Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Na granici

Objavljeno prije

na

Javnost mora, posredstvom medija, dobijati informacije o aktivnostima policijskih i sudskih vlasti, zaključeno je početkom nedjelje u Parlamentarnoj Skupštini Savjeta Evrope (PSSE).

,,Zaštita novinarskih izvora informacija je od vitalnog značaja za demokratiju, jer bi u suprotnom zviždači ućutali, a to bi povećalo korupciju i lošu vladavinu”, ocijenio je istovremeno švedski poslanik Morgan Johanson čiji je izvještaj o medijskim slobodama i zaštiti novinarskih izvora usvojen u Strazburu.

ROBLJE U UNIFORMI: Vratimo se na Balkan. Sjećate li se Suada Muratbašića, nekadašnjeg pripadnika Granične službe MUP-a Crne Gora? Muratbašić je u crnogorskoj policiji proveo skoro deset godina radeći sa ugovorom na određeno vrijeme, uz obećanja da će – ako se potrudi – dobiti stalni posao. I Suad se trudio i trudio sve dok mu jednog dana nije pukao film, pa se novinarima Radija Slobodna Evropa ispovijedao kako je zarađivao naklonost pretpostavljenih.

Skoro će (22. februara) četiri godine kako je Suad Muratbašić obznanio da je, ucijenjen mogućnošću da (ne)dobije stalni posao, za potrebe vladajuće partije obrađivao rođake, komšije i prijatelje da na parlamentarnim izborima održanim u jesen 2006. godine glasaju za DPS.

,,Angažovao me lično Mevludin Nuhodžić (poslanik DPS) da odradim 34 moja sugrađanina da bi glasali za DPS”, rekao je Muratbašić. On je, kaže, bio zadužen da svoje rođake i komšije nagovara da glasaju za DPS, a oni su ga poslušali, iako su namjeravali da podrže Bošnjačku stranku.

,,Rekli su ne glasamo ni zbog Mila, ni zbog ovoga ni zbog onoga. Još ovaj put glasaćemo za hatar tvoj i tako je i bilo. Svi s’ mojeg spiska glasali su za DPS”, tvrdio je Suad Muratbašić. Na pitanje da li zna da je to protivzakonito, on je rekao da zna, ali da je bio primoran da to radi, iz straha da ne ostane bez posla. Sada se, kaže, kaje.

U MUP-u, govorio je tada Muratbašić ono što je slutio dobar dio građana Crne Gore, ,,državu poistovjećuju sa vladajućom partijom”. A ljudi nalik njemu – obični policajci, posebno oni bez stalnog radnog odnosa – prinuđeni su da ćute i trpe. Čak i onda ,,kada je morao odrađivati fizičke poslove na imanju starješine i okretati glavu od nezakonitih radnji kolega”.

VOLJA I NAČIN: Onda je krenula državna lavina. Direktor Uprave policije Veselin Veljović naložio je, koliko sjutra dan, Unutrašnjoj kontroli da ispita navode policajca iz Bijelog Polja. ,,Unutrašnjoj kontroli je naloženo da o rezultatima provjera sačini izvještaj, nakon čega će Uprava dati saopštenje za javnost”, najavljeno je. Javnost, do danas, nije upoznata sa nalazima te provjere. Kao što nema informacije da je neko iz crnogorskog tužilaštva čuo za slučaj Muratbašić i u toj priči prepoznao bilo šta nezakonito.

,,Suad Muratbašić je učinio častan i, s obzirom na prilike u Crnoj Gori, hrabar čin. Vjerujem da će u predstojećim danima uz njega biti demokratska Crna Gora”, cijenio je Aleksandar Zeković, član Savjeta za građansku kontrolu rada policije. ,,Iz ovog razloga apelujem na ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da ne obeshrabruju druge državne službenike da krenu za primjerom Muratbašića”.

Veselin Veljović je, ipak, već 7. aprila donio rješenje o suspenziji Muratbašića i odlučio da se protiv njega pokrene disciplinski postupak. U rješenju o suspenziji navedeno je da je mjera primijenjena iz razloga što je ,,direktor Veljović zabranio službenicima da daju izjave medijima”. Podgorički advokat Nikola Martinović, takođe član Savjeta za kontrolu rada policije, taj potez je ocijenio kao direktno kršenje osnovnih ljudskih prava. ,,Moguće je da je direktor policije dao naređenje da se izjave medijima ne mogu davati bez njegovog odobrenja, ali samo ako se te izjave odnose na službene radnje koje policajci ili pripadnici policije vrše. Međutim, zabrana da se iznosi slobodno mišljenje o određenim pojavama ili događajima ne može se odnositi na lice koje van radnog vremena mora imati slobodu izražavanja, jer mu je sloboda izražavanja zagarantovana svim pozitivnim propisima”, saopštio je Martinović.

Ovaj i slični apeli nijesu naišli na plodno tlo. Vlast je odlučila da Muratbašićeve ocjene poput one da je ,,umjesto da bude državni službenik, postao partijski aktivista” zaslužuju kaznu. I ona je stigla. Početkom maja 2007. Muratbašić je, odlukom disciplinske komisije, kažnjen umanjenjem za 30 odsto jednog ličnog dohotka i vraćen u službu. Kazna je obrazložena navodnim kršenjem policijskog kodeksa, jer, kako je navedeno, ,,nije dokazao istinitost svojih tvrdnji”!?

Odluka o vraćanju na posao samo je na prvi pogled išla u prilog policajcu koji je, zbog izjava o zloupotrebama u službi, pao u nemilost sistema. Muratbašiću je, naime, tih dana isticao aktuelni ugovor o radu. On je samo nekoliko dana nakon formalnog ukidanja suspenzije pozvan da razduži policijsku opremu pošto ,,ne postoji potreba za njegovim daljim angažovanjem”.

EPILOG: Suad Muratbašić je nakon otpusta iz službe, kaže, bio izložen dodatnim pritiscima dojučerašnjih kolega koji su na taj način morali dokazivati odanost pretpostavljenima. Zato se sa suprugom i djecom odmakao u selo Godijevo gdje na porodičnom imanju preživljavaju baveći se zemljoradnjom i stočarstvom. Imao bi, kaže za Monitor , on još mnogo toga da priča o nepravilnostima i zloupotrebama u bjelopoljskoj policiji – ali je vidio da od toga nema vajde. Samo šteta i sjekiracija.

Države članice Savjeta Evrope (SE) trebalo bi da usvoje zakone kojima će garantovati potpunu zaštitu zviždačima, stoji u Rezoluciji koju je, krajem aprila prošle godine, jednoglasno usvojila Parlamentarna skupštini SE. Zakon o zviždačima treba da se odnosi i na državni i na privatni sektor, uključujući i članove oružanih snaga i specijalnih službi, piše u toj Rezoluciji.

Slične poruke u Podgorici je saopštio Stephen Kohn, predsjednik i izvršni direktor američkog Nacionalnog centra zviždača. On je, u septembru 2008. godine, istakao da „ukoliko je Vlada zaista ozbiljna povodom otkrivanja i sprječavanja prevara, rasipništva i zloupotrebe moraju se donijeti djelotvorni zakoni protiv kažnjavanja, koji podstiču, nagrađuju i štite zviždače”.

Jedno vrijeme se činilo kao da je vlast u Podgorici shvatila poruke i preporuke koje su stizale. Početkom prošle godine najavljen je početak rada na zakonu o zviždačima. Potom je, prošlog ljeta, saopšteno kako se neće raditi novi zakon nego će prava državnih službenika koji budu ukazivali na nepravilnosti i korupciju biti regulisana izmjenama zakona o državnim službenicima.

Vlada nije prihvatila ni (američku) sugestiju da zviždače koji otkriju korupciju ili pljačku finansijski nagradi procentom sačuvanog novca. Ne treba nagrađivati ponašanje na koje su službenici inače obavezni saopšteno je tada. Tek nedavno smo, sasvim slučajno, saznali da su zagovornici ovog i sličnih zaključaka (premijer i svi ministri u vladi Mila Đukanovića) primali bogatu nagradu za navodni doprinos radu vlade. Niko nije pokušao da zazviždi i građanima Crne Gore tako uštedi makar 250 hiljada eura. Pogodite zašto.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo