Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Naš Svetobran

Objavljeno prije

na

svetozar-marovic

Potpredsjednik Vlade za politički sistem Svetozar Marović se zalaufao. Do prije koji mjesec internet stranice o njegovom doprinosu u radu Vlade bile su puste. Kad je počeo, počeo je radikalno. Poslije njegove dvije najnovije inicijative, nije više lako biti demokrata u Crnoj Gori. Vlada je, na Marovićev predlog, nedavno usvojila zaključak kojim traži od Skupštine da pravno obaveže svoj Administrativni odbor da ukida imunitet javnim funkcionerima osumnjičenim za krivična djela korupcije. Bilo je nevjerice i smijeha. Potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder je Marovićevu inicijativu okarakterisao običnim dizanjem prašine, Pokret za promjene ju je nazvao tipičnom Marovićevskom farsom, dok su iz Nove srpske demokratije poručili da u slučaju da se inicijativa prihvati Marović ne bi izlazio iz suda.

SUVIŠNA INICIJATIVA: Parlamentarci (izuzev depeesovaca) podsjećaju da Administrativni odbor ne donosi konačne odluke o skidanju imuniteta, već samo preporuke skupštinskom plenumu, te da i bez Marovićeve inicijative Skupština ima obavezu da skida imunitet javnim funkcionerima koji su osumnjičeni za djelo korupcije. Oni podsjećaju da bi umjesto što pišu inicijative, iz Vlade trebalo da upute naredbu depeesovcima u Skupštini da dižu ruke kad na red dođu odluke o skidanju imuniteta njihovih partijskih kolega.

,,Sada se Marović od Zavale i Đukanović od Prve banke pokušavaju predstaviti kao odlučni borci protiv onoga što upravo njih dvojica personifikuju u Crnoj Gori. Oni obećavaju suočavanje sa korupcijom baš kao što su nedavno obećali suočavanje sa prošlošću. Pošto i jedno i drugo suočavanje predstavlja suočavanje sa njima samima i njihovim nedjelima, glup je onaj koji u ovakvu prevaru povjeruje”, komentariše portparol PzP-a Koča Pavlović.

Stanko Marić, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore za Monitor komentariše da je Marovićeva inicijativa u najmanju ruku tek politička izjava. Marić potvrđuje da je inicijativa suvišna jer Skupština već ima obavezu da skida imunitet funkcionerima za koje se osnovano sumnja da su počinili djelo korupcije.

,,Svrha privilegije da se o skidanju imuniteta raspravlja u skupštinskom plenumu je da se javni funkcioneri zaštite od šikaniranja i neosnovanih kleveta, a ne od krivične odgovornost”, objašnjava Marić, upozoravajući da poslanici imaju obavezu, a ne pravo da odlučuju hoće li ili ne da skinu imunitet javnim funkcionerima optuženim za teška krivična djela, što se u praksi zloupotrebljava. ,,Skupština ima pravo da ne skine imunitet funkcionerima samo kada se radi o djelima za koje i običan građanin može biti oslobođen od odgovornosti”.

Marović je, ispalo je, odlučio da gine za borbu protiv korupcije. Iz opozicije podsjećaju da bi, kada bi njegova inicijativa zaživjela, on prvi morao ostati bez imuniteta zbog afere Zavala. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora podnijela je Vrhovnom državnom tužiocu krivičnu prijavu protiv Marovića zbog sumnje da je počinio krivična djela protivzakonitog posredovanja i lažnog predstavljanja, zaradivši tako milione.

Marović, poznat po dvosmislenim izjavama, ipak je ovog puta bio precizan. On je od Skupštine tražio da imunitet skida funkcionerima protiv kojih tužilaštvo pokrene postupak. Što se crnogorskog tužilaštva tiče Marović je uzorni građanin.

ZAŠTITNIK MEDIJA: Svetozar Marović je, ničim izazvan, postao i novi zaštitnik medija. Iz njegovog kabineta nedavno je najavljena još jedna inicijativa: da se mediji oslobode visokih novčanih kazni za krivično djelo klevete.

Marović se konkretno zalaže da se u slučaju da se mediji kazne za krivično djelo klevete od njih uzme tek jedan euro, nakon čega bi se presuda objavila u kažnjenom mediju. On to zove dekriminalizacijom klevete. Marović je i ranije pokazivao fini senzibilitet za medije. Jedini put kad se pojavio u Skupštini, bilo je kada se izglasavalo nepovjerenje politički nepodobnim kandidatima za Savjet RTCG.

Monitor saznaje da je Marovićeva inicijativa tek dirljiva priča potpredsjednika Vlade kojem se ražalilo na ovdašnje medije koji ne pišu hvalospjeve njegovim partijskim drugovima. Inicijative nema na papiru.

Pa čak i da se Marovićeve lijepe riječi pretvore u javu, to je tek polovično rješenje kad je riječ o slobodi javne riječi u Crnoj Gori, upozoravaju iz civilnog sektora.

Tea Gorjanc-Prelević iz Akcije za ljudska prava komentariše za Monitor Marovićeve najave: ,,Nijesu samo novčane kazne za medije problem. Problem su visoke naknade štete koje se dosuđuju zbog povrede časti i ugleda i činjenica da se viša naknada dosuđuje za bol zbog povrede časti nego zbog pogibije roditelja u ratnom zločinu, što je apsurdno za savremeno demokratsko društvo”.

Podsjećanje: Ukoliko sudovi usvoje sve tužbe, nedjeljnik Monitor i dnevnici Vijesti i Dan platiće oko 13 miliona eura kazni za klevete i duševne bolove. Većinu tužbi podnijeli su ljudi bliski premijeru Milu Đukanoviću, koji je svojevremeno tužio dnevnik Vijesti i tražio odštetu od milion eura. Taj iznos postao je reper mnogim sudijama prilikom odmjeravanja astronomskih kazni nezavisnim medijima.

Prije visine kazni, objašnjava Tea Gorjanc-Prelević, mora se raščistiti kada je medij stvarno odgovoran za klevetu i uvredu: „U nekoliko presuda protiv novinara sud nije imao osnova da utvrdi bilo kakvu odgovornost, zbog toga što je morao imati u vidu da se u svim slučajevima raspravljalo o temama od posebnog javnog interesa, kao što su suprotstavljanje ratu i zločinima i suočavanje s takvom prošlošću, istraživanje korupcije i organizovanog kriminala”.

Osnova da se mediji kazne nije bilo, podsjeća Tea Prelević-Gorjanc, ni zbog toga što su postojali objektivni razlozi da se vjeruje u opravdanost ili tačnost onoga o čemu su izneti činjenični ili vrednosni sudovi: „U takvim situacijama se ne može zahtijevati apsolutno dokazivanje istinitosti informacija ili iznijetih vrednosnih sudova”. Glavni problem je, kaže ona, što naši zakoni, sami po sebi, ne zahtijevaju od sudija da ustanove je li u pitanju bila tema od javnog interesa ili ne, da razlikuju je li navodno uvrijeđen ili oklevetan političar ili druga javna osoba koja mora trpjeti veći stepen kritike.

U Akciji za ljudska prava smatraju da je umjesto vladinih inicijativa potrebno sagledati sve praznine u postojećem pravnom okviru koje dovode do toga da se u Crnoj Gori sloboda izražavanja ne štiti na nivou koji je neophodan u evropskom demokratskom društvu.

POLITIČKA GILJOTINA: Osim što je zalegao za slobodu medija i borbu protiv korupcije, Marović će osloboditi i preduzetnike. Od skoro je zadužen za vladin projekat Giljotina.

Iako je svojevremeno objašnjavao kako se ne razumije baš u biznis, Marović je preko tog projekta zadužen za ukidanje ,,štetnih, nepotrebnih, zastarjelih propisa i procedura” koji predstavljaju barijeru u poslovanju i životu građana.

Mnogi smatraju da je Marovićevo novo lice zapravo pokušaj da se spase od sopstvene političke giljotine, te da se pozicionira u mogućoj preraspodjeli najviših državnih funkcija.

Nego, u ova turobna vremena važno je što su i grešni novinari dobili sveca zaštitnika. Šta god radili, gdje god bili, nad nama bdi naš Svetobran.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo