Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Moskva – Bar via Beograd

Objavljeno prije

na

Sve analize srpskih ekonomista i privrednika pokazuju da Srbija nema ekonomski interes da kupi ,,srce” najveće crnogorske pomorske luke. Ali, na ovom prostoru ona ima starteške političke interese, baš kao i Rusija. Ni NATO ne sjedi skrštenih ruku. ,,Ovo je završena priča. Vlada je odlučila da se strateški okrenemo k Luci Bar i – tačka”, jasan je srpski ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić. On ističe da je taj interes Srbije zacementiran, a za sve one koji postavljaju pitanje opravdanosti ove investicije, ministar kaže da pričaju – napamet. Kao ključni argument, uvijek dobro razumljiv većini u Srbiji, Mrkonjić navodi jedinstvenu šansu da Srbija, preko Crne Gore i Bara, dobije izlaz na more. RAČUNICA: I Mrkonjićev prethodnik na toj funkciji Velimir Ilić govorio je da je strategija Srbije podešena prema Crnoj Gori. ,,Srbija će po svaku cijenu pokušati da postane vlasnik dijela Luke Bar”, rekao je on i predložio da Srbija pokuša da dobije luku ,,kroz diobu imovine sa Crnom Gorom”.

Kako se u tome nije uspjelo, Srbija će se na drugi način pokušati domoći ,,srca” luke. S vladinim preduzećem BB Kargo učestvovaće na tenderu za kupovinu 54 odsto akcija preduzeća Kontejnerski terminal i generalni tereti na 30 godina.

Za kupovinu najatraktivnijeg dijela luke ne treba puno novaca: oko 50 miliona, 35 za otkup akcija i oko 15 za socijalni program. Mrkonjić računa i da između 50 i 100 miliona eura treba uložiti u rekonstrukciju luke, te oko 250 miliona u remont pruge Bar-Beograd. Dakle, po njegovim proračunima, oko 400 miliona da bi sve funkcionisalo.

No, nezavisni ekonomisti i eksperti smatraju da ulaganja moraju biti najmanje tri puta veća nego što to pokazuje ministrova računica. Jer, milijardu eura treba uložiti samo u željezničku prugu kako bi vozovi mogli ići 90 kilometara na sat. Na nekim dionicama brzina vozova sada ne prelazi ni 30. A evropski standard je 120-160!

,,Uz ulaganja u modernizaciju luke i produbljenje gaza, jer u toj luci ne mogu da pristanu brodovi koji prolaze Sueckim kanalom, to su ogromna sredstva koje nijedna država u ovom trenutku ne može da izdvoji”, kaže za Monitor ekspert za transportnu politiku Emin Duraković.

Takođe, ne treba očekivati da će autoput od Bara do granice sa Srbijom i dalje prema Beogradu biti izgrađen tokom naredne decenije, jer nije dio evropskih saobraćajnih planova prvog reda.

REZON: Deficit u budžetu Srbije iznosi ove godine pet milijardi eura, pa je ideja Vlade Srbije da učestvuje u privatizaciji crnogorske luke za ekonomistu Ljuborima Madžara čudna. „Država koja je u besparici treba da zaboravi na kupovine i privatizacije. Smatram da je riječ o avanturi u koju država Srbija ne treba da ulazi. Takve stvari treba prepustiti privatnim kompanijama”, kaže bivši ministar u Vladi posljednjeg jugoslovenskog premijera Ante Markovića.

Niko od srpskih preduzetnika koji značajnije izvoze ili uvoze ne pominje prednosti Luke Bar. A i kako bi: Luka Bar je sada po značaju za Srbiju na petom mjestu. Mnogo se više koriste Konstanca, Kopar, Rijeka i Solun.
Zato za profesora na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Slobodana Aćimovića nema dileme: „ Politički ili geostrateški posmatrano, opcija kupovine Luke Bar nije nemoguća, ali ekonomski gledano – nema baš nikakvog rezona”. On je upozorio Vladu Srbije da bi svaka pogrešna odluka s tim u vezi mogla skupo da košta tu državu.

Konstatujući da je za Crnu Goru i Luku Bar saradnja sa Srbijom od izuzetnog značaja, Duraković ističe: „Luci prije svega treba strateški partner iz oblasti pomorskog transporta koji ima iskustvo i svjetsku reputaciju, koji može da dovede i strane privrednike i kompanije u Bar i u Crnu Goru, a samim tim će onda i srpska privreda naći interes”.

Uostalom, malo je zemalja s kojima Srbija ostvaruje kompletnu razmjenu preko lučkog saobraćaja. Njeni glavni ekonomski partneri su zemlje EU i regiona.

PRAVAC BAR: „Izlaz na more” – adut je koji zvaničnici u Beogradu vazda potegnu kada žele opravdati namjeru o kupovini Luke Bar. Od osnivanja moderne države Srbije, izlaz na more je san većine srpskih političara. Kako je to „najveća mana geopolitičkog položaja Srbije”, pokušavano je na sve načine da se u protekla dva stoljeća realizuje, pa i saobraćajnim povezivanjem.
Zato je razumljivo što je jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito na konstataciju bivšeg srpskog funkcionera Draže Markovića kako „Srbima nije ništa dao”, odgovorio sljedećom rečenicom: „Dao sam vam sve, uključujući i prugu Beograd-Bar!”

Istinu je rekao: tu prugu nijesu mogli da izgrade ni Kraljevina Srbija ni Kraljevina Jugoslavija, iako je to bio plan svih vlada u Beogradu od sredine 19. vijeka!

Nakon crnogorskog referenduma, Srbija se ponovo vratila u matični, kontinentalni okvir. Ali, ona nanovo pokušava da iz toga izađe. Taj put je, za sada, moguć samo – preko Bara.

Isto važi i za Rusiju, koja od Petra Velikog sanja „toplo more”. Zato su Rusi, prethodnih godina, na potezu od Budve preko Bara do Ulcinja kupovali praktično sve što se kupovati moglo. Svoje planove oko barske luke ima svakako i NATO.

„Bitka za Luku Bar” uskoro će dobiti epilog. Od njenog ishoda zavisiće i budućnost Crne Gore.


Drač važniji od Bara

Samo uz dobre pristupne saobraćajnice Luka Bar će se moći vratiti na kartu svjetskih luka, gdje sada praktično ne postoji. Čak je i u mediteranskim okvirima to jedna mala nerentabilna luka sa starim i izraubovanim kapacitetima, viškom zaposlenih i neizvjesnom budućnošću. Prethodnih godina uglavnom je bila prepoznata kao mjesto preko kojeg su ogromne količine kokaina ulazile u Evropu. Ali, nakon operacije Balkanski ratnik malo će se ko više usuditi da preko gatova barske luke doprema drogu iz Latinske Amerike. Dijelom je to bio slučaj i s lukom u Draču, ali se ta luka u evropskim planovima tretira kao glavna regionalna luka. I dobija dodatno na značaju završetkom radova na „Koridoru 8”, koji iz Drača preko Skoplja i Sofije vodi do Istanbula, a jedan krak tog koridora ide od Tirane do Prištine. To znači da će robi s Kosova biti lako doći do Jadrana, odnosno do luke Šinđon, koju je Vlada Albanije ustupila Kosovu. Drugim riječima, veoma će malo roba na i za Kosovo ubuduće ići u svijet preko Bara.


Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo