Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mugoša, po metru kvadratnom

Objavljeno prije

na

Glavni grad Crne Gore na čelu sa gradonačelnikom Miomirom Mugošom, kako je ove sedmice prvi put saopštio, za proteklih 14 godina dodijelio je 600 stanova. Mugoša i dalje izbjegava da objelodani spisak dobitnika. Upravni sud donio je čitav niz rješenja kojima se nalaže Glavnom gradu da se ta lista učini dostupnom. Narečeno govori jedno: dodjeljivanjem stanova – među ostalim mehanizmima – Mugoš zloupotrebljava funkciju.

Iako je gradonačelnik vrhovni i neprikosnoveni donosilac važnijih odluka u organima Glavnog grada, pa i onih o dodjeli stanova, trudi se da stvari zavije u institucionalnu odoru. Kazao je kako mu je žao što u pravilnicima nema diskrecionog prava da on dodijeli stan. Koliko bi ih, podobnima, tek onda dijelio.

,,Iz fonda moramo opredijeliti stanove za jedan dio zaslužnih rukovodilaca koji su za relativno kratak period unaprijedili rad službi Glavnog grada”, saopštio je Mugoša i napomenuo da o tome ko će dobiti stan odlučuju nadležne komisije. Njegove.

Jednom takvom, za rješavanje stambenih potreba, predsjedavao je Mugošin partijski saborac, direktor Doma zdravlja Podgorica, Nebojša Kavarić. Lani, krajem avgusta, tako je dodijeljeno 19 stanova funkcionerima gradske uprave, a u tri slučaja opredijeljena nepovratna sredstva ,,po osnovu poboljšanja uslova stanovanja”.

Nakon uvida u imovinske kartone zaslužnih, dostupne u Komisiji za sprečavanje konflikta interesa, ispostavilo se da su neki od funkcionera već vlasnici neke nekretnine, uz natprosječno visoka mjesečna primanja.

Vlasnik stana od 84 kvadratna metra, direktor Uprave lokalnih javnih prihoda Glavnog grada Borivoje Marić od Mugošine komisije dobio je stan površine 47,5 kvadrata. U tom trenutku Marić prima platu od 1.094 eura, plus dodatnih 1.223 eura kao član Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo.

Glavnom gradskom administratoru Željku Vukoviću Komisija dodjeljuje stan od 87 kvadratnih metara, u svojstvu zakupa, sa mogućnošću kupovine po povoljnim uslovima. U njegovom imovinskom kartonu stoji da je tokom 2011. godine imao mjesečna primanja od 1.180 eura, i imanje u Bandićima, površine 27.000 kvadrata, a da njegova supruga posjeduje kuću u Sutomoru od 200 kvadrata i zemljište u Baru, površine 4.380 metara kvadratnih.

Gradskom sekretaru za finansije, Mugošinoj desnoj ruci za novac, Miomiru Jakšiću, Komisija je dodijelila 30.000 eura za unapređenje uslova stanovanja iako je tada, u njegovom imovinskom kartonu, stajalo da je vlasnik porodične kuće u Podgorici od 215 kvadrata, placeva u Danilovgradu, na Žabljaku, kuće na Žabljaku od 63 kvadratna metra. Njegova supruga vlasnica je stana u Budvi (40 kvadrata). Jakšićeva ukupna mjesečna primanja, u tom momentu, iznosila su 1.750 eura.

Mugoša je, preko svoje komisije, pomogao i direktoricu Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Nadu Mugošu. Ona je dobila 75.000 eura za poboljšanje stambenih uslova. Iako je vlasnica stana na Cetinju, iako je Komisiji za sprečavanje sukoba interesa prijavila ,,gotov novac od prodaje stana 24 kvadrata u Budvi”, iako je mjesečno primala 1.328 eura, iako je njen suprug Vladimir (zaposlen u Vodovodu) primao 1.200 eura, iako je vlasnik kuće (150m2) i stana (42m2) u Podgorici.

Od 2000. godine, od kada je gradonačelnik Podgorice, ovakvih primjera je bezbroj. Mugoša ih, u ogromnoj većini, čuva kao poslovnu tajnu. Odbornica Pokreta za promjene Branka Bošnjak, povodom najnovijeg odbijanja gradonačelnika da objavi spisak sa imenima ljudi kojima su dodijeljeni stanovi, za Monitor kaže da nije istina da gradonačelnik poštuje odluke suda jer je Upravni sud donio čitav niz rješenja (na tužbe Pokreta za promjene) kojima se nalaže Glavnom gradu da se taj spisak učini dostupnim.

,,Od 2011. godine Glavni grad raznim pravnim gimnastikama pokušava da sakrije ovu listu, pa se u jednom navratu pozovu na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, pa ih Agencija za zaštitu ličnih podataka demantuje, onda su sa Komisije prebacivali loptu na Skupštinu pa na Glavnog administratora, pa odjednom on postaje nenadležan, pa pod pritiskom suda da moraju upit proslijediti na pravu adresu, opet se krug zatvorio na Komisiju, kojoj sam na samom početku i dostavila pitanje. On ne želi dati taj spisak jer je svjestan kompromitacije”.

Poslanici su svojevremeno jednoglasno(!) usvojili izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Prema njima opštine su dužne da objavljuju ugovore koje sklapaju sa fizičkim i pravnim licima. Mugošin maksimum: ponudio je spisak adresa na kojima su stanovi i preporučio novinarima i javnosti da se potrude da saznaju imena. Iživljavanje.

Ko je sve, i kako, dobijao stan sa Mugošinog spiska, javnost godinama doznaje na razne načine, uglavnom ne onako kako je zakonom propisano. Tako u knjizi Moldavka, istinita priča (koliko je zaista istinita pisali smo u tekstu Moldavka, neistinita priča, od 1. novembra), advokata Zorana Piperovića, nedavno čitamo na koji način je službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Tihomir Gačević dobio stan.

Piperović piše: „Tiho nije u Kolašinu. Planira hapšenje. Uveliko. Moj drug. Zbog

koga sam danima molio drugog drugara, gradonačelnika Miomira Mugošu, da mu dodijeli stan, iz kvote za najbolje policajce. I dobio ga je. I zahvalio mi lijepo. Vezujući me lisicama”. Ni Mugoša, ni Gačević nijesu demantovali navode iz knjige, o dodjeljivanju stana preko veze.

Gačević je posljednji put dospio u javnost kada je objavljeno (sam potvrdio), da je prisustvovao, već čuvenom, sastanku u Kampu na Zlaticu koji je organizovao Veselin Veljović. Nakon toga iz ANB-a saopštavaju da je Gačević sastanku prisustvovao bez znanja i saglasnosti direktora Agencije Bora Vučinića, te da je protiv njega pokrenut disciplinski postupak.

Eto iz trećerazrednih knjiga saznajemo kako je Mugoša dodjeljivao stanove, gdje i u kakvoj su se atmosferi takve odluke donosile. ,,Jasno je da je on dijelio stanove onima koji su njega lično i njegovu partiju zadužili, a ne zaslužnim građanima, jer bi se dičio sa tom listom da je radio posao kako valja”, kaže za naš list Bošnjak.

Treba se prisjetiti i znakovitog slučaja iz 2005. U to vrijeme novi član Odbora direktora preduzeća Čistoća, aktivista DPS-a zadužen za Rome, Isen Gaši, dobio je stan od tog preduzeća pod sumnjivim okolnostima. Neobjašnjivo je izbio na vrh rang-liste uprkos faktu da je stambena komisija ocijenila njegovu priloženu dokumentaciju nepotpunom, s obzirom da nije dokazao da nema kuću, a dva mjeseca kasnije je stan bukvalno trampio sa preduzećem za 45.000 eura.

Dok Mugoša u predvečerje proljećnjih izbora, anketira građane Podgorice u sklopu akcije Evidentiramo-rješavamo (za koju mnogi smatraju da predstavlja partijski pritisak na birače), valja se prisjetiti još jednog zanimljivog citata iz Piperovićeve Moldavke.

,,To je, inače, bio lokal (Amadeus – prim. autora) u koji je uvijek dolazilo jedno te isto društvo…” Fino, Piperovićevo, društvo, za – kako sam kaže – svakodnevno i svakonoćno druženje. Tiho Gačević, protiv koga se sada, u policiji, vodi disciplinski postupak; doktor Rade Vlahović postao poznat pošto je Mugoša, sa sinom i tjelohraniteljem, nasrnuo na ekipu Vijesti. Nakon incidenta i operacije bubne opne, koju je zaradio od udarca Miljana Mugoše, Jovović je u podgoričkom Domu zdravlja zatražio bolovanje, ali je njegov izabrani ljekar Rade Vlahović – odbio da mu ga izda; Željko Čoko Vuković je sada glavni administrator Glavnog grada; Jovan Galjo Popović, vlasnik Fab live, firme koju Mugoša zdušno podržava, a iza koje, prema pojedinim izvorima, i sam stoji…I u vrh stola – Miomir Mugoša.

Srećan nam Dan Podgorice.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo