Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Plutajući obraz

Objavljeno prije

na

Taman kad se počela povlačiti voda sa poplavljenih područja oko Skadarskog jezera stigla je nova muka. Plastične boce, kese, odbačene veš mašine i frižideri, hauba od pezejca, polomljena auto-prikolica…. Poplava je pomogla da nam na površinu jezera koje je srce nacionalnog parka – ispliva obraz. Odmah je pokrenuta akcija čišćenja. Mještani, Nacionalni park Skadarsko jezero, vlada i nevladine organizacije… Bilo je gužve oko jezera nekoliko dana. Na akciji čišćenja pojavio se i ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović. Dao je doprinos akciji. Grabuljama je prikupio nekoliko plastičnih flaša. Prije nego što je otišao – odradio je i lakši dio posla. Podijelio nekoliko obećanja. No, makar se pojavio. U našim prilikama – i to je nešto. Gvozdenovićeve kolege – ministri Slavoljub Stijepović, Branislav Mićunović i potpredsjednik Vlade Vujica Lazović koji su, takođe, bili najavljeni učesnici akcije – ni ne primakoše se vodom i smećem poplavljenom Virpazaru.

BACI GRABULJU, DAJ GOVOR: Gvozdenović je zaprijetio da će se obračunati sa smećem, osmisliti nove akcije, dugoročno raditi na otklanjanju divljih deponije. No, otkud svo to smeće po Skadarskom jezeru koje je jedan od crnogorskih nacionalnih parkova, ko je kriv za to, da li je iko snosio odgovornost ili će tek za bruku koja je isplivala nakon poplave – ministar nije ni riječ prozborio.

Rekao je da je toliko smeća i otpada u Skadarskom jezeru dokaz neodgovornog odnosa prema životnoj sredini. Mora da je Gvozdenović na trenutak zaboravio da je upravo on ministar zaštite životne sredine a time i najodgovorniji čovjek u državi u toj oblasti. I da odgovornost, tj. neodgovornost – pripada njemu.

,,Pokretanje akcije ima simboliku i veoma je važno što su je inicirali građani. Shvatili su da ovakav odnos prema životnoj sredini najviše šteti njima. Akcija ne smije da bude kratkoročna već treba da bude podsticaj i za druge prostore”, oduševljen je Gvozdenović što su građani uzeli da odrade posao za koji je on dobio mandat i – platu.

Tek jedan djelić govora odao je da je Gvozdenović svjestan činjenice da je upravo on na čelu vladinog resora koji treba da štiti životnu sredinu. Najavio je krivične sankcije za one koji zagađuju okolinu. Konačno.

KO PRLJA – NE PLAĆA: Izvjesno je – građani jesu krivi zato što bacaju otpad gdje im se prohtje. Ipak, više od njih kriva je vlast koja im to dozvoljava.

Recept je jednostavan, samo ga treba htjeti primijeniti – visoke kazne. Taj recept su uvele sve zapadne zemlje, počeli i naši susjedi. Nikome, kada ga udare jednom po džepu, ne pada na pamet više da zaobilazi kontejner. Strogo se kažnjava i kada papir zaluta u kontejner za plastiku. O kesama na ulici – nema ni govora. Priča o nacionalnom parku prekrivenom smećem – u civilizovanoj zemlji – zvučala bi nepristojno.

Momčilo Božović, predsjednik ekološkog društva Zeta objasnio je kako je ružna slika Skadarskog jezera nakon poplava pošla u svijet.

,,Čekali smo poplave da bismo vidjeli pravo stanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koje je našim neodgovornim odnosom prema prirodi postalo taložnica svega i svačega. Proglasili smo Crnu Goru za prvu ekološku državu, a kada vidimo stanje na terenu, shvatimo da smo posljednja”, rekao je Božović. On je pozdravio akciju čišćenja jezera, ali naglasio kako će se ista slika ponoviti opet nakon kiša ako se ne očiste kanjoni pritoka Zete i Morače.

OTPAD NIJE TU OD JUČE: I Jelena Marojević, izvršna direktorica NVO Green home u razgovoru za Monitor upozorava: ,,Sav taj otpad nije tu od juče i posljedica je dugogodišnjeg neodgovornog odnosa pojedinaca i institucija koje bi trebale da se bave tim pitanjem”,.
Ona napominje kako je, pored niske svijesti javnosti, problem i mali broj komunalnih i inspekcijskih službi, ali i nepoštovanje i neprimjena zakonskih propisa i kaznenih odredbi. ,,Nedopustivo je mali broj pokrenutih i procesuiranih prijava i naplaćenih kazni”, upozorava Marojevićeva.

Podgorička komunalna policija je u prošloj godini naplatila samo 40 mandatnih kazni zbog nepropisno odloženog otpada u gradu koji je pritisnut smećem sa svih strana. U komunalnoj policiji mali broj kazni objašnjavaju nedostatkom inspektora (23 stambeno-komunalna inspektora kojima je gradska nečistoća samo jedna od oblasti rada) i time što mogu kazniti samo onoga koga zateknu kako baca smeće gdje mu nije mjesto. Treba imati u vidu da je podgorička komunalna policija jedna od organizovanijih u državi!

Jelena Marojević objašnjava: ,,Rješenje bi moglo biti u pooštravanju kaznenih mjera ali i revnosnijem radu inspekcijskih službi. Potrebno je uložiti znatno više truda i novca na – preventivne mjere koje bi spriječile da se nedavne slike sa jezera ponove, a to se najbolje postiže kampanjama za podizanja svijesti, ali i uvođenjem stimulativnih mjera koje će postaći građane da povedu više računa o tome na koji način i gdje odlažu otpad. Primjer Hrvatske gdje su građani novčano stimulisani da kontrolisano odlažu i vraćaju plastičnu ambalažu nam govori da je to itekako moguće”.

PRVI GLIBOČ CRNE GORE: Umjesto sistema kazne i nagrade kod nas su sve opcije dozvoljene. Kesa bačena kroz prozor solitera, ili izbačena iz kola, odbačena fotelja pored kontejnera, staro auto gurnuto u korito rijeke…. Uobičajeni prizori.

U Mjesnoj zajednici Crmnica najavljuju da će akcija čiščenja jezera i okoline biti nastavljena u subotu. Brine ih gdje će sa izvađenim otpadom. Onaj od prošlonedjeljne akcije još stoji pored jezera. Predsjednik Mjesne zajednice Crmnica Đuro Marković pojašnjava da im je rečeno kako tom otpadu na podgoričkoj deponiji nije mjesto. Ludi iz Ministarstva uređenja prostora i životne sredine obećali da će se za rješenje ovog problema oni pobrinuti. Samo da tu ne dočeka neku novu poplavu.

Da im smeće više ne bi plutalo ispod prozora – u mjesnoj zajednici Crmnica su se dosjetili kako će, makar one najmlađe da nauče redu. ,,Napravićemo veliku lutku, nalik onima sa kotorskog karnevala, i nazvati je Gliboč. Stavićemo je u hol škole. Pa kad neko baca smeće gdje mu nije mjesto – drugi će da ga prozivaju Gliboč, Gliboč”, objašnjava Đuro Marković. I nada se da će tako s godinama u Crmnici Gliboča biti sve manje.

Valjalo bi takvu jednu lutku staviti i u hol Vlade.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo