Ko će biti koncesionar i graditelj autoputa Bar-Boljari? Da li će radovi na najzahtjevnijoj dionici puta početi u martu? Da li će uopšte početi? Nepoznanice se množe. Članice hrvatskog konzorcijuma okupljenog oko splitskog Konstruktora, zbog gradnje autoputa Bar-Boljare, imaju sve manje vremena da obezbijede novac i valjane finansijske garancije za gradnju dionice Smokovac – Mateševo, vrijedne nešto više od milijardu eura. Jesenas je izgledalo da to neće biti nerješiv problem. Nakon godina i godina obećanja i najava, u oktobru je, uz prisustvo premijera Hrvatske, Srbije i Crne Gore – Jadranke Kosor, Mirka Cvetkovića i Mila Đukanovića – održana svečanost kojom je označen početak gradnje najvećeg infrestrukturnog projekta u Crnoj Gori. Ujedno, to bi mogla biti i najskuplja saobraćajnica koja će se graditi u Europi, pošto projekcije pokazuju da će gradnja kilometra autoputa, u prosjeku, koštati 16 miliona eura.
Pred okupljanje u selu Gornje Mrke, Vlada je saopštila da će početak radova na autoputu pogurati akontacijom od 25 miliona eura. Ali – radova nema.
«Uskoro će početi geodetska istraživanja i probijanje pristupnih puteva, pa će radovi biti vidljivi», najavio je sredinom januara Milorad Pustahija, izvršni direktor preduzeća Prvi crnogorski autoput. Njega su, prema registru Privrednog suda u Podgorici, osnovali splitski Konstruktor-inženjering i zagrebački Institut građevinarstva Hrvatske i Tehnika D.O.O.
Problem je što se dosadašnje najave koncesionara nijesu obistinile. Crnogorski elektronski mediji su, 9. decembra prošle godine, prenijeli nezvanične informacije iz Ministarstva saobraćaja da je hrvatski konzorcijum, u posljednji čas, dostavio Vladi cjelokupnu bankarsku garanciju. Time su se, rečeno je, stekli svi uslovi za realizaciju izgradnje najzahtjevnijeg “parčeta” budućeg autoputa.
Istovremeno sa navodnim bankarskim garancijama (prema informacijama www.podlupom.info riječ je o ne previše čvrstoj obavezi Zagrebačke banke i njene većinske vlasnice italijanske Unikredit banke da kreditiraju dio ugovorenog posla) koncesionari su tražili dodatni rok od 60 dana za konačno zaključenje ugovora. Svoj su zahtjev obrazložili tvrdnjom da je u projektu obezbijeđeno učešće ,,najvećih međunarodnih finansijskih institucija, ali da njihove procedure nijesu mogle biti okončane” do 9. decembra.
Vlada Crne Gore je, pred kraj prošle godine, prihvatila produženje roka, a premijer je postupak opravdao time što je Konstruktor ponudio garanciju od 500 hiljada eura (dva odsto novca koji je Vlada već namijenila za ovaj posao). U međuvremenu, pokazalo se da dobijanje potrebnih kredita nije samo stvar procedure, kao što su u decembru objašnjavali koncesionari. Prema posljednjim vijestima iz Hrvatske, osnivači konzorcijuma Prvi crnogorski autoput tek pregovaraju s Evropskom investicionom bankom (EIB), Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), ali i s drugim bankama o osiguranju kredita. Istovremeno, od Vlade Hrvatske se traži pomoć u vidu državne garancije za novac koji bi te kompanije pozajmile od kreditora.
,,U interesu Hrvatske je da konzorcijum hrvatskih građevinara realizuje posao u Crnoj Gori”, saopštio je nedavno ministar finansija te zemlje Ivan Šuker ne obećavajući, ipak, traženu pomoć: ,,Ako ih date jednoj privatnoj firmi, onda se svaka može javiti sa istim zahtjevom”.
Direktori Kontruktora i Instituta građevinarstva Hrvatske , Željko Žderić i Jure Radić, nijesu, dakle, završili posao zbog koga su, prema pisanju Poslovnog dnevnika, početkom godine boravili u sjedištu hrvatske Vlade. A zagrebački Nacional piše: ,,Iako se tvrdi kako u ovom slučaju još ništa nije dogovoreno, Poslovni dnevnik doznaje kako Željko Žderić ljude u crnogorskoj vladi uvjerava da je pomoć iz Banskih dvora osigurana,,. Crnogorska vlada je, ipak, ,,u cilju smanjenja gubitaka vremena”, odlučila da – dok čeka Hrvate – započne i preliminarne pregovore sa drugorangiranim ponuđačem, grčko-izraelskim konzorcijumom čija je ponuda bila za milijardu eura veća od hrvatske (3,92 prema 2,77 milijarde eura).
Skupa sa vremenom za nabavku novca topi se i kredibilitet nosilaca konzorcijuma – kompanije Konstruktor-inženjering i njenih zvaničnika. I to je, pretpostavljaju hrvatski mediji, razlog što pregovore sa ino-bankarima ne vodi Žderić već njegov kolega iz IGH Jure Radić.
Splitska kompanija i njen prvi čovjek, nekoliko mjeseci unazad, u fokusu su hrvatske javnosti zbog medijskih i policijskih optužbi za falsifikovanje poslovne dokumentacije, izdavanje čekova bez pokrića, potpisivanje fiktivnih ugovora sa vladom bivšeg hrvatskog premijera Iva Sanadera, zloupotrebe insajderskih informacija…
Kola su krenula nizbrdo u drugoj polovini septembra prošle godine kada je splitska policija Opštinskom državnom tužilaštvu predala krivičnu prijavu protiv Žderića zbog «krivotvorenja službene isprave” kojom je od “Slobodne Dalmacije” pokušao da naplati odštetu od 1,7 milijardi kuna (oko 200 miliona eura). Spor je počeo 2005. godine kada se u Slobodnoj Dalmaciji pojavio članak Konstruktor-inženjering kupuje i osniva poduzeća radi pranja novca u kome se tvrdi da je Žderić na sporan način postao vlasnik Konstruktor-inženjeringa, tako što je za 1,5 miliona maraka kupio preduzeće sa 400 građevinskih mašina i 2000 zaopošljenih koje je, prethodno, knjigovodstvenim kombinacijama oslobođeno dugova (oni su ostali u Konstruktoru, današnjem Građenju). U istom članku iznijete su i tvrdnje penzionisanog inženjera i predstavnika manjinskih akcionara Konstruktora Boža Biuka da uprava kompanije, preko desetina ćerki-firmi, pere pare, odnosno ,,vrti novac na sumnjive račune”.
Konstruktor je tužio Slobodnu Dalmaciju zahtjevajući naknadu štete pošto je, navodno, zbog tih napisa u Libiji izgubio posao vrijedan 1,5 milijardi eura. ,,Na provedenom natječaju u Libiji bili smo već odabrani izvođač velikog građevinskog projekta vrijednog 1,5 milijardi eura”, objašnjavao je Žderić Nacionalu 2007. godine. ,,U studenome 2005. dobili smo obavijest iz libijskog Ministarstva prometa i veza, upućenu izravno meni kao glavnom direktoru Konstruktor-inženjeringa. Doista je strašno primiti pismo takvog sadržaja. Pročitao sam ga užasnut… Obavijestili su nas da nas eliminiraju iz toga posla, jer je ambasada Libijske Džamahirije u Zagrebu dostavila negativno posebno izvješće, zasnovano na novinskom članku u Slobodnoj Dalmaciji…”.
Ispostavilo se da je navodno pismo koje je Žderić čitao ,,užasnut” najobičniji falsifikat. Zapravo, sredinom prošle godine Libija je zvanično demantovala tvrdnje o dobijenom pa izgubljenom poslu navodeći da Konstruktor nije ni učestvovao na tenderu za izgradnju autoputa. ,,Nemam komentara na pismo koje spominjete jer za njega ne znam”, oglasio se Žderić početkom septembra o demantiju libijske vlade. Koju nedjelju kasnije policijska krivična prijava je potvrdila da ono postoji.
Slično je i sa privatizacijom. Žderić tvrdi: ,,U proteklih deset godina bilo je žalbi na pretvorbu Konstruktora, ali sve pravomoćne sudske odluke su potvrdile da je sve provedeno zakonito. Konstruktor-inženjering je od tada u vlasništvu 600 malih dioničara, među kojima sam i ja. Ni danas Konstruktor-inženjering nema većinskog vlasnika”. Hrvatski javni servis (HRT), sa druge strane, jesenas izvještava o nezvaničnim informacijama prema kojima ,,Državno odvjetništvo upravo završava istragu koja je počela prije devet godina. Čekaju se i odgovori vezani za, po mnogima, spornu privatizaciju Konstruktora početkom 90-ih…”.
Ako privatizacija i vlasnička struktura mogućeg partnera u gradnju autoputa ne interesuju vlasti u Podgorici, onda bi ih trebalo zaintrigirati poslovno iskustvo Konstruktor-inženjeringa iz Katara. Naime, policija u Dohi, glavnom gradu Katara, otkrila je da je direktor podružnice Konstruktora Krešimir Puljiz jednoj od lokalnih kompanija podizvođača izdao ček bez pokrića, u vrijednosti većoj od milion dolara. Katarska policija je raspisala potjernicu i za Harunom Omerbašićem, šefom nabavke Konstruktorove podružnice. Iako tvrde da njihovi ljudi nisu osumnjičeni, uprava Konstruktora je nakon afere smijenila rukovodstvo u podružnici, prenosi Jutarnji list.
A portal www.necenzurirano , krajem novembra prošle godine, izvještava kako je hrvatsko Državno tužilaštvo ,,prije par dana spremilo krivičnu prijavu zbog osnovane sumnje da je uprava Hrvatske autoceste, u dogovoru s bivšim premijerom Ivom Sanaderom i ministrom Božidarom Kalmetom, potpisala ugovore „teške” 4,4 milijarde kuna za izgradnju dionice Doli – Dubrovnik, iako su znali da za ovu javnu nabavku nemaju osigurana sredstva, a sve kako bi kod kasnijeg raskidanja ugovora sa partnerima, HAC bio u obavezi potpisnicima ugovora isplatiti odštetu, koja bi prema nekim najavama mogla dosezati i do 350 milijuna kuna”. Sporni ugovori potpisani su sa preduzećima: Viadukt; Strabag AG; Konstruktor Inženjering…
Priča je od tada samo dobila na aktuelnosti, ali se njen epilog još ne naslućuje.
Koincidencija
Nijesu sve afere u kojima se pominje Konstruktor Inženjering ostale bez epiloga. Prošlog ljeta je poslanik SDP Željko Jovanović ustvrdio kako je iz dokumenata koje je vidio kao predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provođenja Strategije suzbijanja korupcije, zaključio da su najviši državni zvaničnici i ministri iz HDZ-ove vlasti, skupa sa vlasnicima i dioničarima preduzeća IGH i Konstruktora, ,,zahvaljujući povlašćenim informacijama, pokupovali jeftino poljoprivredno zemljište na Pelješcu očekujući da će se ta ulaganja višestruko isplatiti zbog gradnje mosta i autoceste”. Prvih dana ove godine stiglo je saopštenje USKOK-a (Ured za sprječavanje korupcije i organizovanog kriminala) po kome sporno zemljište ,,nije na samoj trasi buduće autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik, nego u njezinoj blizini, te da prikupljene spoznaje ne upućuju na to da je ono otkupljivano radi kasnije prodaje Hrvatskim autocestama”. Dakle, slučajna je svaka podudarnost sa ovdašnjim glasinama koje kažu da privilegovani kupuju, ili su već kupili, zemljište na trasi autoputa Bar-Boljari.
Ako bude održan prema najavi, ovogodišnji skup biće drugi samit šefova država i vlada održan na Svetom Stefanu od januara 2007. godine, kada je ekskluzivno ljetovalište dato u višegodišnji zakup. Nakon SEECP 2011. u elitnom turističkom kompleksu nije održan nijedan sastanak sličnog političkog i državnog ranga. Samit lidera Berlinskog procesa zakazan za 21. i 22. oktobar biće prvi takav skup nakon 15 godina
Poslije dužeg perioda praznog hoda elitni kompleks Sveti Stefan i Miločer biće ponovo u središtu pažnje međunarodne političke javnosti kao mjesto održavanja Samita lidera Berlinskog procesa 21. i 22. oktobra ove godine. Organizator skupa visokog nivoa je Vlada Crne Gore, na čijem je sajtu objavljena ova informacija.
Samit evropskih i lidera balkanskih zemalja otvoriće predsjednik Vlade Milojko Spajić i kancelar SR Njemačke Fridrih Merc.
„Riječ je o događaju najvišeg nivoa koji dolazi kao kruna predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom i okuplja lidere Zapadnog Balkana, država Berlinskog procesa, najviše zvaničnike Evropske unije i međunarodnih organizacija. Nakon Samita EU–Zapadni Balkan, koji je održan u junu ove godine, Crna Gora će još jednom okupiti lidere regiona i zemalja EU te biti domaćin događaja na najvišem nivou, čime će potvrditi spremnost administracije i cjelokupne države da ispuni najviše standarde i doprinese procesima donošenja odluka koji podstiču dalju evropsku integraciju regiona“, navodi se u objavi.
Sveti Stefan je odabran kao mjesto završnog skupa ove međuvladine inicijative, pokrenute 2014. godine pod pokroviteljstvom tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel. To je događaj koji Crne Gora organizuje prvi put u svojoj istoriji a koji treba da okupi lidere šest zemalja Zapadnog Balkana, brojnih evropskih država članica i predstavnike EU institucija.
Ako bude održan prema najavi, ovogodišnji skup biće drugi samit šefova država i vlada održan na Svetom Stefanu od januara 2007. godine, kada je ekskluzivno ljetovalište dato u višegodišnji zakup.
Prvi događaj višeg diplomatskog nivoa održan je 30. juna 2011. godine. U gradu hotelu Sveti Stefan u kome su još trajali višegodišnji radovi na rekonstrukciji, koji nije zvanično bio otvoren za goste, održan je skup SEECP, samit šefova država i vlada zemalja Jugoistočne Evrope. Domaćin skupa bio je tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.
Uprkos lošim uslovima za održavanje ovog skupa, na koje su tada ukazivali brojni domaći i strani novinari, koji su samit pratili preko video bima, Sveti Stefan je te 2011. pokazao kakvu međunarodnu pozornicu Crna Gora ima u svom turističkom simbolu. Mjesto izuzetnih prirodnih odlika, okruženo predivnim pješčanim plažama, parkovima sa očuvanim zelenilom i rijetkim egzotičnim drvećem, nalik na slične istorijsko-ambijentalne cjeline koje se u drugim državama koriste za organizovanje izuzetnih političkih skupova.
Nakon SEECP 2011, u elitnom turističkom kompleksu nije održan nijedan sastanak sličnog političkog i državnog ranga. Ovogodišnji samit lidera Berlinskog procesa zakazan za 21. i 22. oktobar biće prvi takav skup nakon 15 godina.
U međuvremenu u hotelima Miločer i Sveti Stefan organizovani su različiti međunarodni forumi, poslovni i turistički skupovi, koji se ne mogu staviti u istu kategoriju.
Zanimljiv internacionalni skup Global Citizen Forum održan je ovdje 25. oktobra 2017. godine, nakon Dubaia, Toronta i Monaka.
Ova inicijativa okuplja poznate javne ličnosti iz svijeta biznisa, politike, finansija, umjetnosti i zabave, koji koriste ovakve skupove u poznatim destinacijama da se što uspješnije promovišu kao državljani svijeta, preko svojih investicija i humanitarnih aktivnosti. Skup u Miločeru održan je pod pokroviteljstvom Arton Capitala, kompanije kanadskog biznismena Armanda Artona, osnivača Global Citizen Foruma i Vlade Crne Gore, odnosno tadašnjeg premijera Duška Markovića.
Tokom dvodnevnog trajanja foruma Miločerom su prodefilovali bivši i sadašnji premijeri, biznismeni, holivudski glumci, proslavljeni muzičari, dizajneri, članovi arapskih kraljevskih porodica, generali… Bila je to izvanredna prilika za turističku promociju Crne Gore.
Glavna zvijezda događaja bio je holivudski glumac Robert DeNiro čiji su dolazak drugog dana foruma svi sa nestrpljenjem iščekivali.
Nije lako razumjeti kako je moguće da jedan od najprepozntljvijih hotelskih kompleksa Crne Gore – Sveti Stefan i Miločer godinama nije bio korišćen za značajne međunarodne skupove iako upravo takvi događaji mogu biti snažna promocija države.
Sveti Stefan nije samo hotel. On je jedan od simbola Crne Gore i njene turističke prepoznatljvosti. Kada se na ovom prostoru okupe evropski lideri, strani mediji ne prenose samo slike luksuznog hotela, u svijet odlazi slika Crne Gore – njenog prostora, turizma, diplomatskog značaja.
I ljudi koji kritikuju vlast i aktuelno stanje na Svetom Stefanu nakon ponovnog otvaranja hotela i zaključenja sporazuma između Vlade i zakupca, pozdravljaju vijest da će se u najpoznatijem hotelu održati samit, zato što po njihovom mišljenju Sveti Stefan to zaslužuje.
Pojedini aktivisti među stanovnicima naselja Sveti Stefan i Pržno i NVO koje vode kampanje za priznavanje prava domicilnog stanovništva na javni prostor u okviru zakupljenog ljetovališta, traže način da upoznaju njemačkog kancelara Merca, prilikom njegove posjete Svetom Stefanu, sa primjerima kršenja prava građana ne samo Crne Gore nego i građana Njemačke i zemalja EU od strane zakupca. Sa zabranama pristupa plažama, moru i javnim stazama, slučajevima prepadanja stranih turista pozivanjem policije, tjeranja ljudi iz mora, uništavanjem zajedničke evropske prirodne i kulturne baštine na području Svetog Stefana i Miločera.
Može se samo pretpostaviti kakav će utisak na evropske zvanice ostaviti prizor monstuozne betonske građevine usred Miločera, hotela i apartmana za tržište koje gradi zakupac, odnosno kompanija Adriatic properties. Ili slika metalnih kapija sa lancima i katancima na prilazima Kraljičinoj plaži. Put pored besprizornog objekta i zaključane plaže vodi ka njihovom odredištu, luksuznim hotelima Miločer i Sveti Stefan.
To je sasvim drugačija slika lokaliteta na kojem se samit 2026. održava nego što je bila ona kada je održan prethodni 2011. godine. Za samo deceniju i po, prostor je vidno devastiran i zapušten.
Građanski aktivisti na Svetom Stefanu uspjeli su da Miločer i Sveti Stefan uvrste među sedam najugroženijih lokaliteta evropske kulturne i prirodne baštine. Izrađena je i Studija za zaštitu Svetog Stefana i Miločerskog parka od strane NVO Expeditio iz Kotora, čija je prezentacija zakazana za 26. septembar u Budvi.
„Razlog nastajanja studije i sami počeci tiču se projekta ‘Sedam najugroženijih’, organizovanog od strane Europa Nostra Instituta i Evropske investicione banke, uz finansijsku podršku Evropske unije. Kada su prije tri godine Sveti Stefan i kulturni pejzaž Svetog Stefana, što uključuje i Miločerski park, izabrani na listu ‘sedam najugroženijih lokaliteta evropske baštine’ za 2023. godinu, pokrenut je čitav projekat. Dio tog projekta bio je i dolazak eksperata na Sveti Stefan, terenski rad, analiza stanja, te izrada tehničkog izvještaja i preporuka. Uz finansijsku podršku, svaki lokalitet sa te liste dobija grant od Evropske investicione banke radi ublažavanja faktora ugroženosti“, pojašnjava istaknuti građanski aktivista Blažo Kažanegra.
Ukoliko bi im se ukazala prilika, mještani bi imali sa čime da izađu pred visoke goste i zatraže pomoć u rješavanju dugogodišnjih tenzija zbog devastacije prostora, koncepta zatvorenog ekskluzivnog turizma i prava lokalnog stanovništva na slobodan pristup javnim dobrima.
Tužbu u ime banke sastavila je i potpisala advokatica Ana Đukanović, sestra braće Aca i Mila Đukanovića. U tužbi se navodi da je nakon policijske akcije u Prvoj banci uslijedio odliv depozita od gotovo 8,5 miliona eura
Šest miliona eura – toliko Prva banka Crne Gore tužbom traži od države na ime odštete zbog policijske akcije sprovedene 27. februara ove godine u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici. U banci tvrde da su joj službenici Uprave policije bez pravnog osnova blokirali filijalu, onemogućili rad, uznemirili zaposlene i klijente, te teško narušili njen poslovni ugled. Prva banka od države potražuje pet miliona eura na ime naknade materijalne štete, dok dodatni milion eura traži za nematerijalnu štetu zbog povrede ugleda i reputacije.
Policija je, podsjetimo, 27. februara u toj ulici pretresala stan u vlasništvu biznismena Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića. U istoj zgradi nalazi se i filijala Prve banke, čiji je Đukanović većinski vlasnik.
Tužbu u ime banke sastavila je i potpisala Đukanovićeva sestra advokatica Ana Đukanović. U tužbi se navodi da je nakon policijske akcije uslijedio odliv depozita od gotovo 8,5 miliona eura. Advokatica taj višemilionski odliv dovodi u direktnu vezu sa policijskom akcijom i medijskim izvještavanjem o njoj.
Detalje tužbe objavile su Vijesti. U njoj se navodi da je poslovnica 27. februara bila blokirana od 13.24 do 14.29 časova, „uz prisustvo naoružanih pripadnika policije sa dugim cijevima“.
„Pripadnici Uprave policije, naoružani vatrenim oružjem sa dugim cijevima, naredili su pripadnicima obezbjeđenja tužioca da izađu iz prostorija banke, nakon čega su ih, uz upereno oružje, prislonili uz staklenu zidnu površinu, uz naređenje da se ne smiju pomjerati niti preduzimati bilo kakve radnje“, piše u tužbi.
Prva banka tvrdi da klijentima nije bilo dozvoljeno da uđu u poslovnicu, dok su oni koji su se već nalazili unutra morali da napuste prostorije, bez obzira na to da li su završili posao zbog kojeg su došli.
U banci navode i da su pripadnici Uprave policije „izvršili opkoljavanje i upad u prostorije Prve banke“, što je, kako tvrde, potvrdio i direktor Uprave policije LazarŠćepanović u komentarima povodom predmetnog pretresa. Šćepanović je javno saopštio da se specijalna jedinica ne može angažovati bez njegovog odobrenja, kao i da je komandant izdao nalog na osnovu njegovog naređenja.
Banka tvrdi da je među zaposlenima i klijentima nastala „panika“ i uznemirenost, te da je jednoj zaposlenoj morala biti pružena hitna medicinska pomoć.
U tužbi se navodi da je Uprava policije, u odgovoru koji je banci dostavila 11. marta, saopštila da je postupala na osnovu naredbe Osnovnog suda u Podgorici, kojom je naložen pretres stana i drugih prostorija koje koristi Đukanović. Policija je izričito navela da aktivnosti nijesu bile usmjerene prema banci.
„Preduzete radnje nijesu bile usmjerene prema Prvoj banci CG AD Podgorica, njenim zaposlenima niti klijentima, već su se odnosile na drugo lice i drugi prostor“, stoji u odgovoru Uprave policije, citiranom u tužbi.
Iz policije su objasnili da se poslovnica nalazi u prizemlju objekta u kojem je obavljan pretres i da je zbog toga bilo potrebno privremeno obezbijediti prostor. Ocijenili su da je riječ o „standardnoj procesnoj radnji“ koja je preduzeta radi bezbjednog izvršenja sudske naredbe.
Policija je navela i da Prva banka nema procesni status u tom predmetu, zbog čega joj nijesu mogli dostaviti naredbe, službene zabilješke i druge operativne podatke.
„Upravo je banka bila izložena blokadi, akciji naoružanih policijskih snaga, onemogućavanju rada i ograničavanju pristupa zaposlenima i klijentima, čime su joj direktno prouzrokovane kako materijalna, tako i nematerijalna šteta“, piše u tužbi.
Banka tvrdi i da se ulaz u stan koji je bio predmet pretresa ne nalazi na istoj strani zgrade kao ulaz u poslovnicu, te da između njih „nema fizičke ni funkcionalne povezanosti“.
Pozivajući se na sadržaj naredbe za pretres, iz banke tvrde da se u njoj poslovnica Prve banke uopšte ne pominje, zbog čega postupanje policije prema banci nazivaju „samovlašćem organa tužene“.
Prva banka navodi da je nakon 27. februara došlo do odliva depozita u iznosu od 8.475.000 eura. U banci tvrde da vremenska povezanost sa policijskom akcijom, obim povlačenja novca i struktura povučenih sredstava ukazuju na to da je odliv bio posljedica narušenog povjerenja klijenata.
U tužbi se navodi da izgubljeni neto kamatni prihodi zbog povučenih depozita iznose 1.002.115 eura, dok izgubljeni prihodi od naknada za platni promet i održavanje računa iznose dodatnih 11.017 eura.
Po ta dva osnova, Prva banka navodi materijalnu štetu u ukupnom iznosu od 1.013.132 eura, uz tvrdnju da taj iznos ne obuhvata eventualnu dodatnu štetu po likvidnost, adekvatnost kapitala i troškove zamjenskih izvora finansiranja. Za utvrđivanje visine štete predloženo je ekonomsko-finansijsko vještačenje.
Prva banka traži naknadu i zbog, kako navodi, povrede ugleda i reputacije. Tvrde da su blokada poslovnice, veliki broj naoružanih policajaca i ulazak policijskih službenika bili takvi da su kod javnosti mogli stvoriti utisak da je upravo banka bila meta policijske akcije.
„Kod banaka, kao finansijskih institucija, povjerenje javnosti, klijenata i poslovnih partnera predstavlja osnovnu pretpostavku stabilnog poslovanja“, navodi se u tužbi. U njoj se ocjenjuje da stvaranje privida da je banka predmet policijskog pretresa ili da je povezana sa protivpravnim aktivnostima predstavlja „naročito težak oblik povrede njenog poslovnog ugleda i kredibiliteta“.
Nakon što su objelodanjeni navodi tužbe, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović rekao je da nije iznenađen odlukom Aca Đukanovića da tuži državu, ocjenivši da takav potez predstavlja nastavak ranijeg odnosa prema državnom budžetu.
„Nijesam iznenađen. Koga čudi što je takvu jednu vrstu tužbe podnijela osoba koja je, zbog netransparentnog rada Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, u proteklom periodu dobila 11 miliona iz budžeta građana Crne Gore? Mislim da to nikoga ne iznenađuje“, kazao je
Aco Đukanović uhapšen je 28. februara, nakon pretresa porodične kuće u nikšićkom naselju Rastoci, zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja i eksplozivnih materija. Tada mu je određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva, ali je nikšićki Osnovni sud prihvatio jemstvo koje su ponudili Đukanovićevi branioci.
Jemstvo je obuhvatalo milion eura u gotovini, upis hipoteke na nepokretnostima vrijednim više od četiri miliona eura, kao i mjere nadzora, zabranu napuštanja stana uz elektronski nadzor i privremeno oduzimanje putne isprave. Osnovni sud u Nikšiću, početkom avgusta potvrdio optužnicu protiv Đukanovića zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Dio vozača negoduje da su kazne drakonske i da su uvedene naprečac.Saobraćajni vještaci podsjećaju da smo po broju saobraćajnih nesreća i nezgoda rekorderi u Evropi i da je jedini lijek drastično povećanje kazni
Nestvarni prizori u Podgorici krajem avgusta. Okolne i ulice u centru grada bez špalira nepropisno parkiranih autobobila svuda gdje postoji mjesto, od jedne trake kolovoza do trotoara.
Od početka primjene izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja 7. avgusta pa do 1. septembra, Komunalna policija glavnog grada napisala je preko 4.500 kazni zbog nepropisnog parkiranja i zaustavljanja. Kazna iznosi 100 eura, smanjuje se na 50 ukoliko se plati u roku od osam dana. Iz Komunalne policije je, početkom ovog mjeseca, saopšteno da je do sada naplaćeno više od 40 odsto izdatih kazni.
Slična situacija i u drugim gradovima. Tako je u Nikšiću do sredine septembra kažnjeno preko 300 vozača zbog nepropisnog parkiranja.
I dok je parkiranje i zaustavljanje u Podgorici, koja odavno nema dovoljan broj parking mjesta, jedan od problema koji će se dugoročno rješavati, divljanje i ugrožavanje drugih i sebe na otvorenim putevima je problem koji je zahtjevao urgentno rješenje.
Crna Gora je na vrhu evropske crne liste po broju saobraćajnih nezgoda i stopi smrtnosti u saobraćaju. Tokom 2025. godine u Crnoj Gori registrovana je 6.831 saobraćajna nezgoda u kojima je poginulo 67 osoba, dok je više od 3.100 ljudi povrijeđeno, od čega 685 teško.
Smrtnost na crnogorskim putevima je trostruko veća od prosjeka u zemljama Evropske unije. Dok prosjek EU iznosi oko 44 poginula na milion stanovnika, Crna Gora bilježi više od 100 poginulih na milion stanovnika, čime se svrstava među zemlje sa najlošijim rezultatima u Evropi. Poređenja radi, Švedska ima oko 20 poginulih na milion stanovnika, Danska 24, dok su Rumunija i Bugarska, koje su godinama važile za najrizičnije zemlje EU, na oko 74, odnosno 78 poginulih na milion stanovnika.
Kao glavni uzrok ovolikog broja pogibija i nesreća smatra se ljudski faktor – nepoštovanje pravila, greške vozača, prekoračenje brzine, vožnja pod dejstvom alkohola, droga…
Novi Zakon o bezbjednosti saobraćaja donosi znatno strože kazne, posebna ograničenja za mlade vozače. Mlađi od 21 godinu ne smiju upravljati motornim vozilom od ponoći do pet časova, niti samostalno voziti automobil B kategorije čija snaga motora prelazi 80 kW. Za kršenje ovih zabrana propisana je novčana kazna od 300 do 600 eura, a zakon predviđa i zabranu upravljanja motornim vozilom u trajanju od 60 dana.
Krajem avgusta podnijeta je i inicijativa Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbe koja mlađima od 21 godine ograničava samostalno upravljanje automobilima jačim od 80 kW.
Posebno su poštrene mjere prema vozačima koji ponavljaju najteže prekršaje. Policijski službenik može privremeno oduzeti vozilo osobi koja učini neki od zakonom određenih težih prekršaja, a koja je u prethodne dvije godine već pravosnažno osuđivana za takav prekršaj.
Kazne za prekoračenje brzine su povećane – za prekoračenje do 10 kilometara na čas, kazna je od 80 do 250 eura, od 10 do 20 kilometara na čas kazna je od 100 do 300 eura, pa sve do 60 do 70 kilometara na čas za šta je propisana kazna od 500 do 1.000 eura ili zatvor do 60 dana. Zakon predviđa da policijski službenik liši slobode vozača koji dozvoljenu brzinu prekorači za više od 50 kilometara na čas u naselju ili više od 70 kilometara na čas van naselja.
Za prolazak kroz crveno svjetlo propisana je kazna od 500 do 1.000 eura ili zatvor do 60 dana, uz tri kaznena boda i zabranu upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri mjeseca.Ako vozač dva puta u roku od deset minuta prođe kroz crveno svjetlo, predviđena je kazna zatvora od 15 do 30 dana.
Ista novčana kazna, od 500 do 1.000 eura ili zatvor do 60 dana, propisana je za preticanje kojim se ugrožava saobraćaj iz suprotnog smjera, kao i za preticanje na prevoju, u nepreglednoj krivini ili tunelu.
Za preticanje preko pune linije, uz korišćenje trake namijenjene vozilima iz suprotnog smjera, kazna iznosi od 150 do 400 eura. Uz nju se određuje jedan kazneni bod, a može biti izrečena i zabrana upravljanja do dva mjeseca.
Iz Uprave policije su naglasili i da će rigorozno kažnjavati nekorišćenje pojasa za sve putnike u kolima, kao i korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje. Kazne za ova dva prekršaja su od 150 do 400 eura.
Da bi se sve ovo sprovelo u djelo, Uprava policije je 26. avgusta 2026. objavila da se novi radarski uređaji stavljaju u upotrebu na različitim lokacijama širom zemlje. Prve kazne stigle su ove sedmice.
Dio vozača negoduje da su kazne drakonske i da su uvedene naprečac.Saobraćajni saobraćajni vještak Goran Čarapić je u junu ove godine za RTCG podsjetio da smo po broju saobraćajnih nesreća i nezgoda rekorderi u Evropi. On je izjavio da je jedini lijek drastično povećanje kazni.
Neke zemlje Evrope, tvrdi Čarapić, kaznenu politiku uredile su mnogo bolje. Tako onaj ko u Austriji prekrši zakon mogao bi iz novčanika dati i do 6.000 hiljada eura, a ukoliko bi počinio teži prestup mogućnost je i oduzimanje vozila i prodaja na aukciji.U Grčkoj je ta cifra malo manja i kreće se do 2.000 eura za onog ko vozi brže od propisa, kazao je Čarapić. .
O neophodnosti da se nešto uradi i smanji katastrofalna statistika saobraćajnih nesreća i pogibija priča se decenijama. Prvi projekat za uvođenje stacionarnih radara napravljen je još 2019. godine ali usljed propalih tendera, nemanja novca, a najviše manjka političke volje, čekalo se sve do sada na realizaciju.
Iz Uprave policije je najavljeno da će tokom ove godine biti postavljeni stacionarni radari na 88 lokacija.
Među javno navedenim lokacijama s na kojima su radari postavljeni ili će tek biti su putni pravci: Podgorica – Cetinje (Donja Gorica, Šteke, Barutana, Meterizi); Cetinje-Budva (Obzovica); više lokacija na dionicama Budva- Tivat, Bar-Ulcinj, Nikšić-Žabljak; Podgorica-Bar (područje Virpazara); Podgorica-Nikšić (Tunjevo, Drenoštica,,,).
Na brojne nedoumice i kritike nove kaznene politike iz policije odgovaraju da nijesu obavezni da unapred objavljuju lokacije radarskih kontrola. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su najavili da su inicirali formiranje radne grupe koja će analizirati i preispitati postojeće ograničenje brzine i saobraćajnu signalizaciju. ,,Posebna pažnja biće posvećena dionicama na kojima učestalost saobraćajnih nezgoda, konfiguracija puta, intenzitet saobraćaja, prisustvo pješaka ili drugi faktori ukazuju na povećan rizik. Cilj ove inicijative nije povećanje brzine po svaku cijenu, niti ublažavanje odgovornosti vozača. Cilj je da ograničenja budu realna, opravdana i zasnovana na procjeni rizika, kako bi ih vozači razumjeli i poštovali”, rekli su iz MUP-a.
Na panelu Bezbjednost saobraćaja koji je nedavno održan u Podgorici otvoreno je i pitanje bezbjednosti putne mreže. Upozoreno je da svega 36 odsto puteva u Crnoj Gori ispunjava minimalne bezbjednosne standarde. Uz to na takvim putevima se voze automobili prosječne starosti između 16 i 17 godina.
Podaci iz opsežne studije Procjena bezbjednosti na putevima u Crnoj Goriiz 2020. godine, u kojoj je analizirano 1.853 km magistralnih i regionalnih puteva,pokazuju izuzetno zabrinjavajuće stanje na cestama. Više od 80 odsto analiziranih puteva dobilo je samo jednu ili dvije iRAP (International Road Assessment Programme – međunarodni program za procjenu bezbjednosti putne infrastrukture) zvjezdice od mogućih 5. Čak 37 odsto dionica označeno je kao dionice sa izuzetno visokom stopom rizika. Među njima prednjače ključni tranzitni pravci poput magistrale M-1 (duž cijele Primorske regije) i M-2 (Petrovac–Podgorica–Kolašin–Bijelo Polje).
Načelnik Odsjeka za bezbednost drumskog saobraćaja Ilija Janjušević kazao je da policija, za sada, neće sankcionisati vozače koji dozvoljenu brzinu prekorače za dva, pet ili desetak kilometara na sat. ,, A ono preko toga će ipak ići sa sankcijom”, kazao je Janjušević medijima.
Stručnjaci za bezbjednost saobraćaja godinama upozoravaju da je upravo izvjesnost kažnjavanja mnogo efikasnija od same visine kazni. Psihološki efekat prijetnje kaznama već se primjećuje na drumovima. Samo da ne bude kao do sada, da se ponekom progleda kroz radar.
IN ENGLISH4 dana
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice