Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO JE VEKTRA BOKA PRIVATIZOVALA IMOVINU KOJA JE PREDMET RESTITUCIJE: Kad država proda tuđe

Objavljeno prije

na

Na sav glas naši državni prvaci govore o neophodnosti direktnog investiranja u crnogorsku turističku privredu i stvaranja uslova za friendly bussines okruženje, ali na terenu se malo toga realno preduzima kako bi se ubrzali ili barem priveli namjeni određeni projekti. Jedan od takvih je rješavanje problema sa Vektra Bokom u Herceg Novom, gdje ni nakon sedam godina od privatizacije nekada najvećeg hotelsko-turističkog preduzeća u zemlji, stvari nisu mrdnule sa mrtve tačke.

Jedan od razloga za to, prema riječima izvršnog direktora Vektra Boke Milića Popovića, su neriješeni imovinsko-pravni odnosi u vezi sa imovinom koju je Vektra Montenegro krajem 2007. godine kupila od države.

,,Devedeset odsto imovine Vektra Boke je opterećeno – od Mliječnog restorana u centru grada, gdje ne možemo apsolutno ništa raditi zbog postupka koji je u toku, preko Žanjica do hotela Igalo”, kaže Popović za Monitor, odgovarajući na pitanje kako komentariše činjenicu da je još aktivna privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja na objektu hotela Igalo, a po tužbi porodice Acović koja je bila vlasnik zemljišta na kom je sagrađen hotel.

,,Zemljište porodice Acović, oko 22 hiljade kvadrata, nacionalizovano je 1959. godine. Pravo korišćenja im nikada nije prestalo, tj. isto zemljište im nikada nije u propisanom postupku izuzeto iz posjeda. S obzirom na to, još 1987. godine pokrenut je sudski postupak u kom je doneseno djelimično rješenje i isplaćena im je tadašnja pravična naknada za površinu od 3.223m2 , dok je za površinu od 18.000m2 utvrđeno da nema dokaza o izuzimanju zemljišta iz posjeda, pa je sud donio rješenje kojim je određena privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nepokretnosti na kojoj se nalazi hotel Igalo”, kaže za naš list pravni zastupnik porodice Acović, advokat Vukašin Šimrak . ,,Donesena je pravosnažna presuda kojom se tužena Vektra Boka obavezuje da ranijim vlasnicima isplati naknadu u iznosu od 3.000.000 eura, odnosno 3.500.000 eura sa kamatama”, pojašnjava on. Ta presuda ukinuta je od strane Vrhovnog suda i vraćena na ponovni postupak koji je u toku.

Iz Vektra Boke kažu da se oni osjećaju prevareno jer im je država prodala nešto što nije u državnom vlasništvu.

,,To je kao da ja vama prodam neku imovinu, uzmem pare za to, a ta imovina nije moja. Ne ulazimo mi u to imaju li ti ljudi pravo ili ne, da li su oni vlasnici ili ne, da li je njih neko oštetio u nekim postupcima ranije ili ne. Mi smo kupili tu imovinu od države i platili je. Stoga je potpuno logično da ti ljudi imaju pravni odnos sa onima koji su njima uzeli tu imovinu, a ne sa nama, jer mi njima nismo uzeli ništa. Mi imamo problem da imovinu koju smo kupili od države ne možemo da koristimo jer je predmet sudskih procesa”, kaže Popović uz konstataciju da država nema iste aršine prema domaćim investitorima i stranim partnerima koji se sa vlastima pojavljuju kao ulagači u određenim projektima .

,,Vidjeli smo kako je država to rješavala u slučaju Qatari diara. Svi su se mobilisali i odmah se država pozabavila problemom kada je strani investitor u pitanju, koji je rekao – ja sam ovo platio, a vi meni nijeste dali imovinu koju sam platio i stoga mi odlazimo. S druge strane mi evo pet godina ne možemo da pomjerimo ništa iako mi nismo tim ljudima krivi ništa, a zakon im dozvoljava da vode sporove i protiv nas kao vlasnika”, kaže Popović. Ponavlja da kompanija zbog toga trpi ogromnu štetu.

,,Ne može se raditi ni planska dokumentacija niti bilo šta drugo na imovini za koju ne znate da li njome raspolažete ili ne. Zbog toga trpimo ogromnu štetu”, zaključuje Popović.

Pored porodice Acović, na veliki dio imovine koji je država prodala Vektra Boki u pokrenutom procesu restitucije pravo polaže i porodica Savčić.

,,Porodica Savčić bila je vlasnik hotela Jadran, srušenog u Drugom svjetskom ratu. U zahvatu toga hotela ulazio je sadašnji objekat Teutina špilja i park bivšeg hotela Boka. Bili su i vlasnici starog hotela Igalo, današnje Prve faza Instituta Igalo i suvlasnici 44.000 kvadrata zemljišta u Igalu od morske obale do Jadranske magistrale. Imovina porodice Savčić je nakon II svjetskog rata konfiskovana i predmet je postupaka kod Komisije za povraćaj i obeštećenje u Baru, u skladu sa Zakonom o povraćaju i obeštećenju oduzetih imovinskih prava”, objašnjava advokat Šimrak, koji u procesima protiv države i Vektra Boke zastupa obje porodice.

,,Za dio imovine koju potražuje porodica Savčić, kod Komisije je zaključen prvostepeni postupak koji se odnosi na park bivšeg hotela Boka. Ispunjeni su svi zakonski uslovi za povraćaj te nepokretnosti pravnim sljedbenicima vlasnika, pa je za očekivati da postupak prvostepeno bude okončan rješenjem o povraćaju konkretne nepokretnosti”, objašnjava Šimrak.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VALORIZACIJA  SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe

 

Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.

Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300  hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.

Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica  Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.

,,Mi smo negdje od 2013. godine  uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.

Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.

Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.

Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja

 

„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.

Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.

Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.

Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.

Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.

,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.

Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.

U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.

„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.

Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.

A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.

Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.

Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.

,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.

                                                                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo