Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stigao stečajni upravnik

Objavljeno prije

na

Nova realnost pokazala je da joj crnogorski zvaničnici nijesu dorasli. Njihov sistem upravljanja ekonomijom doživio je krah. Čak i u godini kada je prodato više od dvije petine ,,kičme ekonomskog sistema”, kakva je Elektroprivreda, kada je zabilježeno više stranih investicija nego u 2008. godini, a zemlja se kod komercijalnih banaka zadužila za oko 120 miliona eura, društveni proizvod je zvanično opao za 5,3 odsto! Ozbiljno smanjenje potrošnje jasan je pokazatelj da je u porastu siromaštvo i zaduženost države, preduzeća, opština i pojedinaca. Zato MMF sada u Crnoj Gori dođe kao neka vrsta – stečajnog upravnika.

BOLJE – 2011?: Da ni ove godine ne treba očekivati nikakav boljitak jasno je od vladinih funkcionera, čini se, samo ministru finansija Igoru Lukšiću. Za razliku od premijera Mila Đukanovića i kolege Vujice Lazovića, koji oporavak očekuju već u drugoj polovini ove godine, ,,prestolonasljednik” je javnosti poručio da ćemo na “zelenu granu” doći tek u 2011. I to samo, kako je dodao, ukoliko se tekuća godina iskoristi za pokretanje investicionih projekata iz energetike i turizma.
No, i dr Lukšić zna da takvi projekti ne daju brzo opipljive efekte. Isto tako sada znamo da ako ne napredujemo, onda nazadujemo. Tapkanja u mjestu jednostavno nema. A nema više ni ,,državnih koka” za prodaju.
Visoki funkcioner Demokratskog centra Goran Đurović kaže za Monitor da se Crna Gora na početku 2010. nalazi u mnogo nepovoljnijoj poziciji nego godinu ranije.

,,Crnogorski zvaničnici mjesecima odlažu taj aranžman iz prostog razloga što se očekuje priliv nekih sredstava ili ugovor sa nekim komercijalnim bankama o nekom kreditu koji neće zahtijevati strogu finansijsku kontrolu koju nameće MMF. Međutim, vidimo da nema tih povoljnih komercijalnih aranžmana ili nekog prihoda od neke privatizacije koja će pokriti deficit u budžetu tako da će se taj aranžman sa MMF-om gotovo izvjesno sklopiti”, uvjeren je Đurović.

PROSTOR I KONTROLA: Svjesni dramatičnog pogoršavanja situacije, u Centralnoj banci Crne Gore već godinu dana tvrde da je dogovor sa
MMF-om neophodan.
Konstatujući da bi takav aranžman imao stabilizirajuće djejstvo na ruiniranu crnogorsku privredu, glavni ekonomista te institucije Nikola Fabris kaže: ,,Što se tiče Vlade, izvjesno je da do sada ona nije prihvatala aranžman sa MMF-om. Ali, ukoliko pogledate neke posljednje izjave koje su dolazile iz Ministarstva finansija, one su išle u tom smjeru da postoji prostor za zaključenje aranžmana”.

Fabris dodaje da bi dogovor sa MMF-om značio dobijanje najjeftinijeg novca i besplatne ekspertske pomoći, te povećanje kredibiliteta Crne Gore i njene ekonomske politike.
I u opoziciji smatraju da Crna Gora mora sklopiti aranžman sa tom međunarodnom institucijom koji bi, pored ostalog, bio i signal investitorima da neko sa strane kontroliše trošenje novca. To je ključni razlog zašto je prije pet godina Podgorica odbila da potpiše sporazum sa MMF-om, što njegovi eksperti nijesu zaboravili.
Apelujući na ozbiljnost vladinih pregovarača, čelnik Skupštinskog odbora za budžet i finansije Aleksandar Damjanović je za Monitor rekao da treba jasno definisati šta se želi aranžmanom, dobro se pripremiti za dobijanje najboljih mogućih uslova za državu Crnu Goru i saopštiti koji bi se projekti finansirali od dobijenih sredstava, kao i od para komercijalnih kreditora. Đurović smatra da će, s obzirom na kontrolu MMF-a, taj novac biti iskorišćen na pravi način, tj. za revitalizaciju privrednih aktivnosti.
Novac od aranžmana može se očekivati početkom ljeta. Aranžman bi bio kratkoročan, saopštili su iz Vlade: najviše na 18 mjeseci, a iznosio bi od 150 do 300 miliona eura.

USLOVI: Vlada je već počela da primjenjuje uslove MMF-a. Smanjene su plate prosvjetarima i penzije umirovljenicima, najavljena otpuštanja zapošljenih u državnim službama, govori se o reformi obrazovanja, zdravstva i administracije. Crna Gora će uz pomoć MMF-a, možda prvi put u istoriji, uskladiti troškove države sa mogućnostima privrede i poreskih obveznika.
To prvenstveno znači smanjenje javne potrošnje i izdataka u socijalnom sektoru, tj. da gotovo 60 odsto zapošljenih ne može više dobijati platu iz državne kase.
„Eventualni sporazum sa MMF-om će Vladi prilično vezati ruke u vazdašnjoj ‘politici 24 časa’, pa će intervencije bilo u vidu finansijskih injekcija Prvoj banci, bilo u sputavanju Centralne banke, ili u spašavanju socijalnog mira propalih privatizacija biti puno teže. A stotine miliona eura pozajmljenog novca treba nekad i vratiti”, kaže za Monitor funkcioner Pokreta za promjene Zarija Pejović.
Neoliberalna ideologija i praksa doživjela je, dakle, potpuni krah u Crnoj Gori. Ovaj se sistem više ne može krpiti na parče – od jedne do druge posjete MMF-a. Potrebne su nove ideje i novi ljudi.

,,Simboličke” jezičke serpentine

Da je aranžman sa MMF-om za crnogorske zvaničnike potez očajnika može se zaključiti iz njihovih izjava. Tako, na primjer, potpredsjednik Lazović kaže da je ,,Vlada u budžetu za ovu godinu ostavila dovoljno prostora za eventualni aranžman sa MMF-om”. Dovoljno prostora trebalo bi, valjda, da znači da neće biti dovoljno para iz domaćih izvora. A dr Fabris kaže tek da postoji prostor.
Na pitanje koliko bi novca moglo biti pozajmljeno bivši dekan podgoričkog Ekonomskog fakulteta odgovara da to zavisi od mnogih okolnosti i ističe: ,,Vodićemo računa da to ne bude iznos koji će dugoročno opteretiti budžet Crne Gore, ali ne i nešto što će imati simboličnu dimenziju”. Pa puk neka nagađa: da li je za ovu Vladu i njenog vicepremijera simbolično 150, 200 ili 300 miliona eura!

Prva banka

Delegacija MMF-a se interesovala i oko aranžmana državnih kompanija, fondova i lokalnih samouprava sa Prvom bankom.
,,Zašto tražite sredstva na strani ako imate 150 miliona eura javnog novca deponovanog kod te banke”, upitali su predstavnici MMF-a vladine zvaničnike. Odgovor nijesu dobili. Logično: kada bi taj novac bio povučen, Prva banka i njeni dioničari bi se opet našli u velikim problemima.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo