Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIMORCI I MORSKO DOBRO: Pobjeda na poene

Objavljeno prije

na

„Ovo je drugi put da Vlada ‘na mala vrata’ pokušava da nacionalizuje privatnu imovinu koja se nalazi u zoni morskog dobra. Ono što su imali vjekovima, građani su trebali da na početku trećeg milenijuma, u zakonskoj proceduri, izgube. To je neustavno i antievropski”, kaže poslanik u Skupštini Crne Gore Dritan Abazović.

I ostali predstavnici naroda sa Primorja, kao i nevladine organizacije i građani, nijesu imali dileme da se radi o pravnom pokušaju otimačine najvrednije imovine. „Taj zakon bi uveo diskriminaciju Primoraca koji imaju imovinu u zoni morskog dobra u odnosu na ostale građane. Vlast je htjela oduzeti legalno stečenu imovinu i proglasiti je državnom. Princip sticanja imovine mora biti jednak i za građane i za državu”, rekao je predstavnik Matice Boke Ivan Starčević.

Na skupu te organizacije svi prisutni su se složili da će, ukoliko se Prijedlog tog pravnog akta ne povuče iz skupštinske procedure, blokirati puteve. Ljudi su istovremeno bili zahvalni Austrougarskoj imperiji što je imala dobre zemljišne knjige kojima vijek kasnije mogu dokazivati da su vlasnici svoje imovine. Na samoj pjeni od mora, gdje stotinama godina žive njihove familije.

Uviđajući da je đavo odnio šalu, reagovali su čak i iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. Direktor te institucije Rajko Barović je rekao da predložene izmjene Zakona o eksproprijaciji, kao i sličan stav Vrhovnog suda od prije dvije godine, „dovode građane u neku, najblaže rečeno, nedoumicu, i to s pravom”. Navodeći da se odredbama novog zakona trebaju garantovati svojinska prava, on je zaključio da je „svojina svetinja i neprikosnoveno pravo koje se još od Rimskog prava ne smije dirati”.

Građansko vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je krajem 2013. godine donijelo stav da vlasnici zemljišta u pojasu morskog dobra zapravo nijesu vlasnici svoje imovine i da je ne mogu koristiti prije nego što, kao i svaki drugi koncesionar, ne zaključe ugovor sa JP „Morsko dobro” iz Budve!? Tim povodom Bokelji su najavili potpisivanje peticije kojom će od Vrhovnog suda tražiti da taj svoj pravni stav stavi van snage.

„Takvi stavovi su mogući jer zakone o morskom dobru donose oni koji nemaju ni metra u more”, kaže poznati bokeljski filatelista iz Kamenara Tomo Katurić.

Slično misli poslanik iz Herceg-Novog Obrad Gojković. „Prijedlog zakona je odobravao svojinu u slučaju koncesije. Znači, oni bogataši koji su došli prije nekoliko godina mogu imati svojinu dok koncesija traje, dok se nama starosjediocima to pravo oduzima”, rekao je on ističući da „djeca koja naslijede tu imovinu morali bi da zaključe konvesiju da bi zadržali pravo vlasništva nad nekretninama!?”

Kako je pravilo u politici da tajming za neki prijedlog ili odluku nije slučajnost, navodi se da se sve dešava u trenutku kada se donose propisi u vezi sa očekivanim početkom geoloških istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju.

Nakon desetina amandmana na taj zakon i čitave atmosfere koja je stvorena, Vlada je u srijedu nevoljno povukla ovaj Predlog zakona. Čak je i Ministarstvo održivog razvoja i turizma imalo amandmane na taj svoj akt. To je možda i očekivano, jer je Prijedlog zakona već 14 mjeseci u parlamentarnoj proceduri. „Potrebno je zakon dobro pročitati, jer je izazvao burnu reakciju javnosti”, navodi predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Gojković dodaje da je potrebno izraditi novi zakon, jer se postojeći predlog ne može ispraviti amandmanima pošto je, kako zaključuje, njegov koncept u potpunosti promašen.

Primorci su, bili uvjereni da će se to desiti ne samo zbog snažnog pritiska javnosti i prijetnji blokadom puteva, već prije svega zato što strani državljani, od kojih su većina iz zapadnih država, imaju velike zemljišne komplekse u svom vlasništvu u zoni morskog dobra. Svako zadiranje u njihova prava bio bi prvorazredni skandal. Zato su oni odmah obavijestili svoje ambasade u Podgorici, uključujući i Delegaciju Evropske unije, o namjerama crnogorskih vlastodržaca. Jer, nakon otvaranja pristupnih pregovora, svoj sud o svemu ovome mora da da i Evropska komisija.

Linija, Solana i cunami

„Abazović je rekao da je velika manjkavost povučenog zakona što nije jasno precizirao šta podrazumijeva pod „morskim dobrom”, odnosno šta pod njega potpada. „Na primjer, Solana ne spada u morsko dobro, a rijeka Bojana spa-da. To može samo u Crnoj Gori. Rijeka, koja po definiciji nije morska, spada u morsko dobro, a Solana, koja je morska, ali je prodata kumovima, ne potpada pod morsko dobro”, ističe on. Prema njegovim riječima, i sadašnja granica nije bila zakonska, odnono „šest metara od najvećeg talasa prilikom najvećeg nevremena”. „U nekim zonama, na području Velike plaže u Ulcinju, ona ide čak dva kilometra u kopno, što može da obuhvati jedino talas cunamija”, dodaje Abazović.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo