Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stigao stečajni upravnik

Objavljeno prije

na

Nova realnost pokazala je da joj crnogorski zvaničnici nijesu dorasli. Njihov sistem upravljanja ekonomijom doživio je krah. Čak i u godini kada je prodato više od dvije petine ,,kičme ekonomskog sistema”, kakva je Elektroprivreda, kada je zabilježeno više stranih investicija nego u 2008. godini, a zemlja se kod komercijalnih banaka zadužila za oko 120 miliona eura, društveni proizvod je zvanično opao za 5,3 odsto! Ozbiljno smanjenje potrošnje jasan je pokazatelj da je u porastu siromaštvo i zaduženost države, preduzeća, opština i pojedinaca. Zato MMF sada u Crnoj Gori dođe kao neka vrsta – stečajnog upravnika.

BOLJE – 2011?: Da ni ove godine ne treba očekivati nikakav boljitak jasno je od vladinih funkcionera, čini se, samo ministru finansija Igoru Lukšiću. Za razliku od premijera Mila Đukanovića i kolege Vujice Lazovića, koji oporavak očekuju već u drugoj polovini ove godine, ,,prestolonasljednik” je javnosti poručio da ćemo na “zelenu granu” doći tek u 2011. I to samo, kako je dodao, ukoliko se tekuća godina iskoristi za pokretanje investicionih projekata iz energetike i turizma.
No, i dr Lukšić zna da takvi projekti ne daju brzo opipljive efekte. Isto tako sada znamo da ako ne napredujemo, onda nazadujemo. Tapkanja u mjestu jednostavno nema. A nema više ni ,,državnih koka” za prodaju.
Visoki funkcioner Demokratskog centra Goran Đurović kaže za Monitor da se Crna Gora na početku 2010. nalazi u mnogo nepovoljnijoj poziciji nego godinu ranije.

,,Crnogorski zvaničnici mjesecima odlažu taj aranžman iz prostog razloga što se očekuje priliv nekih sredstava ili ugovor sa nekim komercijalnim bankama o nekom kreditu koji neće zahtijevati strogu finansijsku kontrolu koju nameće MMF. Međutim, vidimo da nema tih povoljnih komercijalnih aranžmana ili nekog prihoda od neke privatizacije koja će pokriti deficit u budžetu tako da će se taj aranžman sa MMF-om gotovo izvjesno sklopiti”, uvjeren je Đurović.

PROSTOR I KONTROLA: Svjesni dramatičnog pogoršavanja situacije, u Centralnoj banci Crne Gore već godinu dana tvrde da je dogovor sa
MMF-om neophodan.
Konstatujući da bi takav aranžman imao stabilizirajuće djejstvo na ruiniranu crnogorsku privredu, glavni ekonomista te institucije Nikola Fabris kaže: ,,Što se tiče Vlade, izvjesno je da do sada ona nije prihvatala aranžman sa MMF-om. Ali, ukoliko pogledate neke posljednje izjave koje su dolazile iz Ministarstva finansija, one su išle u tom smjeru da postoji prostor za zaključenje aranžmana”.

Fabris dodaje da bi dogovor sa MMF-om značio dobijanje najjeftinijeg novca i besplatne ekspertske pomoći, te povećanje kredibiliteta Crne Gore i njene ekonomske politike.
I u opoziciji smatraju da Crna Gora mora sklopiti aranžman sa tom međunarodnom institucijom koji bi, pored ostalog, bio i signal investitorima da neko sa strane kontroliše trošenje novca. To je ključni razlog zašto je prije pet godina Podgorica odbila da potpiše sporazum sa MMF-om, što njegovi eksperti nijesu zaboravili.
Apelujući na ozbiljnost vladinih pregovarača, čelnik Skupštinskog odbora za budžet i finansije Aleksandar Damjanović je za Monitor rekao da treba jasno definisati šta se želi aranžmanom, dobro se pripremiti za dobijanje najboljih mogućih uslova za državu Crnu Goru i saopštiti koji bi se projekti finansirali od dobijenih sredstava, kao i od para komercijalnih kreditora. Đurović smatra da će, s obzirom na kontrolu MMF-a, taj novac biti iskorišćen na pravi način, tj. za revitalizaciju privrednih aktivnosti.
Novac od aranžmana može se očekivati početkom ljeta. Aranžman bi bio kratkoročan, saopštili su iz Vlade: najviše na 18 mjeseci, a iznosio bi od 150 do 300 miliona eura.

USLOVI: Vlada je već počela da primjenjuje uslove MMF-a. Smanjene su plate prosvjetarima i penzije umirovljenicima, najavljena otpuštanja zapošljenih u državnim službama, govori se o reformi obrazovanja, zdravstva i administracije. Crna Gora će uz pomoć MMF-a, možda prvi put u istoriji, uskladiti troškove države sa mogućnostima privrede i poreskih obveznika.
To prvenstveno znači smanjenje javne potrošnje i izdataka u socijalnom sektoru, tj. da gotovo 60 odsto zapošljenih ne može više dobijati platu iz državne kase.
„Eventualni sporazum sa MMF-om će Vladi prilično vezati ruke u vazdašnjoj ‘politici 24 časa’, pa će intervencije bilo u vidu finansijskih injekcija Prvoj banci, bilo u sputavanju Centralne banke, ili u spašavanju socijalnog mira propalih privatizacija biti puno teže. A stotine miliona eura pozajmljenog novca treba nekad i vratiti”, kaže za Monitor funkcioner Pokreta za promjene Zarija Pejović.
Neoliberalna ideologija i praksa doživjela je, dakle, potpuni krah u Crnoj Gori. Ovaj se sistem više ne može krpiti na parče – od jedne do druge posjete MMF-a. Potrebne su nove ideje i novi ljudi.

,,Simboličke” jezičke serpentine

Da je aranžman sa MMF-om za crnogorske zvaničnike potez očajnika može se zaključiti iz njihovih izjava. Tako, na primjer, potpredsjednik Lazović kaže da je ,,Vlada u budžetu za ovu godinu ostavila dovoljno prostora za eventualni aranžman sa MMF-om”. Dovoljno prostora trebalo bi, valjda, da znači da neće biti dovoljno para iz domaćih izvora. A dr Fabris kaže tek da postoji prostor.
Na pitanje koliko bi novca moglo biti pozajmljeno bivši dekan podgoričkog Ekonomskog fakulteta odgovara da to zavisi od mnogih okolnosti i ističe: ,,Vodićemo računa da to ne bude iznos koji će dugoročno opteretiti budžet Crne Gore, ali ne i nešto što će imati simboličnu dimenziju”. Pa puk neka nagađa: da li je za ovu Vladu i njenog vicepremijera simbolično 150, 200 ili 300 miliona eura!

Prva banka

Delegacija MMF-a se interesovala i oko aranžmana državnih kompanija, fondova i lokalnih samouprava sa Prvom bankom.
,,Zašto tražite sredstva na strani ako imate 150 miliona eura javnog novca deponovanog kod te banke”, upitali su predstavnici MMF-a vladine zvaničnike. Odgovor nijesu dobili. Logično: kada bi taj novac bio povučen, Prva banka i njeni dioničari bi se opet našli u velikim problemima.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo