Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Konstruktor(i) na kratkim nogama

Objavljeno prije

na

Ko će biti koncesionar i graditelj autoputa Bar-Boljari? Da li će radovi na najzahtjevnijoj dionici puta početi u martu? Da li će uopšte početi? Nepoznanice se množe. Članice hrvatskog konzorcijuma okupljenog oko splitskog Konstruktora, zbog gradnje autoputa Bar-Boljare, imaju sve manje vremena da obezbijede novac i valjane finansijske garancije za gradnju dionice Smokovac – Mateševo, vrijedne nešto više od milijardu eura. Jesenas je izgledalo da to neće biti nerješiv problem. Nakon godina i godina obećanja i najava, u oktobru je, uz prisustvo premijera Hrvatske, Srbije i Crne Gore – Jadranke Kosor, Mirka Cvetkovića i Mila Đukanovića – održana svečanost kojom je označen početak gradnje najvećeg infrestrukturnog projekta u Crnoj Gori. Ujedno, to bi mogla biti i najskuplja saobraćajnica koja će se graditi u Europi, pošto projekcije pokazuju da će gradnja kilometra autoputa, u prosjeku, koštati 16 miliona eura.

Pred okupljanje u selu Gornje Mrke, Vlada je saopštila da će početak radova na autoputu pogurati akontacijom od 25 miliona eura. Ali – radova nema.

«Uskoro će početi geodetska istraživanja i probijanje pristupnih puteva, pa će radovi biti vidljivi», najavio je sredinom januara Milorad Pustahija, izvršni direktor preduzeća Prvi crnogorski autoput. Njega su, prema registru Privrednog suda u Podgorici, osnovali splitski Konstruktor-inženjering i zagrebački Institut građevinarstva Hrvatske i Tehnika D.O.O.

Problem je što se dosadašnje najave koncesionara nijesu obistinile. Crnogorski elektronski mediji su, 9. decembra prošle godine, prenijeli nezvanične informacije iz Ministarstva saobraćaja da je hrvatski konzorcijum, u posljednji čas, dostavio Vladi cjelokupnu bankarsku garanciju. Time su se, rečeno je, stekli svi uslovi za realizaciju izgradnje najzahtjevnijeg “parčeta” budućeg autoputa.

Istovremeno sa navodnim bankarskim garancijama (prema informacijama www.podlupom.info riječ je o ne previše čvrstoj obavezi Zagrebačke banke i njene većinske vlasnice italijanske Unikredit banke da kreditiraju dio ugovorenog posla) koncesionari su tražili dodatni rok od 60 dana za konačno zaključenje ugovora. Svoj su zahtjev obrazložili tvrdnjom da je u projektu obezbijeđeno učešće ,,najvećih međunarodnih finansijskih institucija, ali da njihove procedure nijesu mogle biti okončane” do 9. decembra.

Vlada Crne Gore je, pred kraj prošle godine, prihvatila produženje roka, a premijer je postupak opravdao time što je Konstruktor ponudio garanciju od 500 hiljada eura (dva odsto novca koji je Vlada već namijenila za ovaj posao). U međuvremenu, pokazalo se da dobijanje potrebnih kredita nije samo stvar procedure, kao što su u decembru objašnjavali koncesionari. Prema posljednjim vijestima iz Hrvatske, osnivači konzorcijuma Prvi crnogorski autoput tek pregovaraju s Evropskom investicionom bankom (EIB), Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), ali i s drugim bankama o osiguranju kredita. Istovremeno, od Vlade Hrvatske se traži pomoć u vidu državne garancije za novac koji bi te kompanije pozajmile od kreditora.

,,U interesu Hrvatske je da konzorcijum hrvatskih građevinara realizuje posao u Crnoj Gori”, saopštio je nedavno ministar finansija te zemlje Ivan Šuker ne obećavajući, ipak, traženu pomoć: ,,Ako ih date jednoj privatnoj firmi, onda se svaka može javiti sa istim zahtjevom”.

Direktori Kontruktora i Instituta građevinarstva Hrvatske , Željko Žderić i Jure Radić, nijesu, dakle, završili posao zbog koga su, prema pisanju Poslovnog dnevnika, početkom godine boravili u sjedištu hrvatske Vlade. A zagrebački Nacional piše: ,,Iako se tvrdi kako u ovom slučaju još ništa nije dogovoreno, Poslovni dnevnik doznaje kako Željko Žderić ljude u crnogorskoj vladi uvjerava da je pomoć iz Banskih dvora osigurana,,. Crnogorska vlada je, ipak, ,,u cilju smanjenja gubitaka vremena”, odlučila da – dok čeka Hrvate – započne i preliminarne pregovore sa drugorangiranim ponuđačem, grčko-izraelskim konzorcijumom čija je ponuda bila za milijardu eura veća od hrvatske (3,92 prema 2,77 milijarde eura).

Skupa sa vremenom za nabavku novca topi se i kredibilitet nosilaca konzorcijuma – kompanije Konstruktor-inženjering i njenih zvaničnika. I to je, pretpostavljaju hrvatski mediji, razlog što pregovore sa ino-bankarima ne vodi Žderić već njegov kolega iz IGH Jure Radić.

Splitska kompanija i njen prvi čovjek, nekoliko mjeseci unazad, u fokusu su hrvatske javnosti zbog medijskih i policijskih optužbi za falsifikovanje poslovne dokumentacije, izdavanje čekova bez pokrića, potpisivanje fiktivnih ugovora sa vladom bivšeg hrvatskog premijera Iva Sanadera, zloupotrebe insajderskih informacija…

Kola su krenula nizbrdo u drugoj polovini septembra prošle godine kada je splitska policija Opštinskom državnom tužilaštvu predala krivičnu prijavu protiv Žderića zbog «krivotvorenja službene isprave” kojom je od “Slobodne Dalmacije” pokušao da naplati odštetu od 1,7 milijardi kuna (oko 200 miliona eura).
Spor je počeo 2005. godine kada se u Slobodnoj Dalmaciji pojavio članak Konstruktor-inženjering kupuje i osniva poduzeća radi pranja novca u kome se tvrdi da je Žderić na sporan način postao vlasnik Konstruktor-inženjeringa, tako što je za 1,5 miliona maraka kupio preduzeće sa 400 građevinskih mašina i 2000 zaopošljenih koje je, prethodno, knjigovodstvenim kombinacijama oslobođeno dugova (oni su ostali u Konstruktoru, današnjem Građenju). U istom članku iznijete su i tvrdnje penzionisanog inženjera i predstavnika manjinskih akcionara Konstruktora Boža Biuka da uprava kompanije, preko desetina ćerki-firmi, pere pare, odnosno ,,vrti novac na sumnjive račune”.

Konstruktor je tužio Slobodnu Dalmaciju zahtjevajući naknadu štete pošto je, navodno, zbog tih napisa u Libiji izgubio posao vrijedan 1,5 milijardi eura.
,,Na provedenom natječaju u Libiji bili smo već odabrani izvođač velikog građevinskog projekta vrijednog 1,5 milijardi eura”, objašnjavao je Žderić Nacionalu 2007. godine. ,,U studenome 2005. dobili smo obavijest iz libijskog Ministarstva prometa i veza, upućenu izravno meni kao glavnom direktoru Konstruktor-inženjeringa. Doista je strašno primiti pismo takvog sadržaja. Pročitao sam ga užasnut… Obavijestili su nas da nas eliminiraju iz toga posla, jer je ambasada Libijske Džamahirije u Zagrebu dostavila negativno posebno izvješće, zasnovano na novinskom članku u Slobodnoj Dalmaciji…”.

Ispostavilo se da je navodno pismo koje je Žderić čitao ,,užasnut” najobičniji falsifikat. Zapravo, sredinom prošle godine Libija je zvanično demantovala tvrdnje o dobijenom pa izgubljenom poslu navodeći da Konstruktor nije ni učestvovao na tenderu za izgradnju autoputa.
,,Nemam komentara na pismo koje spominjete jer za njega ne znam”, oglasio se Žderić početkom septembra o demantiju libijske vlade. Koju nedjelju kasnije policijska krivična prijava je potvrdila da ono postoji.

Slično je i sa privatizacijom. Žderić tvrdi: ,,U proteklih deset godina bilo je žalbi na pretvorbu Konstruktora, ali sve pravomoćne sudske odluke su potvrdile da je sve provedeno zakonito. Konstruktor-inženjering je od tada u vlasništvu 600 malih dioničara, među kojima sam i ja. Ni danas Konstruktor-inženjering nema većinskog vlasnika”. Hrvatski javni servis (HRT), sa druge strane, jesenas izvještava o nezvaničnim informacijama prema kojima ,,Državno odvjetništvo upravo završava istragu koja je počela prije devet godina. Čekaju se i odgovori vezani za, po mnogima, spornu privatizaciju Konstruktora početkom 90-ih…”.

Ako privatizacija i vlasnička struktura mogućeg partnera u gradnju autoputa ne interesuju vlasti u Podgorici, onda bi ih trebalo zaintrigirati poslovno iskustvo Konstruktor-inženjeringa iz Katara. Naime, policija u Dohi, glavnom gradu Katara, otkrila je da je direktor podružnice Konstruktora Krešimir Puljiz jednoj od lokalnih kompanija podizvođača izdao ček bez pokrića, u vrijednosti većoj od milion dolara. Katarska policija je raspisala potjernicu i za Harunom Omerbašićem, šefom nabavke Konstruktorove podružnice. Iako tvrde da njihovi ljudi nisu osumnjičeni, uprava Konstruktora je nakon afere smijenila rukovodstvo u podružnici, prenosi Jutarnji list.

A portal www.necenzurirano , krajem novembra prošle godine, izvještava kako je hrvatsko Državno tužilaštvo ,,prije par dana spremilo krivičnu prijavu zbog osnovane sumnje da je uprava Hrvatske autoceste, u dogovoru s bivšim premijerom Ivom Sanaderom i ministrom Božidarom Kalmetom, potpisala ugovore „teške” 4,4 milijarde kuna za izgradnju dionice Doli – Dubrovnik, iako su znali da za ovu javnu nabavku nemaju osigurana sredstva, a sve kako bi kod kasnijeg raskidanja ugovora sa partnerima, HAC bio u obavezi potpisnicima ugovora isplatiti odštetu, koja bi prema nekim najavama mogla dosezati i do 350 milijuna kuna”. Sporni ugovori potpisani su sa preduzećima: Viadukt; Strabag AG; Konstruktor Inženjering…

Priča je od tada samo dobila na aktuelnosti, ali se njen epilog još ne naslućuje.

Koincidencija

Nijesu sve afere u kojima se pominje Konstruktor Inženjering ostale bez epiloga. Prošlog ljeta je poslanik SDP Željko Jovanović ustvrdio kako je iz dokumenata koje je vidio kao predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provođenja Strategije suzbijanja korupcije, zaključio da su najviši državni zvaničnici i ministri iz HDZ-ove vlasti, skupa sa vlasnicima i dioničarima preduzeća IGH i Konstruktora, ,,zahvaljujući povlašćenim informacijama, pokupovali jeftino poljoprivredno zemljište na Pelješcu očekujući da će se ta ulaganja višestruko isplatiti zbog gradnje mosta i autoceste”. Prvih dana ove godine stiglo je saopštenje USKOK-a (Ured za sprječavanje korupcije i organizovanog kriminala) po kome sporno zemljište ,,nije na samoj trasi buduće autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik, nego u njezinoj blizini, te da prikupljene spoznaje ne upućuju na to da je ono otkupljivano radi kasnije prodaje Hrvatskim autocestama”. Dakle, slučajna je svaka podudarnost sa ovdašnjim glasinama koje kažu da privilegovani kupuju, ili su već kupili, zemljište na trasi autoputa Bar-Boljari.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo