Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mugoša, po metru kvadratnom

Objavljeno prije

na

Glavni grad Crne Gore na čelu sa gradonačelnikom Miomirom Mugošom, kako je ove sedmice prvi put saopštio, za proteklih 14 godina dodijelio je 600 stanova. Mugoša i dalje izbjegava da objelodani spisak dobitnika. Upravni sud donio je čitav niz rješenja kojima se nalaže Glavnom gradu da se ta lista učini dostupnom. Narečeno govori jedno: dodjeljivanjem stanova – među ostalim mehanizmima – Mugoš zloupotrebljava funkciju.

Iako je gradonačelnik vrhovni i neprikosnoveni donosilac važnijih odluka u organima Glavnog grada, pa i onih o dodjeli stanova, trudi se da stvari zavije u institucionalnu odoru. Kazao je kako mu je žao što u pravilnicima nema diskrecionog prava da on dodijeli stan. Koliko bi ih, podobnima, tek onda dijelio.

,,Iz fonda moramo opredijeliti stanove za jedan dio zaslužnih rukovodilaca koji su za relativno kratak period unaprijedili rad službi Glavnog grada”, saopštio je Mugoša i napomenuo da o tome ko će dobiti stan odlučuju nadležne komisije. Njegove.

Jednom takvom, za rješavanje stambenih potreba, predsjedavao je Mugošin partijski saborac, direktor Doma zdravlja Podgorica, Nebojša Kavarić. Lani, krajem avgusta, tako je dodijeljeno 19 stanova funkcionerima gradske uprave, a u tri slučaja opredijeljena nepovratna sredstva ,,po osnovu poboljšanja uslova stanovanja”.

Nakon uvida u imovinske kartone zaslužnih, dostupne u Komisiji za sprečavanje konflikta interesa, ispostavilo se da su neki od funkcionera već vlasnici neke nekretnine, uz natprosječno visoka mjesečna primanja.

Vlasnik stana od 84 kvadratna metra, direktor Uprave lokalnih javnih prihoda Glavnog grada Borivoje Marić od Mugošine komisije dobio je stan površine 47,5 kvadrata. U tom trenutku Marić prima platu od 1.094 eura, plus dodatnih 1.223 eura kao član Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo.

Glavnom gradskom administratoru Željku Vukoviću Komisija dodjeljuje stan od 87 kvadratnih metara, u svojstvu zakupa, sa mogućnošću kupovine po povoljnim uslovima. U njegovom imovinskom kartonu stoji da je tokom 2011. godine imao mjesečna primanja od 1.180 eura, i imanje u Bandićima, površine 27.000 kvadrata, a da njegova supruga posjeduje kuću u Sutomoru od 200 kvadrata i zemljište u Baru, površine 4.380 metara kvadratnih.

Gradskom sekretaru za finansije, Mugošinoj desnoj ruci za novac, Miomiru Jakšiću, Komisija je dodijelila 30.000 eura za unapređenje uslova stanovanja iako je tada, u njegovom imovinskom kartonu, stajalo da je vlasnik porodične kuće u Podgorici od 215 kvadrata, placeva u Danilovgradu, na Žabljaku, kuće na Žabljaku od 63 kvadratna metra. Njegova supruga vlasnica je stana u Budvi (40 kvadrata). Jakšićeva ukupna mjesečna primanja, u tom momentu, iznosila su 1.750 eura.

Mugoša je, preko svoje komisije, pomogao i direktoricu Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Nadu Mugošu. Ona je dobila 75.000 eura za poboljšanje stambenih uslova. Iako je vlasnica stana na Cetinju, iako je Komisiji za sprečavanje sukoba interesa prijavila ,,gotov novac od prodaje stana 24 kvadrata u Budvi”, iako je mjesečno primala 1.328 eura, iako je njen suprug Vladimir (zaposlen u Vodovodu) primao 1.200 eura, iako je vlasnik kuće (150m2) i stana (42m2) u Podgorici.

Od 2000. godine, od kada je gradonačelnik Podgorice, ovakvih primjera je bezbroj. Mugoša ih, u ogromnoj većini, čuva kao poslovnu tajnu. Odbornica Pokreta za promjene Branka Bošnjak, povodom najnovijeg odbijanja gradonačelnika da objavi spisak sa imenima ljudi kojima su dodijeljeni stanovi, za Monitor kaže da nije istina da gradonačelnik poštuje odluke suda jer je Upravni sud donio čitav niz rješenja (na tužbe Pokreta za promjene) kojima se nalaže Glavnom gradu da se taj spisak učini dostupnim.

,,Od 2011. godine Glavni grad raznim pravnim gimnastikama pokušava da sakrije ovu listu, pa se u jednom navratu pozovu na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, pa ih Agencija za zaštitu ličnih podataka demantuje, onda su sa Komisije prebacivali loptu na Skupštinu pa na Glavnog administratora, pa odjednom on postaje nenadležan, pa pod pritiskom suda da moraju upit proslijediti na pravu adresu, opet se krug zatvorio na Komisiju, kojoj sam na samom početku i dostavila pitanje. On ne želi dati taj spisak jer je svjestan kompromitacije”.

Poslanici su svojevremeno jednoglasno(!) usvojili izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Prema njima opštine su dužne da objavljuju ugovore koje sklapaju sa fizičkim i pravnim licima. Mugošin maksimum: ponudio je spisak adresa na kojima su stanovi i preporučio novinarima i javnosti da se potrude da saznaju imena. Iživljavanje.

Ko je sve, i kako, dobijao stan sa Mugošinog spiska, javnost godinama doznaje na razne načine, uglavnom ne onako kako je zakonom propisano. Tako u knjizi Moldavka, istinita priča (koliko je zaista istinita pisali smo u tekstu Moldavka, neistinita priča, od 1. novembra), advokata Zorana Piperovića, nedavno čitamo na koji način je službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Tihomir Gačević dobio stan.

Piperović piše: „Tiho nije u Kolašinu. Planira hapšenje. Uveliko. Moj drug. Zbog

koga sam danima molio drugog drugara, gradonačelnika Miomira Mugošu, da mu dodijeli stan, iz kvote za najbolje policajce. I dobio ga je. I zahvalio mi lijepo. Vezujući me lisicama”. Ni Mugoša, ni Gačević nijesu demantovali navode iz knjige, o dodjeljivanju stana preko veze.

Gačević je posljednji put dospio u javnost kada je objavljeno (sam potvrdio), da je prisustvovao, već čuvenom, sastanku u Kampu na Zlaticu koji je organizovao Veselin Veljović. Nakon toga iz ANB-a saopštavaju da je Gačević sastanku prisustvovao bez znanja i saglasnosti direktora Agencije Bora Vučinića, te da je protiv njega pokrenut disciplinski postupak.

Eto iz trećerazrednih knjiga saznajemo kako je Mugoša dodjeljivao stanove, gdje i u kakvoj su se atmosferi takve odluke donosile. ,,Jasno je da je on dijelio stanove onima koji su njega lično i njegovu partiju zadužili, a ne zaslužnim građanima, jer bi se dičio sa tom listom da je radio posao kako valja”, kaže za naš list Bošnjak.

Treba se prisjetiti i znakovitog slučaja iz 2005. U to vrijeme novi član Odbora direktora preduzeća Čistoća, aktivista DPS-a zadužen za Rome, Isen Gaši, dobio je stan od tog preduzeća pod sumnjivim okolnostima. Neobjašnjivo je izbio na vrh rang-liste uprkos faktu da je stambena komisija ocijenila njegovu priloženu dokumentaciju nepotpunom, s obzirom da nije dokazao da nema kuću, a dva mjeseca kasnije je stan bukvalno trampio sa preduzećem za 45.000 eura.

Dok Mugoša u predvečerje proljećnjih izbora, anketira građane Podgorice u sklopu akcije Evidentiramo-rješavamo (za koju mnogi smatraju da predstavlja partijski pritisak na birače), valja se prisjetiti još jednog zanimljivog citata iz Piperovićeve Moldavke.

,,To je, inače, bio lokal (Amadeus – prim. autora) u koji je uvijek dolazilo jedno te isto društvo…” Fino, Piperovićevo, društvo, za – kako sam kaže – svakodnevno i svakonoćno druženje. Tiho Gačević, protiv koga se sada, u policiji, vodi disciplinski postupak; doktor Rade Vlahović postao poznat pošto je Mugoša, sa sinom i tjelohraniteljem, nasrnuo na ekipu Vijesti. Nakon incidenta i operacije bubne opne, koju je zaradio od udarca Miljana Mugoše, Jovović je u podgoričkom Domu zdravlja zatražio bolovanje, ali je njegov izabrani ljekar Rade Vlahović – odbio da mu ga izda; Željko Čoko Vuković je sada glavni administrator Glavnog grada; Jovan Galjo Popović, vlasnik Fab live, firme koju Mugoša zdušno podržava, a iza koje, prema pojedinim izvorima, i sam stoji…I u vrh stola – Miomir Mugoša.

Srećan nam Dan Podgorice.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo