Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prepreka za snove

Objavljeno prije

na

,,Ne želim da se udam za nekog koga mi porodica nađe i ovako mlada. Želim da završim školu i postanem neko”, kaže za Monitor mlada Romkinja, srednjoškolka. Naša sagovornica je inače jedna od rijetkih Romkinja koja pohađa srednju školu. Ali i jedina koja se otvoreno protivila udaji i romskoj tradiciji.

Majka i braća, kojima je rekla da ne želi da se udaje, je razumiju, priča naša sagovornica, ali se plaši pritiska mnogobrojne rodbine. Uzda se, kaže u Fondaciju za stipendiranje Roma. „Znam da uvijek mogu da računam na Fondaciju i prvo su mi oni pali na pamet kad su došli da me prose”. Da njene ubijeđuje da je ne ne udaju, išao je i Isen Gaši, predsjednik Romskog savjeta, kaže.

Naša sagovornica ima dvije sestre i petoro braće. Svi su u braku. Samo ona u porodici zna da čita i piše, jer je jedina išla u školu.

Od 103 romskih srednjoškolaca koji su prošli kroz program Fondacije za stipendiranje Roma u periodu od 2005. do 2010. godine 25 posto njih je napustilo školovanje radi rane udaje i ženidbe. Njih 11 posto je u braku ali se i dalje školuje, sopštili su iz FSR.

Sociolog Andrija Đukanović smatra da tradicija igra bitnu ulogu u životu romske manjine. Ukazuje na čvrste i dugotrajne načine ponašanja koji se prenose generacijama, koji i danas oblikuju život pripadnika ove populacije. On smatra da je važno potencirati razliku između tradicije i tradicionalizma. To je, po njemu, jedini način prevazilaženja sopstvenog negativnog nasljeđa.

„Tradicija nosi nešto pozitivno i ne mora da znači da je nešto staro pogrešno. Tako se mnoge vrijednosti prenose sa generacije na generaciju. Nasuprot tome tradicionalizam je uporno insistiranje na poštovanju starog uprkos promjenama i novim iskustvima. Tradicionalistički pristup nosi sa sobom diskriminaciju i nepoštovanje ljudskih prava”.

Romski običaji nalažu da se za buduću nevjestu plaćaju ogromni novčani iznosi. Momak koji želi da oženi neku djevojku, dužan je da plati njenim roditeljima onoliko koliko se dvije porodice dogovore. Ključno je da se odabere nevina djevojka. Ukoliko se otkrije prevara ili porodica ne bude zadovoljna djevojkom, novac koji su dali za nju mora da se vrati, u nekim slučajevima i dupli iznos.

Koordinator u FSR Zdravko Cimbaljević objašnjava da kroz rad sa srednjoškolcima dolaze do saznanja o tome kako tradicija utiče na njihov način života. Ističe da program stipendiranja nema smisla ukoliko paralelno nije praćen intenzivnim radom sa njima. „Osnaživanje, jačanje motivacije i širenje pojedinačnih sloboda ključni su za uspjeh naših stipendista, posebno žena”, kaže Cimbaljević.

Stipendisti se slažu da je položaj djevojaka kod Roma i Egipćana veoma nepovoljan. One veoma rijetko izlaze u grad. Nemaju slobodu kretanja i izbora okruženja. Roditelji su najznačajnija prepreka u obrazovanju Romkinja. Najčešće odustaju od školovanja ženske djece zbog pripreme za udaju.

„Kod Roma dominira ugovoreni brak. Momci i djevojke ne biraju samostalno svoje partnere. Tu odluku im nameću roditelji. Zadovoljni smo što se iz generacije u generaciju povećava otpor naših srednjoškolaca takvom zasnivanju braka. Ne žele da o njihovom životu odlučuju drugi”, kaže Emrah Jefkaj, student psihologije, i predsjesnik Studentskog kluba u FSR. Dodaje da i dalje, na žalost, ima i onih koji, bez pogovora, pristaju na izbor i odluku roditelja.

Naši sagovornici pričaju da se desilo i da su dvoje petnaestogodišnjaka koji su bili u tajnoj vezi roditelji vjerili za druge osobe bez njihovog znanja. Momak je planirao da „ukrade” djevojku ali kaže „nemam para, ni da platim za nju, niti da pobjegnemo daleko”.

Jedan srednjoškolac, priča, morao je da vjeri djevojku samo zato što je primijećeno da izlazi iz njegove kuće. Uzalud se pravdao da je to bila obična posjeta drugarice. Kako se to smatra za nedolično ponašanje, roditelji su odlučili da se ovo dvoje mladih ljudi vjenčaju kako bi se izbjegla ,,sramota”.

Ima i mladih kojima ne smetaju nametnute odluke roditelja. Jedan od stipendista kaže da bi on poštovao odluku roditelja jer kako kaže, ,,ako se moja žena sviđa mojim roditeljima sviđa se i meni”. Sa njim dijeli mišljenje i njegov brat koji smatra da su stariji uvijek pametniji od mlađih i da je ono što oni odluče najispravnije.

„Kvalitetna društvena integracija zahtijeva promjenu ponašanja i praktikovanja običaja. Posebno je važno insistirati na poštovanju pozitivnih pravnih propisa. Jedino dosljedna primjena zakona, uz odgovarajući rad nadležnih organa, može popraviti poštovanje ljudskih prava Roma i Egipćana”, kaže Đukanović. On smatra da u postojećem sistemu vrijednosti pojedinac gubi svojstva subjekta i postaje objekat koji se povinuje kolektivnim normama i vrijednostima.

„Država je dužna pomoći onima koji hoće izgraditi pravedniji i prosperitetniji život”, kaže Cimbaljević. Ponosno ističe da je grupa srednjoškolaca nedavno inicirala razgovore u Nacionalnom savjetu Roma i Egipćana. Traženo je njihovo aktiviranje u prevazilaženju zastarjelih običaja koji onemogućavaju napredak i ljudske slobode.

U značaj komunikacije sa Savjetom vjeruje i Emrah Jefkaj. „Stipendisti vjeruju da ovaj Savjet ima uticaj i želju da radi na unutrašnjim promjenama u našoj populaciji i boljoj integraciji u crnogorsko društvo” zaključuje Jefkaj.

Srednjoškolci su jasni -smatraju da ima puno toga u njihovoj tradiciji što treba mijenjati. „Vrijeme je da Romi i Egipćani, poput ostalih naroda u Crnoj Gori, šansu daju zakonu i vladavini prava. Vrijeme je da se i mi oslobodimo negativne tradicije. Promjena tradicije i poštovanje zakona unaprijedili bi dječja prava, pravo na obrazovanje, prava žena, slobodu mišljenja i izbora, slobodan odabir partnera i ljudska prava uopšte”, poručuju, u svom pismu, 13 srednjoškolaca Nacionalnom savjetu Roma i Egipćana.

STATISTIKA

Prema podacima policije tokom 2009. godine registrovano je osam krivičnih djela vanbračne zajednice sa maloljetnikom, dok su prošle godine registrovana tri krivična djela vanbračna zajednica sa maloljetnikom, a procesuirane dvije krivične prijave protiv 16 osoba.

Prema Krivičnom zakonu ,,punoljetno lice koje živi u vanbračnoj zajednici sa maloljetnikom, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine”. Istu kaznu zakon predviđa i za roditelje, usvojioca ili staraoca ,,koji maloljetniku omogući da živi u vanbračnoj zajednici ili ga na to navede”.

Prema podacima tužilaštva tokom 2009. godine bilo je 18 prijava vezanih za to djelo – dvije iz ranijeg perioda i 16 prijavljenih u 2009.. Od tih prijava jedna je odbačena, 16 je optužnih predloga i jedan zahtjev za istragu.

Biljana ALKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo