Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Naš Svetobran

Objavljeno prije

na

Potpredsjednik Vlade za politički sistem Svetozar Marović se zalaufao. Do prije koji mjesec internet stranice o njegovom doprinosu u radu Vlade bile su puste. Kad je počeo, počeo je radikalno. Poslije njegove dvije najnovije inicijative, nije više lako biti demokrata u Crnoj Gori. Vlada je, na Marovićev predlog, nedavno usvojila zaključak kojim traži od Skupštine da pravno obaveže svoj Administrativni odbor da ukida imunitet javnim funkcionerima osumnjičenim za krivična djela korupcije. Bilo je nevjerice i smijeha. Potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder je Marovićevu inicijativu okarakterisao običnim dizanjem prašine, Pokret za promjene ju je nazvao tipičnom Marovićevskom farsom, dok su iz Nove srpske demokratije poručili da u slučaju da se inicijativa prihvati Marović ne bi izlazio iz suda.

SUVIŠNA INICIJATIVA: Parlamentarci (izuzev depeesovaca) podsjećaju da Administrativni odbor ne donosi konačne odluke o skidanju imuniteta, već samo preporuke skupštinskom plenumu, te da i bez Marovićeve inicijative Skupština ima obavezu da skida imunitet javnim funkcionerima koji su osumnjičeni za djelo korupcije. Oni podsjećaju da bi umjesto što pišu inicijative, iz Vlade trebalo da upute naredbu depeesovcima u Skupštini da dižu ruke kad na red dođu odluke o skidanju imuniteta njihovih partijskih kolega.

,,Sada se Marović od Zavale i Đukanović od Prve banke pokušavaju predstaviti kao odlučni borci protiv onoga što upravo njih dvojica personifikuju u Crnoj Gori. Oni obećavaju suočavanje sa korupcijom baš kao što su nedavno obećali suočavanje sa prošlošću. Pošto i jedno i drugo suočavanje predstavlja suočavanje sa njima samima i njihovim nedjelima, glup je onaj koji u ovakvu prevaru povjeruje”, komentariše portparol PzP-a Koča Pavlović.

Stanko Marić, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore za Monitor komentariše da je Marovićeva inicijativa u najmanju ruku tek politička izjava. Marić potvrđuje da je inicijativa suvišna jer Skupština već ima obavezu da skida imunitet funkcionerima za koje se osnovano sumnja da su počinili djelo korupcije.

,,Svrha privilegije da se o skidanju imuniteta raspravlja u skupštinskom plenumu je da se javni funkcioneri zaštite od šikaniranja i neosnovanih kleveta, a ne od krivične odgovornost”, objašnjava Marić, upozoravajući da poslanici imaju obavezu, a ne pravo da odlučuju hoće li ili ne da skinu imunitet javnim funkcionerima optuženim za teška krivična djela, što se u praksi zloupotrebljava. ,,Skupština ima pravo da ne skine imunitet funkcionerima samo kada se radi o djelima za koje i običan građanin može biti oslobođen od odgovornosti”.

Marović je, ispalo je, odlučio da gine za borbu protiv korupcije. Iz opozicije podsjećaju da bi, kada bi njegova inicijativa zaživjela, on prvi morao ostati bez imuniteta zbog afere Zavala. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora podnijela je Vrhovnom državnom tužiocu krivičnu prijavu protiv Marovića zbog sumnje da je počinio krivična djela protivzakonitog posredovanja i lažnog predstavljanja, zaradivši tako milione.

Marović, poznat po dvosmislenim izjavama, ipak je ovog puta bio precizan. On je od Skupštine tražio da imunitet skida funkcionerima protiv kojih tužilaštvo pokrene postupak. Što se crnogorskog tužilaštva tiče Marović je uzorni građanin.

ZAŠTITNIK MEDIJA: Svetozar Marović je, ničim izazvan, postao i novi zaštitnik medija. Iz njegovog kabineta nedavno je najavljena još jedna inicijativa: da se mediji oslobode visokih novčanih kazni za krivično djelo klevete.

Marović se konkretno zalaže da se u slučaju da se mediji kazne za krivično djelo klevete od njih uzme tek jedan euro, nakon čega bi se presuda objavila u kažnjenom mediju. On to zove dekriminalizacijom klevete. Marović je i ranije pokazivao fini senzibilitet za medije. Jedini put kad se pojavio u Skupštini, bilo je kada se izglasavalo nepovjerenje politički nepodobnim kandidatima za Savjet RTCG.

Monitor saznaje da je Marovićeva inicijativa tek dirljiva priča potpredsjednika Vlade kojem se ražalilo na ovdašnje medije koji ne pišu hvalospjeve njegovim partijskim drugovima. Inicijative nema na papiru.

Pa čak i da se Marovićeve lijepe riječi pretvore u javu, to je tek polovično rješenje kad je riječ o slobodi javne riječi u Crnoj Gori, upozoravaju iz civilnog sektora.

Tea Gorjanc-Prelević iz Akcije za ljudska prava komentariše za Monitor Marovićeve najave: ,,Nijesu samo novčane kazne za medije problem. Problem su visoke naknade štete koje se dosuđuju zbog povrede časti i ugleda i činjenica da se viša naknada dosuđuje za bol zbog povrede časti nego zbog pogibije roditelja u ratnom zločinu, što je apsurdno za savremeno demokratsko društvo”.

Podsjećanje: Ukoliko sudovi usvoje sve tužbe, nedjeljnik Monitor i dnevnici Vijesti i Dan platiće oko 13 miliona eura kazni za klevete i duševne bolove. Većinu tužbi podnijeli su ljudi bliski premijeru Milu Đukanoviću, koji je svojevremeno tužio dnevnik Vijesti i tražio odštetu od milion eura. Taj iznos postao je reper mnogim sudijama prilikom odmjeravanja astronomskih kazni nezavisnim medijima.

Prije visine kazni, objašnjava Tea Gorjanc-Prelević, mora se raščistiti kada je medij stvarno odgovoran za klevetu i uvredu: „U nekoliko presuda protiv novinara sud nije imao osnova da utvrdi bilo kakvu odgovornost, zbog toga što je morao imati u vidu da se u svim slučajevima raspravljalo o temama od posebnog javnog interesa, kao što su suprotstavljanje ratu i zločinima i suočavanje s takvom prošlošću, istraživanje korupcije i organizovanog kriminala”.

Osnova da se mediji kazne nije bilo, podsjeća Tea Prelević-Gorjanc, ni zbog toga što su postojali objektivni razlozi da se vjeruje u opravdanost ili tačnost onoga o čemu su izneti činjenični ili vrednosni sudovi: „U takvim situacijama se ne može zahtijevati apsolutno dokazivanje istinitosti informacija ili iznijetih vrednosnih sudova”. Glavni problem je, kaže ona, što naši zakoni, sami po sebi, ne zahtijevaju od sudija da ustanove je li u pitanju bila tema od javnog interesa ili ne, da razlikuju je li navodno uvrijeđen ili oklevetan političar ili druga javna osoba koja mora trpjeti veći stepen kritike.

U Akciji za ljudska prava smatraju da je umjesto vladinih inicijativa potrebno sagledati sve praznine u postojećem pravnom okviru koje dovode do toga da se u Crnoj Gori sloboda izražavanja ne štiti na nivou koji je neophodan u evropskom demokratskom društvu.

POLITIČKA GILJOTINA: Osim što je zalegao za slobodu medija i borbu protiv korupcije, Marović će osloboditi i preduzetnike. Od skoro je zadužen za vladin projekat Giljotina.

Iako je svojevremeno objašnjavao kako se ne razumije baš u biznis, Marović je preko tog projekta zadužen za ukidanje ,,štetnih, nepotrebnih, zastarjelih propisa i procedura” koji predstavljaju barijeru u poslovanju i životu građana.

Mnogi smatraju da je Marovićevo novo lice zapravo pokušaj da se spase od sopstvene političke giljotine, te da se pozicionira u mogućoj preraspodjeli najviših državnih funkcija.

Nego, u ova turobna vremena važno je što su i grešni novinari dobili sveca zaštitnika. Šta god radili, gdje god bili, nad nama bdi naš Svetobran.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo