Povežite se sa nama

OKO NAS

ZABORAVLJENI PLANOVI: TURISTIČKI KOMPLEKS NA TARI: Ko je otjerao Invest V

Objavljeno prije

na

Kada je prije tri godine ruska firma Invest V pokazala spremnost da na ostrvu Tare, nekoliko stotina metara nizvodno od mosta Bablja greda, gradi turističko-ugostiteljski kompleks u kolašinskoj lokalnoj upravi nijesu krili oduševljenje. Taj posao je unaprijed proglašavan ponosom i „turističkim draguljom” Kolašina i sjevera Crne Gore. Prošle godine, kada je novinare zanimalo zbog čega se Rusi više ne oglašavaju povodom ambiciozno osmišljenog projekta, opštinski funkcioneri su za to okrivili medije i ekologe .

Kako su kazali, halabuka koja se digla u novinama i od predstavnika organizacija za zaštitu životne sredine uplašila je i otjerala investitore. Nova kolašinska vlast trenutno nema ni jednu informaciju zbog čega je projekat stopiran.

Kako kažu u Sekretarijtu za urbanizam niko od predstavnika Invest V tokom minulih šest mjeseci nije ih kontaktirao niti znaju da li je ta firma odustala od projekta. Više informacija nije moguće dobiti ni od administratora za Kolašin Invest V Dragomana Pekovića.

„Biće vremena za razgovor na tu temu. Za sada vam ništa ne mogu kazati. Nije se ništa radilo. Razlozi su višestruki, ali sada ne mogu o tome” bilo je sve što je on, tri godine, nakon što je Kolašinu obećao najluksuznije turističko naselje kazao Peković. On je, takođe, podsjetio da su, kako je kazao, „novinari i ekolozi pretjerali unaprijed neutemeljeno kritikujući vrijedan projekat”.

Kompleks izgrađen nasred Tare, kako je ranije Peković objašnjavao, podrazumijevao bi „italijanske” i „francuske „ restorane, ali i diskoteku „i još nekoliko pratećih sadržaja, kao što su mostovi za pješake i vozila, šetalište”.

„Potpuno sam siguran da je to projekat kojim bi se i Kolašin i sjever Crne Gore ponosili. Oduševljen sam onim što sam vidio u tom idejnom projektu. To bi bila kapitalna ponuda i „turistički dragulj” našeg grada. Naravno sve te projekte, kao i one manje, treba raditi sa elaboratom o zaštiti životne sredine”, objasnio je 2013. godine sekretar za urbanizam, uređenje prostora i zaštitu životne sredine Vladan Bulatović.

Prema njegovim riječima, Rusi su zatražili da u priobalnom pojasu urade turističko rekreativne sadržaje, a na ostrvu „objekte od kamena i drveta”. Invest V na nekoliko stotina metara od korita Tare već završava kompleks „ruske vile”. Od lokalne uprave su tražili i proširenje tog projekta.

„Ostrvo je površine četiri hektara, a prema DUP Breza na tom dijelu se može graditi maksimum 3 700 m2. Za proširenje u smislu dogradnje u kompleksu „ruske vile” već ima planskog osnova, jer je obrađivač DUP-a to uzeo u obzir. Međutim Rusi namjeravaju da cijelu investiciju objedine i uključe i ostrvo, jer oni to smatraju nerazdvojivim- najavljivao je Bulatović, napominjući da je obrađivać DUP-a prilikom izrade tog dokumenta već uzeo u obzir njihove zahtjeve.

Tako je DUP-om „Breza” predviđeno da ostrvo bude jedna parcela, previđena za sportsko rekreativne sadržaje. DUP je ostavio mogućnost da se razradi na osnovu koncepcije projekta, koji bude priložen.

U DUP-u se precizira da je u tom dijelu moguće graditi „trim i biciklističke staze, površine za igru djece, otvorene terene za zabavu i rekreaciju, kao i slične objekte u kojima će biti sadržaji koji povezuju sport i rekreaciju”. Namjera Rusa, prema pouzdanim informacijama, bila je da grade i diskoteke i kazino, pa je ostalo nejasno kako bi ti objekti „podržali” sport i rekreaciju.

Ostrvo je očišćeno i sređeno, a Peković je najavljivao i da će biti osvijetljeno. Sve to da bi se, kako je kazao, postigao izgled broda. S obzirom da je Tara plavila s jedne strane, planirano je i pravljenje brane s te strane, da bi se rijeka „umirila”.

Ruski investitori su tada, preko svog predstavnika u Kolašinu poručili i da neće graditi ukoliko se ne omogući da voda protiče s obje strane ostrva.

„Pod maskom zaštite od poplava Rusima se omogućilo da imaju vodu s obje strane ostrva. Svima je poznato da je samo u vrijeme visokog vodostaja tako bilo, a da veći dio godine voda nije bila s obje strane rijeke. Zaštita od poplava je mogla da se uradi samo na dijelu iznad mosta, bez prekopavanja Tare. Morali su da prekopaju cijelu rijeku da bi usmjerili vodu s obje strane. Dugo pecam na Tari, i svima je poznato da je glavni tok Tare na strani ka Brezi, a ne ka Babljaku, bar zadnjih 20 godina”, objašnjava Kolašinac, dugogodišnji sportski ribolovac i ljubitelj Tare koji je želio da ostane anoniman. On tvrdi i da su svi dosadašnji radovi u koritu rijeke, u okviru projekta regulacije, nanijeli ogromnu štetu.

Iz NVO Green Home su prije nekoliko godina upozorili da gradnju takvog objekta ne bi trebalo ni razmatrati i tu ideju nazvali apsurdnom. Izrazili su nadu „da se lokalna uprava neće pozivati na razvojnu politiku opštine te da je apsurd kvalifikovati izgradnju diskoteke kao turističko razvojnu šansu opštine Kolašin”

Iako sada u kolašinskoj lokalnoj vlasti nemaju mnogo informacija o ruskom projektu, pojedini funkcioneri ne kriju da bi jedan pouzdan investitor dobrodošao prezaduženoj opštini. Kažu, nijesu još upoznati sa ekološkim posljedicama gradnje tog turističkog kompleksa, ali da će o njima svakako voditi računa, ukoliko bi Invest V pokazao interesovanje da nastavi priču o gradnji na Tari.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo