Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šampioni Evrope kao nikšićki rudari

Objavljeno prije

na

Priča o ovom neobičnom sportskom heroju iz Kotora, zvuči kao bajka. Vaterpolo klub Primorac osnovan je davne 1922. godine. Danas slovi za zaštitni znak sporta, Kotora i Crne Gore. Prošle godine su osvojili tri trofeja: šampion Eurolige, Superkupa i Kupa Crne Gore. No, čini se da im je sve uzalud. Mjesecima ne primaju plate, plivaju u hladnom i ,,zamućenom” bazenu i žive na rubu egzistencije. Posljedica teškog finansijskog stanja u Primorcu, naćerala je vrhunskog igrača Mlađana Janovića da karijeru nastavi u italijanskom Savonu, dok je Vjekoslav Pasković, najbolji vaterpolista Crne Gore za 2009, prešao u Budvansku rivijeru.

Uprkos svemu, Primorac početkom ove godine slavi protiv Vašaša u Budimpešti drugu pobjedu u B grupi Eurolige i na taj način se približava četvrtfinalu najjačeg evropskog vaterpolo takmičenja. Uslijedio je i novi trijumf Primorca od 3:10 protiv Mladosti usred Zagreba. Beštije, vjerni navijači Primorca, još snažnije bodre svoje ljubimce.

,,Najstariji vaterpolo klub u Crnoj Gori uporno opstaje. U najtežim trenucima, nalik feniksu, iskazuje nevjerovatnu snagu i borbenost, mimo svih nedaća i neprijatelja, postiže rezultate na svjetskom nivou. Mnogobrojni su primjeri odbačenosti kotorskog kluba, međutim, ogromno srce igrača i trenera, naročito u godini na izmaku, prebrodilo je sa izuzetnim uspjehom probleme, a najveću zahvalnost duguju vjernim navijačima”, stoji na sajtu Primorca.

SO Kotora je prošle godine usvojila zaključke koji se odnose na pomoć Primorcu: ,,Neophodno je izvršiti sanaciju i rekonstrukciju zatvorenog plivačkog bazena, pri čemu je nužno i uključivanje institucija centralne vlasti. Biće procijenjeno na koji način je moguće pribaviti očigledno nedostajuća sredstva za uspješno funkcionisanje kotorskog Primorca – prvog crnogorskog kluba na evropskom tronu.”

Iz sredstava stalne budžetske rezerve, SO Kotor je izdvojila po 5.000 eura Primorcu i reprezentaciji Crne Gore kao nagradu igračima i stručnom štabu.

Naš sagovornik iz Kotora, Momir Čolović iznosi svoj stav i reagovanje: ,,'Ko je dužan da obezbijedi strategijskog sponzora? Može li Kotor sam biti finansijer kluba? Ne! Vlast iz Podgorice je uništila Jugooceaniju i kompletnu ekonomsku moć grada. Veliko kulturno blago koje Kotor ima, nije valorizovano na pravi način. Sport, kao dragulj ovog grada i države, bezdušno se razara. Iz Podgorice su u Kotor dovedene nekompetentne osobe i raspoređene na najodgovornije funkcije. Ignorišu se domaći stručnjaci. Grad je prepušten partijskim poslušnicima, nedoraslim da se nose sa svakim danom većim problemima. Kakav je interes države za Primorcem? Kad ne može da ga preseli u Podgoricu, interes je da se Primorac likvidira”!

Vaterpolistima i stručnom štabu Primorca ostala je neriješena isplata pet zaostalih plata (za period od jula do decembra 2009. godine). Za osvojenu Euroligu duguje im se 70.000 eura, za Superkup 15.000 eura (po pravilniku kluba) i za osvojeni Kup Crne Gore 15.000 eura. Reprezentativcima – juniorima, za osvojeno prvo mjesto 2008. i drugo mjesto 2009. na evropskim prvenstvima obećane su od strane Ministarstva kulture, sporta i medija stipendije po 200 eura mjesečno. Reprezentativcima iz Primorca su, iz ,,punih usta” uoči lokalnih izbora u Kotoru, obećavani i placevi.

,,Primorac ima status nikšićkih rudara – u štrajku. I doslovno su u vodi, do guše. Kako je onim momcima što su oženjeni, čime da hrane đecu? Oni koji idu na fakultet, kako da plate školarinu? Samo jedna slaba igra stavlja u drugi plan sav dosadašnji uspjeh i trud”, kaže Čolović.

Novljani i Budvani bez problema

Jedan od glavnih konkurenata Primorca, hercegnovski CKB Jadran ima budžet, kako nezvanično saznajemo, od preko milion eura. Taj novac obezbjeđuju pojedini ministri DPS-a preko lojalnih biznismena. Najbolje plaćeni igrač CKB Jadrana je crnogorski reprezentativac Boris Zloković sa 150.000 eura, dok ostali igrači dok ostali imaju od 30.000 do 100.000 eura po sezoni. Za razliku od Primorca, Jadran, ,,pod zaštitom” DPS-a, imun je od posljedica finansijske krize. Vlada Crne Gore je obezbijedila i četiri miliona eura za rekonstrukciju i održavanje bazen.
Slično je i u Budvi, jer se o Budvanskoj rivijeri brine Svetozar Marović. ,,Primorac je zaista najviše ugrožen iz samo jednog razloga: nije miljenik vladajuće partije”, zapisao je jedan on-lajn forumaš.

RANKO PEROVIĆ, TRENER VK „PRIMORCA”
Šlauf od obećanja

MONITOR: Od kad nijeste primili plate i zbog čega?
PEROVIĆ: Opštepoznato je da su plate u Primorcu neredovne i da ta situacija traje već tri godine. U prošloj cijeloj sezoni smo bili sa šest-sedam mjeseci zaostatka, što se nakon osvajanja Eurolige anuliralo. Isplaćeno nam je sve, uz čvrste garancije da ćemo 2010. godine dobijati redovna primanja i da ćemo živjeti normalno. Međutim, sada se ponovo nalazimo u istoj ili sličnoj situaciji od prošle godine. Imamo zaostatak od četiri-pet plata, za igrače i nas iz stručnog štaba. Obećanja su razna, u koja mi, uprkos svemu, ipak vjerujemo. S tim što morate znati, da je, u takvim uslovima, jako teško raditi i na bilo koji način valjano funkcionisati.

MONITOR: Što na sve ovo kažu igrači i kako im održavate pažnju da postižu visoke rezultate?
PEROVIĆ: S obzirom na proteklu godinu, koja je uz veliku muku ipak isplaćena, imaju povjerenje da će na kraju dobiti zasluženi novac. Vjerujte, nije lako živjeti bez plata. Neko manje, dok neko više osjeća tu egzistencijalnu ugroženost. Mislim da je to jedna vrhunska ekipa, ne samo u igračkom nego i u ljudskom smislu. Složni su i funkcionišu kao pravi vrhunski tim. Eto, nadamo se da ćemo u skoroj budućnosti dobiti neke pare i da ćemo se moći koncentrisati samo na vaterpolo.

MONITOR: Kako motivišete strance u Primorcu?
PEROVIĆ:Treba reći da se radi o Borisu Pavloviću i Anđelu Šetku iz Hrvatske, Mađarima Adamu Stajnmecu i Gergeli Kišu, te Amerikanacu Toniju Azavedu. Otkad sam postao trener, insistirao sam da se dovode stranci, kao vrhunski igrači u ekipu Primorca. Kiš ima osvojene tri olimpijade, koje govore same za sebe – dovoljno. I oni ne žive lako u ovoj situaciji, ali, eto… imaju povjerenja. Oni sa nama žive ‘situaciju’ i nadaju se najboljem. Nadam se da ćemo biti nagrađeni za svoje rezultate i da će i nas već jednom neko pogledati.

MONITOR: No, problem Primorca nije samo u novcu, zar ne?
PEROVIĆ: Problem Primorca, kao kluba, jeste i bazen, čija je funkcionalnost svedena na veoma niske grane. Doduše, postoji obećanje Opštine Kotor, da će renovirati bazen, da bude dostojan evropskog prvaka. I Vaterpolo klub Kataro takođe trenira u istom bazenu, tako da je iskorišćenost maksimalna. Svlačionice, teretana, svjetlo, kao i voda u bazenu, naš su veliki i svakodnevni problem. Zaista zaslužujemo bolji bazen.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo