Povežite se sa nama

OKO NAS

ZABORAVLJENI PLANOVI: TURISTIČKI KOMPLEKS NA TARI: Ko je otjerao Invest V

Objavljeno prije

na

Kada je prije tri godine ruska firma Invest V pokazala spremnost da na ostrvu Tare, nekoliko stotina metara nizvodno od mosta Bablja greda, gradi turističko-ugostiteljski kompleks u kolašinskoj lokalnoj upravi nijesu krili oduševljenje. Taj posao je unaprijed proglašavan ponosom i „turističkim draguljom” Kolašina i sjevera Crne Gore. Prošle godine, kada je novinare zanimalo zbog čega se Rusi više ne oglašavaju povodom ambiciozno osmišljenog projekta, opštinski funkcioneri su za to okrivili medije i ekologe .

Kako su kazali, halabuka koja se digla u novinama i od predstavnika organizacija za zaštitu životne sredine uplašila je i otjerala investitore. Nova kolašinska vlast trenutno nema ni jednu informaciju zbog čega je projekat stopiran.

Kako kažu u Sekretarijtu za urbanizam niko od predstavnika Invest V tokom minulih šest mjeseci nije ih kontaktirao niti znaju da li je ta firma odustala od projekta. Više informacija nije moguće dobiti ni od administratora za Kolašin Invest V Dragomana Pekovića.

„Biće vremena za razgovor na tu temu. Za sada vam ništa ne mogu kazati. Nije se ništa radilo. Razlozi su višestruki, ali sada ne mogu o tome” bilo je sve što je on, tri godine, nakon što je Kolašinu obećao najluksuznije turističko naselje kazao Peković. On je, takođe, podsjetio da su, kako je kazao, „novinari i ekolozi pretjerali unaprijed neutemeljeno kritikujući vrijedan projekat”.

Kompleks izgrađen nasred Tare, kako je ranije Peković objašnjavao, podrazumijevao bi „italijanske” i „francuske „ restorane, ali i diskoteku „i još nekoliko pratećih sadržaja, kao što su mostovi za pješake i vozila, šetalište”.

„Potpuno sam siguran da je to projekat kojim bi se i Kolašin i sjever Crne Gore ponosili. Oduševljen sam onim što sam vidio u tom idejnom projektu. To bi bila kapitalna ponuda i „turistički dragulj” našeg grada. Naravno sve te projekte, kao i one manje, treba raditi sa elaboratom o zaštiti životne sredine”, objasnio je 2013. godine sekretar za urbanizam, uređenje prostora i zaštitu životne sredine Vladan Bulatović.

Prema njegovim riječima, Rusi su zatražili da u priobalnom pojasu urade turističko rekreativne sadržaje, a na ostrvu „objekte od kamena i drveta”. Invest V na nekoliko stotina metara od korita Tare već završava kompleks „ruske vile”. Od lokalne uprave su tražili i proširenje tog projekta.

„Ostrvo je površine četiri hektara, a prema DUP Breza na tom dijelu se može graditi maksimum 3 700 m2. Za proširenje u smislu dogradnje u kompleksu „ruske vile” već ima planskog osnova, jer je obrađivač DUP-a to uzeo u obzir. Međutim Rusi namjeravaju da cijelu investiciju objedine i uključe i ostrvo, jer oni to smatraju nerazdvojivim- najavljivao je Bulatović, napominjući da je obrađivać DUP-a prilikom izrade tog dokumenta već uzeo u obzir njihove zahtjeve.

Tako je DUP-om „Breza” predviđeno da ostrvo bude jedna parcela, previđena za sportsko rekreativne sadržaje. DUP je ostavio mogućnost da se razradi na osnovu koncepcije projekta, koji bude priložen.

U DUP-u se precizira da je u tom dijelu moguće graditi „trim i biciklističke staze, površine za igru djece, otvorene terene za zabavu i rekreaciju, kao i slične objekte u kojima će biti sadržaji koji povezuju sport i rekreaciju”. Namjera Rusa, prema pouzdanim informacijama, bila je da grade i diskoteke i kazino, pa je ostalo nejasno kako bi ti objekti „podržali” sport i rekreaciju.

Ostrvo je očišćeno i sređeno, a Peković je najavljivao i da će biti osvijetljeno. Sve to da bi se, kako je kazao, postigao izgled broda. S obzirom da je Tara plavila s jedne strane, planirano je i pravljenje brane s te strane, da bi se rijeka „umirila”.

Ruski investitori su tada, preko svog predstavnika u Kolašinu poručili i da neće graditi ukoliko se ne omogući da voda protiče s obje strane ostrva.

„Pod maskom zaštite od poplava Rusima se omogućilo da imaju vodu s obje strane ostrva. Svima je poznato da je samo u vrijeme visokog vodostaja tako bilo, a da veći dio godine voda nije bila s obje strane rijeke. Zaštita od poplava je mogla da se uradi samo na dijelu iznad mosta, bez prekopavanja Tare. Morali su da prekopaju cijelu rijeku da bi usmjerili vodu s obje strane. Dugo pecam na Tari, i svima je poznato da je glavni tok Tare na strani ka Brezi, a ne ka Babljaku, bar zadnjih 20 godina”, objašnjava Kolašinac, dugogodišnji sportski ribolovac i ljubitelj Tare koji je želio da ostane anoniman. On tvrdi i da su svi dosadašnji radovi u koritu rijeke, u okviru projekta regulacije, nanijeli ogromnu štetu.

Iz NVO Green Home su prije nekoliko godina upozorili da gradnju takvog objekta ne bi trebalo ni razmatrati i tu ideju nazvali apsurdnom. Izrazili su nadu „da se lokalna uprava neće pozivati na razvojnu politiku opštine te da je apsurd kvalifikovati izgradnju diskoteke kao turističko razvojnu šansu opštine Kolašin”

Iako sada u kolašinskoj lokalnoj vlasti nemaju mnogo informacija o ruskom projektu, pojedini funkcioneri ne kriju da bi jedan pouzdan investitor dobrodošao prezaduženoj opštini. Kažu, nijesu još upoznati sa ekološkim posljedicama gradnje tog turističkog kompleksa, ali da će o njima svakako voditi računa, ukoliko bi Invest V pokazao interesovanje da nastavi priču o gradnji na Tari.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VALORIZACIJA  SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe

 

Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.

Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300  hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.

Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica  Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.

,,Mi smo negdje od 2013. godine  uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.

Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.

Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.

Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja

 

„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.

Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.

Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.

Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.

Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.

,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.

Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.

U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.

„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.

Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.

A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.

Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.

Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.

,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.

                                                                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo