Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Projekti za ladice

Objavljeno prije

na

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti našla se ove sedmice na meti kritike. S razlogom. Od stava profesora Slobodana Radonjića koji je u toj naučnoj instituciji slavio potapanje Morače, s obrazloženjem da će biti manje saobraćajnih nesreća, šefovi Akademije nijesu se javno ogradili. U otvorenom pismu upućenom Momiru Đuroviću, predsjedniku CANU, ornitolog Darko Saveljić optužio je akademika da je dozvolio da se u toj instituciji iznose naučne neistine u vezi sa izgradnjom brana na Morači, a da prisutni nijesu imali pravo da iznesu mišljenje. Smijeh istina nije bio zabranjen. Đurović nije odgovarao. ZNANJE ZA ZVANJE: Možda zbog toga, kako je akademik to prethodne sedmice lijepo opisao u državnoj Pobjedi, o nekim stvarima ,,nije, baš popularno kod nas iznositi mišljenja, jer ona se često, u posljednje vrijeme, ukoliko ne odgovaraju jednoj grupi veoma u javnosti prisutnih i agresivnih ljudi, tumače sa veoma nesavremenih i neživotnih pozicija”. Nema te pozicije s koje bi se ćutanje CANU o potapanju Morače moglo tumačiti drugačije nego blagoslovom.

Đurović se u svom autorskom tekstu u Pobjedi, pošto je izanalizirao razvoj gradova, robota, pronalazak tranzistora i globalne klimatske promjene, osvrnuo i na Crnu Goru. Pronašao je lijek: znanje. I bez osvrtanja na prošlost, molim – poručio je .

Osvrtanjem na prošlost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, međutim, nije teško zaključiti da nam lijeka nema. Bar sudeći po naučnim znanjima kojima je ova institucija doprinijela crnogorskom razvoju.

Posljednji projekat Crna Gora u 21. stoljeću – u eri kompetetivnosti, koji bi trebalo da bude završen na proljeće ove godine, a za koji su crnogorski građani izdvojili blizu million eura nije daleko dogurao. Nalazi iz oblasti ekonomskih integracija koji vodi ministrica Gordana Đurović ostali su na lijepoj priči i kako je sam Đurović primijetio ,,bez ideje”. Od rada na oblasti kulture, prema tvrdnjama dobro obavještenih sagovornika Monitora, u međuvremenu je odustala bivša ministrica Vesna Kilibarda, a ideje profesora Veselina Vukotića, koji je zadužen da pronađe rješenje za ekonomiju Crne Gore u 21. vijeku, poznate su. Zbog njih smo tu gdje jesmo.

Za sada od milion eura koje su građani investirali u akademike CANU, a koje je kako je upozorio Forum univerzitetskih profesora CANU dobila bez javnog nadmetanja, dobili smo knjižicu u kojoj je nerazumljivim jezikom, kakav valjda dolikuje najmudrijima, naučno dokazano da nam trebaju popravke. I društvo znanja.

PROJEKTI NA ČEKANJU: Ako do proljeća ne bude kakvih drugih ideja, neće to biti prvi projekat CANU koji će završiti u fiokama. Ili kako se to stručno kaže u Akademiji – ,,nastaviće se”.

Uvid u biltene i godišnjake CANU govori da se tamo projekti ne završavaju tako lako. Rad na Enciklopediji Crne Gore traje već dvije decenije, kao i istraživanja Duklje. Fauna amphipoda (šta god to bilo) istražuje se još od osamdesetih, a za sada, sudeći po izdavačkim rezultatima CANU, crnogorski građani nemaju mnogo koristi od toga. Šta je sa crnogorskim amphipodima zna samo autor projekta. Tako, redom. Na posljednjoj skupštini potpredsjednik CANU Mijat Šuković kazao je da se 35 projekata nastavlja i sljedeće godine. Mnogi od odbora poput odbora za poljoprivredu i šumarstvo sastaju se veoma rijetko.

Izdavačka djelatnost CANU uglavnom se svodi na štampanje obaveznih godišnjaka i zbornika sa okruglih stolova koji su glavna aktivnost Akademije. Istina, tu su individualni projekti i radovi od kojih crnogorska neizvjesna budućnost i nema mnogo koristi. Kao i tradicionalne izmjene statuta. Najnovije će izmjene, kažu upućeni, sadržati i stavku da se predsjednik može birati doživotno.

Nije prvi put da iz civilnog sektora kritikuju naučna dostignuća CANU. Projekat Uređenje vodnog režima Skadarskog jezera i rijeke Bojane traje nekoliko godina i košta prilično, a smatraju ekolozi, riječ je o običnom isušivanju jezera. ,,Na žalost, stiče se utisak da akademici čitaju požutjele udžbenike i da nijesu svjesni kakve bi nesagledive posljedice implementacija ovog projekta imala na jezero”, ovako je Saveljić javno reagovao još na početku realizacije ovog projekta. ,,Ukoliko se ima u vidu da iza projekta stoji CANU, čiji čelnici još teška srca prihvataju činjenicu da se Tara neće potapati, jasno je da se radi o još jednom projektu koji je bio prilagođen prošlosti”. Iz Akademije ni tada nijesu reagovali. Možda zbog toga što je predsjedniku CANU, kako to voli da kaže među svojima, do NVO-a ,,stalo koliko do lanjskog snijega”.

Nijesu ih kritikovali samo iz civilnog sektora. ,,Kada u Crnoj Gori žele da nešto prođe, a da se pri tom umanji uticaj NVO sektora i naučnih institucija, onda je najbolje da se za takva dokumenta nađu revizori CANU-a. Takvi dokumenti najlakše mogu da prođu. Akademija vrlo lagano pristaje na tu igru, jer ima interes – veliki broj projekata koje dobija iz raznih ministarstava”, kritikovao je rad CANU profesor PMF-a, Vladimir Pešić.

PARA IMA KADA TREBA: Projekte koji traju u nedogled u CANU su do skora pravdali nedostatkom novca. Posljednjim milionom zadovoljni su. Budžet CANU za 2008. godinu iznosio je milion i dvjesta eura. Ne računajući dodatna sredstva za posebne projekte poput ovog posljednjeg.

Prema riječima rektora Univerziteta Predraga Miranovića budžet CANU, međutim, iznosi oko dva miliona eura.

Možda su se prebrojali. Zagledani u naučne visine, akademici su, pokazao je i posljednji revizorski izvještaj, slabi sa parama: „Kod CANU je utvrđeno da su vršene nabavke u iznosu od 129.031,76€, bez otvaranja zakonom propisanog postupka nabavke. Navedene nabavke su dodijeljene putem neposrednog sporazuma, suprotno članu 18, 19 i 32 Zakona o javnim nabavkama i suprotno osnovnim načelima javnih nabavki.”

Za druge stavke novca ima. CANU je za izgradnju nove zgrade od Vlade tražila 5.515.000 eura. U Vladi su obećali da će zgradu i dobiti.Šta fali rezidenciji pod Goricom nijesu objašnjavali.
Akademski dodaci, za koje građani godišnje izdvajaju oko 200 hiljada eura, takođe ne kasne.
Valjda zato, ko ostali, ne štrajkuju ispred Vlade. I ne odgovaraju na kritike.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo