Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šampioni Evrope kao nikšićki rudari

Objavljeno prije

na

Priča o ovom neobičnom sportskom heroju iz Kotora, zvuči kao bajka. Vaterpolo klub Primorac osnovan je davne 1922. godine. Danas slovi za zaštitni znak sporta, Kotora i Crne Gore. Prošle godine su osvojili tri trofeja: šampion Eurolige, Superkupa i Kupa Crne Gore. No, čini se da im je sve uzalud. Mjesecima ne primaju plate, plivaju u hladnom i ,,zamućenom” bazenu i žive na rubu egzistencije. Posljedica teškog finansijskog stanja u Primorcu, naćerala je vrhunskog igrača Mlađana Janovića da karijeru nastavi u italijanskom Savonu, dok je Vjekoslav Pasković, najbolji vaterpolista Crne Gore za 2009, prešao u Budvansku rivijeru.

Uprkos svemu, Primorac početkom ove godine slavi protiv Vašaša u Budimpešti drugu pobjedu u B grupi Eurolige i na taj način se približava četvrtfinalu najjačeg evropskog vaterpolo takmičenja. Uslijedio je i novi trijumf Primorca od 3:10 protiv Mladosti usred Zagreba. Beštije, vjerni navijači Primorca, još snažnije bodre svoje ljubimce.

,,Najstariji vaterpolo klub u Crnoj Gori uporno opstaje. U najtežim trenucima, nalik feniksu, iskazuje nevjerovatnu snagu i borbenost, mimo svih nedaća i neprijatelja, postiže rezultate na svjetskom nivou. Mnogobrojni su primjeri odbačenosti kotorskog kluba, međutim, ogromno srce igrača i trenera, naročito u godini na izmaku, prebrodilo je sa izuzetnim uspjehom probleme, a najveću zahvalnost duguju vjernim navijačima”, stoji na sajtu Primorca.

SO Kotora je prošle godine usvojila zaključke koji se odnose na pomoć Primorcu: ,,Neophodno je izvršiti sanaciju i rekonstrukciju zatvorenog plivačkog bazena, pri čemu je nužno i uključivanje institucija centralne vlasti. Biće procijenjeno na koji način je moguće pribaviti očigledno nedostajuća sredstva za uspješno funkcionisanje kotorskog Primorca – prvog crnogorskog kluba na evropskom tronu.”

Iz sredstava stalne budžetske rezerve, SO Kotor je izdvojila po 5.000 eura Primorcu i reprezentaciji Crne Gore kao nagradu igračima i stručnom štabu.

Naš sagovornik iz Kotora, Momir Čolović iznosi svoj stav i reagovanje: ,,'Ko je dužan da obezbijedi strategijskog sponzora? Može li Kotor sam biti finansijer kluba? Ne! Vlast iz Podgorice je uništila Jugooceaniju i kompletnu ekonomsku moć grada. Veliko kulturno blago koje Kotor ima, nije valorizovano na pravi način. Sport, kao dragulj ovog grada i države, bezdušno se razara. Iz Podgorice su u Kotor dovedene nekompetentne osobe i raspoređene na najodgovornije funkcije. Ignorišu se domaći stručnjaci. Grad je prepušten partijskim poslušnicima, nedoraslim da se nose sa svakim danom većim problemima. Kakav je interes države za Primorcem? Kad ne može da ga preseli u Podgoricu, interes je da se Primorac likvidira”!

Vaterpolistima i stručnom štabu Primorca ostala je neriješena isplata pet zaostalih plata (za period od jula do decembra 2009. godine). Za osvojenu Euroligu duguje im se 70.000 eura, za Superkup 15.000 eura (po pravilniku kluba) i za osvojeni Kup Crne Gore 15.000 eura. Reprezentativcima – juniorima, za osvojeno prvo mjesto 2008. i drugo mjesto 2009. na evropskim prvenstvima obećane su od strane Ministarstva kulture, sporta i medija stipendije po 200 eura mjesečno. Reprezentativcima iz Primorca su, iz ,,punih usta” uoči lokalnih izbora u Kotoru, obećavani i placevi.

,,Primorac ima status nikšićkih rudara – u štrajku. I doslovno su u vodi, do guše. Kako je onim momcima što su oženjeni, čime da hrane đecu? Oni koji idu na fakultet, kako da plate školarinu? Samo jedna slaba igra stavlja u drugi plan sav dosadašnji uspjeh i trud”, kaže Čolović.

Novljani i Budvani bez problema

Jedan od glavnih konkurenata Primorca, hercegnovski CKB Jadran ima budžet, kako nezvanično saznajemo, od preko milion eura. Taj novac obezbjeđuju pojedini ministri DPS-a preko lojalnih biznismena. Najbolje plaćeni igrač CKB Jadrana je crnogorski reprezentativac Boris Zloković sa 150.000 eura, dok ostali igrači dok ostali imaju od 30.000 do 100.000 eura po sezoni. Za razliku od Primorca, Jadran, ,,pod zaštitom” DPS-a, imun je od posljedica finansijske krize. Vlada Crne Gore je obezbijedila i četiri miliona eura za rekonstrukciju i održavanje bazen.
Slično je i u Budvi, jer se o Budvanskoj rivijeri brine Svetozar Marović. ,,Primorac je zaista najviše ugrožen iz samo jednog razloga: nije miljenik vladajuće partije”, zapisao je jedan on-lajn forumaš.

RANKO PEROVIĆ, TRENER VK „PRIMORCA”
Šlauf od obećanja

MONITOR: Od kad nijeste primili plate i zbog čega?
PEROVIĆ: Opštepoznato je da su plate u Primorcu neredovne i da ta situacija traje već tri godine. U prošloj cijeloj sezoni smo bili sa šest-sedam mjeseci zaostatka, što se nakon osvajanja Eurolige anuliralo. Isplaćeno nam je sve, uz čvrste garancije da ćemo 2010. godine dobijati redovna primanja i da ćemo živjeti normalno. Međutim, sada se ponovo nalazimo u istoj ili sličnoj situaciji od prošle godine. Imamo zaostatak od četiri-pet plata, za igrače i nas iz stručnog štaba. Obećanja su razna, u koja mi, uprkos svemu, ipak vjerujemo. S tim što morate znati, da je, u takvim uslovima, jako teško raditi i na bilo koji način valjano funkcionisati.

MONITOR: Što na sve ovo kažu igrači i kako im održavate pažnju da postižu visoke rezultate?
PEROVIĆ: S obzirom na proteklu godinu, koja je uz veliku muku ipak isplaćena, imaju povjerenje da će na kraju dobiti zasluženi novac. Vjerujte, nije lako živjeti bez plata. Neko manje, dok neko više osjeća tu egzistencijalnu ugroženost. Mislim da je to jedna vrhunska ekipa, ne samo u igračkom nego i u ljudskom smislu. Složni su i funkcionišu kao pravi vrhunski tim. Eto, nadamo se da ćemo u skoroj budućnosti dobiti neke pare i da ćemo se moći koncentrisati samo na vaterpolo.

MONITOR: Kako motivišete strance u Primorcu?
PEROVIĆ:Treba reći da se radi o Borisu Pavloviću i Anđelu Šetku iz Hrvatske, Mađarima Adamu Stajnmecu i Gergeli Kišu, te Amerikanacu Toniju Azavedu. Otkad sam postao trener, insistirao sam da se dovode stranci, kao vrhunski igrači u ekipu Primorca. Kiš ima osvojene tri olimpijade, koje govore same za sebe – dovoljno. I oni ne žive lako u ovoj situaciji, ali, eto… imaju povjerenja. Oni sa nama žive ‘situaciju’ i nadaju se najboljem. Nadam se da ćemo biti nagrađeni za svoje rezultate i da će i nas već jednom neko pogledati.

MONITOR: No, problem Primorca nije samo u novcu, zar ne?
PEROVIĆ: Problem Primorca, kao kluba, jeste i bazen, čija je funkcionalnost svedena na veoma niske grane. Doduše, postoji obećanje Opštine Kotor, da će renovirati bazen, da bude dostojan evropskog prvaka. I Vaterpolo klub Kataro takođe trenira u istom bazenu, tako da je iskorišćenost maksimalna. Svlačionice, teretana, svjetlo, kao i voda u bazenu, naš su veliki i svakodnevni problem. Zaista zaslužujemo bolji bazen.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo