Povežite se sa nama

OKO NAS

MURINO ŠESNAEST GODINA OD BOMBARDOVANJA: Tragedija koja traje

Objavljeno prije

na

Država Crna Gora i njeni sudovi, od podgoričkog Osnovnog do Vrhovnog, nijesu poklonili dužnu pažnju murinskim žrtvama NATO bombardovanja i njihovim porodicama. To je, u najkraćem, i slika stanja stvari šesnaest godina poslije stradanja, kroz izjavu advokata Velije Murića. Zbog toga će se tužbe, koje su podnijele porodice žrtava bombardovanja ove malene varoši, ubrzo naći pred Međunarodnim sudom u Strazburu.

„Preostalo je da sačekamo da naš Ustavni sud odluči po žalbama u procesima za odštetu koje su niži sudovi odbili. To je preduslov da možemo u Strazbur”, kaže Murić za Monitor.

On podsjeća na tužnu situaciju u jednoj od šest tužbi, gdje je najprije pravosnažno dosuđena i isplaćena odšteta, da bi na Vrhovnom sudu sve bilo poništeno i zatraženo da ta porodica vrati novac koji je dobila na račun odštete.

„Muž je poginuo. Supruga je u međuvremenu preminula. Odštetu nema ko da vrati, a država preko svojih pravnih zastupnika traži novac nazad”, kaže advokat Murić.

Ta tragična priča pretvorila se u sudsku farsu. Osnovni sud dosuđuje odštetu, Viši potvrđuje. Presuda se izvršava i novac isplaćuje. Vrhovni sud preinačuje obje presude i traži povraćaj novca i Osnovni sud ovog puta traži da se vrati. Advokat prigovara. Prigovor se uvažava i presuda ukida. U ponovljenom postupku murinska porodica oslobađa se obaveze da vrati novac, ali da mora da plati troškove postupka od nekoliko hiljada eura. Advokat ponovo prigovara, ali vijeće Osnovnog suda sada potvrđuje i „traži povraćaj i glavne stvari”.

„Ja se pozivam na to da u slučaju smrti člana porodice, dužnik nije dužan da vrati novac. Ali sudovi u Crnoj Gori presuđuju ne po pravu, nego kako šef kaže i naredi”, dodaje rezignirano ovaj advokat.

On je ranije zaprijetio da će u slučaju da dođe do toga da porodica bude zaista morala da vrati novac, o tome obavijestiti sve relevantne međunarodne adrese. Murić kaže da slučaj oštećene porodice iz Murine govori mnogo toga o crnogorskom pravosuđu.

„Ako se dogodi da moraju da ga vrate – svijet će znati za taj slučaj. Na sva zvona ću udariti. Pravne argumente imam. Upoznaću sve relevantne adrese međunarodne zajednice. Ovaj slučaj vam govori koliko je Crna Gora pravna država”, priča Murić.

Ne smije biti zaboravljeno – 30. april je strašni da­tu­m no­vije isto­ri­je Cr­ne Go­re. Ta­da je bom­bar­do­va­na Mu­ri­na, gdje je pognulo šest ne­vi­nih gra­đa­na. Ži­vo­te su iz­gu­bi­la i dje­ca. Če­tr­na­e­sto­go­di­šnji Mi­ro­slav Kne­že­vić (1985), tri­na­e­sto­go­di­šnja Oli­ve­ra Mak­si­mo­vić (1986) i de­se­to­go­di­šnja Ju­li­ja Bru­dar (1989). U na­pa­du su stra­da­li i Vu­kić Vu­le­tić (1953), Mil­ka Ko­ča­no­vić (1930) i Ma­noj­lo Ko­ma­ti­na (1927).

Otac maloljetnog Miroslava, Mirko Knežević, izjavio je ovih dana da ne zna zbog čega je moralo stradati troje djece u Murini, kada na tom prostoru nije bilo nijednog vojnog cilja. ,,Naš bol ne može minuti ni da živimo hiljadu godina, ali nam je mno­go te­že što nas ova vlast ubi­ja šesnaest go­di­na”.

I članovi drugih porodica murinskih žrtava izražavaju ogorčenje odnosom koji pokazuje država, kako prema stradalima i umrlima, tako i prema živima. Oni tvrde da crnogorska vlast na­sto­ji da se zlo­čin u Mu­ri­ni za­ta­ška i za­bo­ra­vi.

Advokat porodica murinskih žrtava granatiranje ove crnogorske varošice smatra klasičnim zločinom.

„To je zločin nad zločinima, jer nikada ne mogu da se oslobodim fotografije koja mi je u dosijeu koji posjedujem, djeteta koje se na jednoj fotografiji igra, a na drugoj tamo mu je glava, tamo mu je noga. I šta se dogodilo? Vrhovni sud hladnokrvno, pravnički zauzima stav da u radnjama mogućih odgovornih nema elemenata krivičnog djela. Time je trebalo da se bavi Vrhovni državni tužilac, jer objektivna odgovornost postoji. Neko ne želi da se priča o ratnim zločinima privede kraju. Iza toga su političke strukture”, kaže Murić.

On tvrdi da je bombardovanje Murine NATO alijansa najavila i optužuje državu da nije učinila ništa da obavijesti građane da se sklone. „Most na Murini je kratka veza s Kosovom. Bombardovanje je bilo apsolutno najavljeno. Vlast ove Crne Gore koja je kontrolisala granicu, vazdušni i svaki drugi prostor, nije preduzela ono što je bila dužna po Ustavu i zakonu, a to je da obavijesti ili uzbuni građanstvo”, smatra Murić.

On je ranije za Monitor objasnio i zašto se odlučio da podnese tužbu protiv Crne Gore, kada Crna Gora nije granatirala. Prema njegovim riječima država nije preko svojih institucionalnih organa, u skladu sa Ustavom, obezbijedila građanima miran život.

„Crna Gora je odgovorna za sve ono što se događa na njenim prostorima. Odgovorna je s aspekta, kako mi pravnici želimo da kažemo, takozvane objektivne odgovornosti, s aspekta pravičnosti. Na drugoj strani odgovorna je zbog takozvanog nečinjenja koje pravo poznaje kao svojevrsnu odgovornost”, kaže Murić.

Bombardovanje Murine ne zaobilazi ni internetska enciklopedija Wikipedia. ,,U napadu je poginulo šest civila od čega dvije djevojčice, a četri lica teško povrijeđena. U ovom napadu bilo je najviše stradalih civila od bombardovanja na teritoriji Crne Gore”, piše na Vikipediji. Imena se ne navode.

Murinske žrtve postaju sve više samo statistički podatak. Vlasti se toga ne stide i to pokazuju i odnosom prema porodicama stradalih. Sudske odluke po zahtjevima za odštetu i traženje povraćaja novca otkrivaju licemjerje na kojem sistem opstaje.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo