Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO JE VEKTRA BOKA PRIVATIZOVALA IMOVINU KOJA JE PREDMET RESTITUCIJE: Kad država proda tuđe

Objavljeno prije

na

Na sav glas naši državni prvaci govore o neophodnosti direktnog investiranja u crnogorsku turističku privredu i stvaranja uslova za friendly bussines okruženje, ali na terenu se malo toga realno preduzima kako bi se ubrzali ili barem priveli namjeni određeni projekti. Jedan od takvih je rješavanje problema sa Vektra Bokom u Herceg Novom, gdje ni nakon sedam godina od privatizacije nekada najvećeg hotelsko-turističkog preduzeća u zemlji, stvari nisu mrdnule sa mrtve tačke.

Jedan od razloga za to, prema riječima izvršnog direktora Vektra Boke Milića Popovića, su neriješeni imovinsko-pravni odnosi u vezi sa imovinom koju je Vektra Montenegro krajem 2007. godine kupila od države.

,,Devedeset odsto imovine Vektra Boke je opterećeno – od Mliječnog restorana u centru grada, gdje ne možemo apsolutno ništa raditi zbog postupka koji je u toku, preko Žanjica do hotela Igalo”, kaže Popović za Monitor, odgovarajući na pitanje kako komentariše činjenicu da je još aktivna privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja na objektu hotela Igalo, a po tužbi porodice Acović koja je bila vlasnik zemljišta na kom je sagrađen hotel.

,,Zemljište porodice Acović, oko 22 hiljade kvadrata, nacionalizovano je 1959. godine. Pravo korišćenja im nikada nije prestalo, tj. isto zemljište im nikada nije u propisanom postupku izuzeto iz posjeda. S obzirom na to, još 1987. godine pokrenut je sudski postupak u kom je doneseno djelimično rješenje i isplaćena im je tadašnja pravična naknada za površinu od 3.223m2 , dok je za površinu od 18.000m2 utvrđeno da nema dokaza o izuzimanju zemljišta iz posjeda, pa je sud donio rješenje kojim je određena privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nepokretnosti na kojoj se nalazi hotel Igalo”, kaže za naš list pravni zastupnik porodice Acović, advokat Vukašin Šimrak . ,,Donesena je pravosnažna presuda kojom se tužena Vektra Boka obavezuje da ranijim vlasnicima isplati naknadu u iznosu od 3.000.000 eura, odnosno 3.500.000 eura sa kamatama”, pojašnjava on. Ta presuda ukinuta je od strane Vrhovnog suda i vraćena na ponovni postupak koji je u toku.

Iz Vektra Boke kažu da se oni osjećaju prevareno jer im je država prodala nešto što nije u državnom vlasništvu.

,,To je kao da ja vama prodam neku imovinu, uzmem pare za to, a ta imovina nije moja. Ne ulazimo mi u to imaju li ti ljudi pravo ili ne, da li su oni vlasnici ili ne, da li je njih neko oštetio u nekim postupcima ranije ili ne. Mi smo kupili tu imovinu od države i platili je. Stoga je potpuno logično da ti ljudi imaju pravni odnos sa onima koji su njima uzeli tu imovinu, a ne sa nama, jer mi njima nismo uzeli ništa. Mi imamo problem da imovinu koju smo kupili od države ne možemo da koristimo jer je predmet sudskih procesa”, kaže Popović uz konstataciju da država nema iste aršine prema domaćim investitorima i stranim partnerima koji se sa vlastima pojavljuju kao ulagači u određenim projektima .

,,Vidjeli smo kako je država to rješavala u slučaju Qatari diara. Svi su se mobilisali i odmah se država pozabavila problemom kada je strani investitor u pitanju, koji je rekao – ja sam ovo platio, a vi meni nijeste dali imovinu koju sam platio i stoga mi odlazimo. S druge strane mi evo pet godina ne možemo da pomjerimo ništa iako mi nismo tim ljudima krivi ništa, a zakon im dozvoljava da vode sporove i protiv nas kao vlasnika”, kaže Popović. Ponavlja da kompanija zbog toga trpi ogromnu štetu.

,,Ne može se raditi ni planska dokumentacija niti bilo šta drugo na imovini za koju ne znate da li njome raspolažete ili ne. Zbog toga trpimo ogromnu štetu”, zaključuje Popović.

Pored porodice Acović, na veliki dio imovine koji je država prodala Vektra Boki u pokrenutom procesu restitucije pravo polaže i porodica Savčić.

,,Porodica Savčić bila je vlasnik hotela Jadran, srušenog u Drugom svjetskom ratu. U zahvatu toga hotela ulazio je sadašnji objekat Teutina špilja i park bivšeg hotela Boka. Bili su i vlasnici starog hotela Igalo, današnje Prve faza Instituta Igalo i suvlasnici 44.000 kvadrata zemljišta u Igalu od morske obale do Jadranske magistrale. Imovina porodice Savčić je nakon II svjetskog rata konfiskovana i predmet je postupaka kod Komisije za povraćaj i obeštećenje u Baru, u skladu sa Zakonom o povraćaju i obeštećenju oduzetih imovinskih prava”, objašnjava advokat Šimrak, koji u procesima protiv države i Vektra Boke zastupa obje porodice.

,,Za dio imovine koju potražuje porodica Savčić, kod Komisije je zaključen prvostepeni postupak koji se odnosi na park bivšeg hotela Boka. Ispunjeni su svi zakonski uslovi za povraćaj te nepokretnosti pravnim sljedbenicima vlasnika, pa je za očekivati da postupak prvostepeno bude okončan rješenjem o povraćaju konkretne nepokretnosti”, objašnjava Šimrak.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo