuzeti, pa je procjena stručnih ekipa bila da je efikasnije nastaviti dopunu aktiviranjem cisterni Zelenila, Čistoće i Vodovoda”, tvrde oni.

U gašenju vatre na Gorici učestvovala je kompletna ekipa Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada kojoj su u pomoć pritekle vatrogasne jedinice Cetinja, Kolašina, Bara i Danilovgrada, kamioni Vodovoda i kanalizacije, Čistoće, Zelenila, vazduhoplovna jedinica Direktorata za zaštitu i spašavanje, kao i helikopteri Vojske Crne Gore sa korpama za gašenje požara. Samoinicijativno su im se pridružili i građani. U cilju preventivnog djelovanja izvršeno je izviđanje terena – dronom. Iz podgoričke Službe za zaštitu i spašavanje su, zbog sumnje da su požari podmetnuti, pokrenuli krivičnu prijavu protiv NN lica.

Skoro sve mediteranske zemlje ulažu znatan trud u poboljšanje tehnika zaštite od požara, kao i znatnan novac u programe edukacije. Promjene nabolje u Crnoj Gori se još nisu dogodile, konstatuje DRI u svom posljednjem izvještaju iz 2019. godine pod nazivom Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – Zaštita od šumskih požara.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo