Povežite se sa nama

MONITORING

Na gotovs

Objavljeno prije

13 godina

na

veselin-veljovic

Sa važnih funkcija uskoro bi mogli da pođu dvojica poznatih Mojkovčana, šef ANB i predsjednik Savjeta Centralne banke. Dušku Markoviću narednog mjeseca ističe petogodišnji mandat, dok su šanse Ljubiše Krgovića da „preživi” rasplet oko novog zakona i sukob sa Prvom bankom samo teoretske (vidi boks). Jedini koji će, sasvim izvjesno, iz „mojkovačkog klana” i dalje ostati na bitnoj funkciji je Veselin Vesko Veljović. Direktor Uprave policije karijeru duguje Dušku Markoviću, komšiji iz mojkovačkog sela Podbišće. Marković je 1992. preporučio Veljovića, poručnika Vojske Jugoslavije, da se zaposli u MUP-u i odmah dobije dužnost komandira milicijske stanice u Pljevljima.

PORUČNIK LOVI ŠPIJUNE: No, zimus je došlo do naznaka razmimoilaženja između Veljovića i Markovića, na vrlo iritirajućoj temi – Nebojša Medojević. Uprava policije je 13. februara saopštila da lider PzP-a „neistinama pokušava da diskredituje službe bezbjednosti naše države” a da „prema našim saznanjima (Medojević) sa nekim drugim bezbjednosnim službama ima odličnu saradnju”. ANB je policiju demantovala, jer „nema saznanja da je Medojević saradnik inostranih obavještajnih službi”.

Ne biva u nekoj uređenoj državi da zapovjednik specijalne jedinice – koja u opisu posla dominantno ima „manuelne radove” na razbijanju uličnog nasilja – postane šef policije, kao Veljović 2005. u periodu kada se bivša Služba javne bezbjednosti izmještala iz MUP-a u zasebnu upravu.

Inferiornost u specijalističkim znanjima (poput: upravljanja istragama, obezbjeđivanja dokaza, krim-viktimologije), poručnik Veljović je potvrdio u Orlovom letu, navrat-nanos i na sramotu proglašenom „najvećom anti-terorističkom akcijom u istoriji crnogorske policije” u kojoj su policajci uhapšenike danima premlaćivani, morili glađu i žeđu.

U međuvremenu, budžet Uprave policije, kojim raspolaže Veljović, porastao je sa 50 miliona 2006. do 82,5 milona u prošloj, zatim 64,8 milona eura za ovu godinu, ali su rezultati sa „krupnim ribama”, izostali. Što se dešava sa 2006. na sav glas reklamiranim Veljovićevim akcijama „suzbijanja privrednog kriminala” (službeno se poricalo da ima organizovanog kriminala) – Oportjuniti banka, Inpek, Mljekara, Montenegro banka, Montenegroerlajnz?

BURA U ČAŠI: Dio odgovora o učinku policije se nalazi u Izvještaju o radu i stanju bezbjednosti za 2008. (za 2009. još nije usvojen). Specijalnom tužiocu 2008. je policija podnijela samo osam važećih prijava: dopunu prijave iz 2001. za ubistvo, zatim prijave za trafiking, rasturanje 15.400 falsifikovanih dolara, utaju poreza od milion eura, protiv grupe koja je navodno pripremala ubistvo, grupe koja je dilovala drogu i pokušala ubistvo, grupe za krijumčarenje državljana Albanije i nekih rukovodilaca Luke Bar.

U Izvještaju o progresu Crne Gore 2008. Evropska komisija (EK) je objavila službene podatke da „između januara 2007. i aprila 2008., Odjeljenje za organizovani kriminal Uprave policije sprovelo samo pet finansijskih istraga”, dok „nijedna mjera tajnog nadzora nije preduzeta u istrazi slučajeva korupcije”. U Izvještaju EK za 2009. navodi se da je (do aprila te godine) pokrenuta svega jedna finansijska istraga iz organizovanog kriminala. Službenici iz tog odjeljenja se, nakon izvjesnog vremena, raspoređuju na druge zadatke, iako „moraju ostati fokusirani na ovim poslovima”.

EK je, na bazi službenih podataka, procijenila da Odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala „nema dovoljan broj zaposlenih, a na lokalnom nivou uopšte nema zaposlenih” iako je „broj policijskih službenika i dalje visok u poređenju sa registrovanom stopom kriminala”. Naime, Veljović je šef ukupno 6.500 zaposlenih u Upravi policije, što je gotovo tri puta više od brojnosti Vojske Crne Gore.

Indirektno je, od strane EK, ukazano da povjerljive informacije iz policijskih istraga o organizovanom kriminalu i korupciji cure, jer diseminacija obavještajnih podataka i informacija nije zasnovana na need-to-know („treba da zna”) principu, već na hijerarhijskim kanalima komunikacije gdje je Veljović alfa i omega.

„TUĐI KRIMINAL”: Priznao je Veljović 2007. da je izložen ,,opstrukcijama u svim fazama krivičnih postupaka čak i od ljudi iz izvršne vlasti” a u Pobjedi 25. juna tvrdi da su „takvi uticaji ostali na pokušajima”. Ko je ometao poručnika, šefa policije, u njegovim istragama koje su se, u krajnjem, svele na buru u čaši?

Veljović zbilja misli da je sve u hiperinflaciji pridjeva „profesionalno”, pa u intervjuu Pobjedi veli: „profesionalni stavovi”, „preofesionalni cilj”, „profesionalna saradnja”, ,,profesionalno realizovano”, „profesionalno najbolje”, „profesionalnog osnova”, „profesionalno pohvalili”.
Nedostatak rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala u obrnutoj je srazmjeri sa histeričnim javnim istupima šefa policije.

„Menadžment Uprave policije je registrovao aktivnosti NVO, koje koruptivnom ponašanju daju nerealne dimenzije, kao postupanje i ponašanje sa ciljem da se nanese šteta državi i građanima”, kazao je Veljović 17. marta prošle godine. U opisu angažmana šefa policije, čl. 5 Zakona o Upravi policije, piše da „starješina policije ne može biti član političke stranke, niti politički djelovati”. Što je „političko djelovanje” ako nijesu Veljovićeve tvrdnje nedavno u Pobjedi da „nam neki mediji, NVO i političari uvaljuju tuđi kriminal”?

Kao karakterističan primjer „tuđeg kriminala”, koji se nas ne dotiče, Veljović izdvaja slučaj Sretka Kalinića – srpskog kilera u bjekstvu od 12. marta 2003, uhapšenog nedavno u Zagrebu. Vjeruje se je Kalinić jedno vrijeme bio u Crnoj Gori, što šef policije cijeni „kao zao pokušaj da se Crna Gora, odnosno samo njeno ime, uvuče u najteže kriminalne događaje, počinjene na teritoriji Srbije u posljednje vrijeme”.

Kako onda uklopiti činjenice o zločinu iz avgusta 2008, kada je Kalinić, kako tvrdi, pucao u Budvi na Ivana Delića i greškom ubio nedužnog mladića. Dakle, Kalinić je, po svemu sudeći, bio u Crnoj Gori, u to vjeruje i Delić, meta napada.

Što je onda naš a što „tuđi kriminal”? Veljović se opuči tvrdeći da su nam „uvalili” Darka Šarića i da će ga „uhapsiti ukoliko se pojavi”. A umakao mu je Šarić još 1993. nakon pljačke u Pljevljima.

 

Milovi Mojkovčani

Duško Marković i Ljubiša Krgović u establišmentu su pune dvije decenije, najbliži saradnici Mila Đukanovića. Marković je od 1991. do 1996. bio generalni sekretar Đukanovićeve vlade.

Kadrovska sudbina šefa ANB u javnosti je procjenjena različito: po jednima, odlazi uslijed izvjesnih neslaganja oko mjesta i uloge ANB u borbi ili simuliranju borbi protiv organizovanog kriminala (čl. 6 Zakona o ANB obavezuje tajnu službu na „prikupljanje podataka o djelatnosti organizacija, grupa i pojedinaca usmjerenoj na vršenje… organizovanog kriminala”). Nebojša Medojević, predsjednik PzP, tvrdi da bi upravo Marković mogao naslijediti Đukanovića. Postoji i treća opcija: direktor ANB može biti i reizabran.

U politici je Marković, kao član i funkcioner SKCG još od ranih 1980-ih a 1996. je bio izabran za poslanika DPS-a. Kao šef tajne policije od 1998. se „departizovao”, mada u javnosti 2007. nije prošla neopaženo inicijativa odbora DPS-a Mojkovac da Markovića i Krgovića predloži kao kandidate za predsjednika Crne Gore.

Pouzdano je jedino da se priprema prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o agenciji za nacionalnu bezbjednost. Ovim zakonom bi se, piše u Programu rada Vlade za 2010, obavilo „usklađivanje važećeg zakona sa Ustavom Crne Gore i sa utvrđenim strateškim opredjeljenjima u izgradnji i funkcionisanju sistema nacionalne bezbjednosti”.

Slično usklađivanje statusa CBCG sa Ustavom, upravo je formalno objašnjenje za donošenje novog Zakona o CBCG. Za Krgovića je to pouzdan nagovještaj definitivnog raskida duge saradnje sa Đukanovićem. Bio je Krgović 1991-1992. direktor Zavoda za zapošljavanje a do 1994. lični Đukanovićev savjetnik, kasnije i potpredsjednik Vlade za finansijski sistem i javnu potrošnju.

U paketu sa Krgovićem, procjenjuje se, vrlo vjerovatno će biti smijenjen i još jedan Mojkovčanin, predsjednik UO Fonda za zaštitu depozita Predrag Marković. Fond je važna karika u bankarskom poslovanju, a Markovića je na dužnost postavio guverner Krgović. I Marković je u krugu Đukanovićevih insajdera: od 1991 je bio načelnik Finansijske policije, zatim 1994. pomoćnik i 1996-2004. direktor Poreske uprave.

 

Pravi život!

Još jedan Mojkovčanin, policajac, dugogodišnji saradnik Duška Markovića, našao se u fokusu javnosti. Za Vlatka Rakočevića, rukovodica ANB za Mojkovac, zatražena je provjera da li je učestvovao u navodnim nezakonitim radnjama po osnovu fono zapisa koji se pojavio na internetu skupa sa video snimkom svadbe Safeta Kalića.

MANS je zatražio odgovor na koji način je Rakočević stekao vrijednu imovinu u Mojkovcu i Podgorici. Iz ANB su odgovorili: „ Ne raspolažemo podatkom da je svoju imovinu stekao na nezakonit način”.
Rakočević se pojavljuje i na jednom drugom snimku „zakačenom” na internetu. Radi se o dugometražnom promotivnom spotu SKCG za prve višestranačke izbore 1990. koji se vrtio na TVCG pod čuvenim sloganom Godine počinju januarom. U svojstvu anonimnog, „slučajnog i običnog građanina” snimljenog u Podgorici, između govora čelnika SKCG, emitovana je Rakočevićeva izjava, koja glasi:

„SK u Crnoj Gori je trenutno jedina partija koja nije nacionalna, koja je u svojim redovima okupila pripadnike svih naroda i narodnosti. I sigurno da u ovom momentu garantuje sigurnost svim građanima, tj. ono staro, kako ga mi nazivamo, bratstvo i jedinstvo, ovih ljudi, koji žive na ovim prostorima. I ovi ljudi koji vode SK, mislim da su garancija da ćemo mi izaći iz ove ekonomske krize i pružiti ovom narodu jedan normalan život. Pravi život!”

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

23 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

23 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

23 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo