Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ukleti školj

Objavljeno prije

na

Nova 2010. godina za kontroverznog srpskog biznismena Stanka Subotića-Caneta počela je više nego dobro. Uspio je već u prvim danima da povrati svu svoju više desetina miliona eura vrijednu imovinu na Crnogorskom primorju, koja mu je po više osnova bila privremeno blokirana. Najprije je početkom januara Ministarstvo finansija Crne Gore uvažilo žalbu njegovih advokata i vratilo mu na potpuno raspolaganje hotel Vila Montenegro na Svetom Stefanu, koji mu je u oktobru prošle godine oduzet na zahtjev srpskog tužilaštva. Potom je, krajem mjeseca navodno uspio da vrati dug od 15 miliona podgoričkoj Prvoj banci i time povrati svoje vlasništvo nad dijelom budvanskog ostrva Sv. Nikola, poznatijeg kao Havaji ili Školj. Subotiću je, naime, po osnovu neizmirenog kreditnog zaduženja kod Prve banke bila oduzeta parcela od 37.000 kvadratnih metara na ostrvu, koju je 2007. godine po cijeni od 24 miliona eura kupio od srpskog biznismena Nenada Đorđevića. Prva banka je u međuvremenu u dva navrata oglašavala vansudsku prodaju Subotićevog dijela ostrva po početnoj cijeni od 28 miliona eura, ali bez uspjeha!

OD TAJKUNA DO TAJKUNA: Burna vlasnička saga oko ostrva Sv. Nikola time se ne zaustavlja. Cane Subotić, po svemu sudeći, neće ostati posljednji, četvrti vlasnik onog dijela ostrva koji je okrenut prema Starom gradu, s malim pristaništem, velikom prirodnom i izgrađenom plažom i nekoliko građevinskih objekata, koje je započeo bivši vlasnik Đorđević. Pravim vlasnicima ove atraktivne parcele bile su oduzete i date na upravljanje Montenegroturistu, kasnije hotelskom preduzeću Budvanska rivijera. Nakon restitucije i povraćaja zemlje koja se vodila kao poljoprivredno dobro, parcelu je kupio Nenad Đorđević, koji je, razočaran, odlučio da se povuče s ostrva i sve proda, jer za svoje ideje razvoja visokog turizma i gradnju hotela nije naišao na razumijevanje kod nadležnih.

Ko je zaista pravi kupac i sadašnji vlasnik ostrvskog imanja, nije poznato. Sam Đorđević insistira na dvosmislenom odgovoru, po kojem je novac za veću parcelu stigao s računa firme koju kontroliše Cane Subotić, što, po njegovim riječima, ne znači da je Cane i kupac. Drugu, manju parcelu na atraktivnim Havajima, prodao je biznismenu Branu Mićunoviću.

Tako, Sv. Nikola šeta iz ruke u ruku. Od tajkuna do tajkuna! Svaka kupoprodajna transakcija obavijena je velom tajne i špekulacija! Kao spasilac prezaduženog kupca i novi vlasnik ostrva pominjao se i odbjegli, bivši premijer Tajlanda, crnogorski državljanin Taksin Šinavatra. U posljednje vrijeme aktuelan je grčki brodovlasnik Viktor Restis, kojem, prema pisanju medija, Cane namjerava prodati svoj dio ostrva. Kada je u oktobru prošle godine objavljena vijest o blokiranju imovine Stanka Subotića po zahtjevu Okružnog suda u Beogradu, koji protiv njega vodi finansijsku istragu u postupku šverca cigareta, Canetovu Vilu Montenegro posjetio je Viktor Restis, koji je navodno bio zainteresovan za njenu kupovinu.

MUKE PO RESTISU: Uvođenje imena grčkog brodovlasnika, novog zakupca hotela Svetog Stefana i Miločera u priču oko prodaje Canetovih vrijednih nekretnina na atraktivnim djelovima morske obale, najprije vile Montenegro a potom ostrva Sv. Nikola, podsjeća kako je Viktor Restis još jedan na listi bogataša, koje je ova vlast uvijek odnekud dovodila kada je trebalo pokrpiti rupe propalih investicionih poduhvata na Crnogorskom primorju. I da je imovina o kojoj je riječ zapravo vlasništvo partijsko-biznismenskog lobija najvišeg nivoa.

Imovina Stanka Subotića na području budvanske rivijere zaista je impozantna. Pored pomenutog hotela sa pet zvjezdica, smještenog u zaleđu grada-hotela Sveti Stefan, na placu koji se vodi na njegovo ime, predviđena je gradnja nove zgrade sa devet spratova! Građevina je ucrtana novim DUP-om Sveti Stefan, čiji je autor arhitekta Branislav Mitrović.

Velike investicije planirane su i na Školju, nekadašnjem izletištu Budvana i turista, koje je godinama izolovano i nedostupno, čije plaže od kupača čuvaju bezbednjaci sa psima. Lokalna uprava u Budvi tražila je da se za potrebe vlasnika mijenja Prostorni plan posebne namjene za Morsko dobro (PPMD), kojim je gradnja objekata na ostrvu u potpunosti isključena. Riječ je o realizaciji onog čuvenog bizarnog projekta povezivanja ostrva Havaji s Budvom, gvozdenom pasarelom, dugom 600 metara. I gradnjom dvije marine za mega jahte na ostrvu i u budvanskoj luci, s hotelima, restoranima nad i pod vodom, noćnim barovima i šoping centrima… Projekat koji je po riječima premijera Mila Đukanovića vrijedio milijardu eura! Promovisan je pompezno, uz blještanje bliceva i kamera na svečanosti priređenoj u Vili Montenegro.

Nade propalih biznismena uprte su u Grka Viktora Restisa. Drugog bogatijeg stranog investitora u Crnoj Gori zapravo i nema. Nedavno je otkupio nečiji avion. Očekuje se da obnovi Sveti Stefan. Da budvanskim i podgoričkim tajkunima sagradi 30 vila u Miločeru! Da podigne novi hotel Kraljičinu plažu i oko 120 novih luksuznih apartmana za tržište u parku pored! Da kupi zemlju i izgradi planirano na Sv. Nikoli! Da kupi Vilu Montenegro! Da dogradi novu… Da dokupi i otkupi, da se udruži i pridruži, da sakrije prave vlasnike…

Samo da ne prođe kao njegovi prethodnici.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo