Povežite se sa nama

OKO NAS

ZABORAVLJENI PLANOVI: TURISTIČKI KOMPLEKS NA TARI: Ko je otjerao Invest V

Objavljeno prije

na

Kada je prije tri godine ruska firma Invest V pokazala spremnost da na ostrvu Tare, nekoliko stotina metara nizvodno od mosta Bablja greda, gradi turističko-ugostiteljski kompleks u kolašinskoj lokalnoj upravi nijesu krili oduševljenje. Taj posao je unaprijed proglašavan ponosom i „turističkim draguljom” Kolašina i sjevera Crne Gore. Prošle godine, kada je novinare zanimalo zbog čega se Rusi više ne oglašavaju povodom ambiciozno osmišljenog projekta, opštinski funkcioneri su za to okrivili medije i ekologe .

Kako su kazali, halabuka koja se digla u novinama i od predstavnika organizacija za zaštitu životne sredine uplašila je i otjerala investitore. Nova kolašinska vlast trenutno nema ni jednu informaciju zbog čega je projekat stopiran.

Kako kažu u Sekretarijtu za urbanizam niko od predstavnika Invest V tokom minulih šest mjeseci nije ih kontaktirao niti znaju da li je ta firma odustala od projekta. Više informacija nije moguće dobiti ni od administratora za Kolašin Invest V Dragomana Pekovića.

„Biće vremena za razgovor na tu temu. Za sada vam ništa ne mogu kazati. Nije se ništa radilo. Razlozi su višestruki, ali sada ne mogu o tome” bilo je sve što je on, tri godine, nakon što je Kolašinu obećao najluksuznije turističko naselje kazao Peković. On je, takođe, podsjetio da su, kako je kazao, „novinari i ekolozi pretjerali unaprijed neutemeljeno kritikujući vrijedan projekat”.

Kompleks izgrađen nasred Tare, kako je ranije Peković objašnjavao, podrazumijevao bi „italijanske” i „francuske „ restorane, ali i diskoteku „i još nekoliko pratećih sadržaja, kao što su mostovi za pješake i vozila, šetalište”.

„Potpuno sam siguran da je to projekat kojim bi se i Kolašin i sjever Crne Gore ponosili. Oduševljen sam onim što sam vidio u tom idejnom projektu. To bi bila kapitalna ponuda i „turistički dragulj” našeg grada. Naravno sve te projekte, kao i one manje, treba raditi sa elaboratom o zaštiti životne sredine”, objasnio je 2013. godine sekretar za urbanizam, uređenje prostora i zaštitu životne sredine Vladan Bulatović.

Prema njegovim riječima, Rusi su zatražili da u priobalnom pojasu urade turističko rekreativne sadržaje, a na ostrvu „objekte od kamena i drveta”. Invest V na nekoliko stotina metara od korita Tare već završava kompleks „ruske vile”. Od lokalne uprave su tražili i proširenje tog projekta.

„Ostrvo je površine četiri hektara, a prema DUP Breza na tom dijelu se može graditi maksimum 3 700 m2. Za proširenje u smislu dogradnje u kompleksu „ruske vile” već ima planskog osnova, jer je obrađivač DUP-a to uzeo u obzir. Međutim Rusi namjeravaju da cijelu investiciju objedine i uključe i ostrvo, jer oni to smatraju nerazdvojivim- najavljivao je Bulatović, napominjući da je obrađivać DUP-a prilikom izrade tog dokumenta već uzeo u obzir njihove zahtjeve.

Tako je DUP-om „Breza” predviđeno da ostrvo bude jedna parcela, previđena za sportsko rekreativne sadržaje. DUP je ostavio mogućnost da se razradi na osnovu koncepcije projekta, koji bude priložen.

U DUP-u se precizira da je u tom dijelu moguće graditi „trim i biciklističke staze, površine za igru djece, otvorene terene za zabavu i rekreaciju, kao i slične objekte u kojima će biti sadržaji koji povezuju sport i rekreaciju”. Namjera Rusa, prema pouzdanim informacijama, bila je da grade i diskoteke i kazino, pa je ostalo nejasno kako bi ti objekti „podržali” sport i rekreaciju.

Ostrvo je očišćeno i sređeno, a Peković je najavljivao i da će biti osvijetljeno. Sve to da bi se, kako je kazao, postigao izgled broda. S obzirom da je Tara plavila s jedne strane, planirano je i pravljenje brane s te strane, da bi se rijeka „umirila”.

Ruski investitori su tada, preko svog predstavnika u Kolašinu poručili i da neće graditi ukoliko se ne omogući da voda protiče s obje strane ostrva.

„Pod maskom zaštite od poplava Rusima se omogućilo da imaju vodu s obje strane ostrva. Svima je poznato da je samo u vrijeme visokog vodostaja tako bilo, a da veći dio godine voda nije bila s obje strane rijeke. Zaštita od poplava je mogla da se uradi samo na dijelu iznad mosta, bez prekopavanja Tare. Morali su da prekopaju cijelu rijeku da bi usmjerili vodu s obje strane. Dugo pecam na Tari, i svima je poznato da je glavni tok Tare na strani ka Brezi, a ne ka Babljaku, bar zadnjih 20 godina”, objašnjava Kolašinac, dugogodišnji sportski ribolovac i ljubitelj Tare koji je želio da ostane anoniman. On tvrdi i da su svi dosadašnji radovi u koritu rijeke, u okviru projekta regulacije, nanijeli ogromnu štetu.

Iz NVO Green Home su prije nekoliko godina upozorili da gradnju takvog objekta ne bi trebalo ni razmatrati i tu ideju nazvali apsurdnom. Izrazili su nadu „da se lokalna uprava neće pozivati na razvojnu politiku opštine te da je apsurd kvalifikovati izgradnju diskoteke kao turističko razvojnu šansu opštine Kolašin”

Iako sada u kolašinskoj lokalnoj vlasti nemaju mnogo informacija o ruskom projektu, pojedini funkcioneri ne kriju da bi jedan pouzdan investitor dobrodošao prezaduženoj opštini. Kažu, nijesu još upoznati sa ekološkim posljedicama gradnje tog turističkog kompleksa, ali da će o njima svakako voditi računa, ukoliko bi Invest V pokazao interesovanje da nastavi priču o gradnji na Tari.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo