Povežite se sa nama

FOKUS

Na red došli nerođeni

Objavljeno prije

na

Vladin prijedlog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti stigao je pred poslanike. Uz ostale, tu se našla ideja po kojoj se socijalna pomoć radno sposobnim roditeljima ograničava na devet mjeseci godišnje i maksimalni mjesečni iznos od 121 eura za porodice sa pet ili više članova.

Zastupnica DPS-a Zorica Kovačević slaže se, kaže, da je to malo ali – kriza je. ,,Ekonomska situacija je takva da se ne može uraditi više”. Eto tako.

Vlada, takođe, zahtijeva da se dječji dodatak ograniči na najviše troje djece u jednoj porodici. Predstavnik ministarstva rada i socijalnog staranja Dragan Đukanović objašnjava kako je nemoguće obezbijediti naknadu baš za svu djecu u Crnoj Gori, pošto bi za taj trošak valjalo izdvojiti oko dva miliona eura godišnje. (Vlada, u prosjeku, iz državnog budžeta svakog dana u godini potroši 3,5-4 miliona eura).

Najviše kontroverzi izazvao je prijedlog da se isplaćene zarade majkama na porodiljskom odustvu poslodavcima refundiraju samo do visine prosječne plate u državi (trenutno oko 485 eura). Niz ograničenja u predloženom zakonu dodatno kažnjavaju poslodavce u slučaju da zaposle ženu koja je već trudna (!?) ili da njihova novoupošljena službenica zatrudni u roku koji su resorni ministar Predrag Bošković i njegovi saradnici, valjda, procijenili kao neprimjereno brz. Zato će, ukoliko predloženi propis zaživi u ponuđenoj formi, izvještaj ljekara specijaliste i izjava o (porodiljskim) namjerama postati sastavni dio dokumentacije sa kojom će žene u Crnoj Gori tražiti posao.

Ministar Bošković, i pored toga, odbacuje primjedbe da je predloženi zakon restriktivan prema trudnicama, porodiljama i njihovim porodicama. Zapravo, on se hvali kako je Crna Gora, kada su u pitanju socijalna davanja, ,,bolja od 90 odsto evropskih država”. Ne objašnjava kako i kojih. Onda je pokazao da se imao rašta i roditi: ,,Ne radi se o odnosu države prema trudnicama već prema poslodavcima. Pogrešna interperetacija izazvala je polemiku u javnosti”.

Sekretarka Unije poslodavaca Suzana Radulović nema dileme. ,,Ukoliko se usvoji ovakvo zakonsko rješenje postavlja se pitanje koliko će poslodavci biti spremni da zaposle one na koje će se taj zakon odnositi. To je jedna vrlo negativna poruka i ženama i poslodavcima i oni koji je donesu moraju biti spremni na odgovornost za posljedice”. Slične reakcije stižu i iz Unije slobodnih sindikata. ,,Vlada kažnjava sve one žene koje zarađuju više od prosječne zarade u državi, a uz to se žele ostvariti i kao majke”.

Desilo se ono što se rijetko dešava u Crnoj Gori. Reagovala je javnost. Više od sedam hiljada građana i 40-ak NVO potpisalo je u međuvremenu Proglas protiv vladinog prijedloga zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Može li makar to pokolebati DPS-ovu glasačku mašinu u Vladi i Parlamentu?

Izvršna vlast je, prema zvaničnoj verziji, odluku da troškove ustavom garantovane socijalne pravde iz budžeta prevali na poslodavce (ovi će je, podrazumijeva se, pretovariti na zapošljene) donijela kako bi spriječila zloupotrebe. Otkriven je, navodno, čitav niz kompanija koje su zapošljavale trudnice nekoliko mjeseci pred odlazak na porodiljsko odsustvo a onda im davali ogromne fiktivne plate koje su padale na teret države. ,,Postoji sedamdesetak kompanija kod kojih sumnjamo na moguće zloupotrebe”, piše Pobjeda u serijalu kojim je pravljena medijska uvertira za vladin prijedlog. Ti su tekstovi donijeli makar dva argumenta koja je u ovonedjeljnoj raspravi zdušno koristio nadležni ministar sa saradnicima.

,,Prema državnim podacima, za porodiljska odsustva je 2007. godine izdvojeno iz budžeta 7,5 miliona eura, dok su 2012. izdvojena 22,5 miliona. Pobjeda je pitala Vladu kako tumače ‘pravljenje’ razlike od 15 miliona ako ona nije pokrivena prirodnim priraštajem”, pita se u Pobjedi S.K. navodeći primjer fiktivnih zarada koje – na teret države – idu i do sedam hiljada eura mjesečno. Iste argumente ponavlja i ministar, mada Uprava za inspekcijske poslove i tužilaštvo do sada nijesu uspjeli da dokazima potkrijepe nijednu od navodno brojnih zloupotreba.

Do tada, da skrenemo pažnju na neke nelogičnosti. Zašto niko ne pominje da je prosječna plata 2007. godine bila upola manja od plate iz 2012? Taj podatak objašnjava makar dio uočenih razlika. Takođe je primjetno da Pobjeda i DPS barataju jednim, a SDP sasvim drugim podacima o državnim troškovima za refundaciju porodiljskog odsustva u posljednjih pet godina. Izet Bralić, poslanik SDP, kaže da je 2007. država u tu svrhu izdvojila tri miliona eura (DPS i S.K. pominju 7,5) dok su porodilje prošle godine državu koštale 15,6 miliona (SDP) odnosno 22,5 miliona eura (Pobjeda i DPS). Otkud razlika od sedam miliona eura?

Dok nam neka naredna epizoda afere Snimak ne razriješi tu dilemu, izvedimo krajnje jednostavnu računicu: Prošle godine u Crnoj Gori rođeno je 7459-oro djece. Ako (zbog nedostatka podataka) pretpostavimo da je svaka majka novorođene bebe bila zapošljena i da nijedna nije rodila blizance, proizilazi da su one, u prosjeku, na ime refundacije plate državu koštale od dvije do tri hiljade eura godišnje. Ili od 174,2 do 251,3 eura mjesečno. I tako dvanaest mjeseci.

Milo Đukanović i Branimir Gvozdenović su, kao predsjednik i politički direktor DPS-a godinu dana primali premijersku i ministarsku platu iz državnog budžeta koja je, na mjesečnom nivou, iznosila od trećine do polovine godišnje naknade prosječne crnogorske porodilje.

Za njih je bilo para.

Već u to vrijeme, Vlada Igora Lukšića započinje proces dijeljenja tereta krize po principu – uzeti od svih koliko god treba da bi se ispeglale finansijske nevolje privilegovanih vlasnika Prve banke, Željezare, KAP-a, UDG-a… Tako su nastali nameti iz paketa euro po euro. Vladine takse na strujna brojila, telekomunikacije i kablovsku televiziju odnose građanima Crne Gore nekih 700-800 hiljada eura mjesečno.

Sitnica, u odnosu na ono što smo dočekali nakon što se Đukanović vratio u premijersko sedlo. Svoj sedmi mandat aktuelni premijer počeo je odlukom da penzionerima uskrati zakonom zagarantovano povećanje (usklađivanje) penzije od nekih tri odsto. Tako je na račun najosjetljivijeg dijela ovdašnje populacije Vlada, računaju, uštedjela 12 miliona godišnje. Približno, to je trećina iznosa koji je Crna Gora platila Svis kredit banci na ime Vladinih garancija za kredit dat nekadašnjim vlasnicima nikšićke Željezare (MNSS). Treba li napominjati da za tu pljačku niko nije odgovarao.

Vlada je, uglavnom, skoro 30 hiljada crnogorskih penzionera koji mjesečno primaju manje od 180 eura ostavila u bijedi (MONSTAT kaže da mjesečni prihod manji od 175,25 eura po odrasloj osobi predstavlja nacionalnu apsolutnu liniju siromaštva) da bi uštedjela 2,5 miliona eura godišnje. Toliko bi koštalo da su makar oni izuzeti od zamrzavanja penzije.

Slijedio je novi namet za zapošljene. Đukanović je, isprva, kanio da dodatno oporezuje sve koji primaju platu, bez obzira na to može li se od te zarade živjeti ili ne. Vlada se, ipak, umilostivila nakon rasprave u Parlamentu pa je poreska stopa povećana sa devet na 15 odsto samo onima koji primaju platu veću od 479 eura neto. Tih će 44 hiljade srećnika od svoje zarade svakog mjeseca odvojiti približno milion eura. Toliko je, kažu, građanin Đukanović zaradio nakon što je svoje akcije u Prvoj banci prodao za 10-ak eura po akciji manje od cijene za koju ih je nekad kupio.

Osjećaj socijalne odgovornosti i solidarnosti Vlada je demonstrirala i nedavno, nakon što je odbila da Rudnicima boksita pozajmi novac za septembarsku platu. Ojađeni rudari su se, po treći put, spustili u jamu da tamo traže pravdu i čekaju neisplaćene zarade. Nakon 17 dana protesta, Vlada im je obećala ono što su tražili prije silaska u jamu – pozajmicu za jednu i po platu.

Radnici KAP-a, njih stotinjak, koji su ispunili radne i starosne uslove po kojima su njihove kolege išle u penziju do kraja 2011. godine, nijesu dobili priliku da urade isto. DPS je odbio zahtjev opozicije da i njima omoguće odlazak u penziju, po uslovima koje je već iskoristilo nekih 3,6 hiljada ljudi iz KAP-a, Boksita, Željezare, policije i vojske. Pomoćnik ministra rada i socijalnog staranja Jovo Pajović kazao je da bi prihvatanjem takvog rješenja broj korisnika penzije povećao do te mjere da bi bila upitna održivost cijelog sistema. KAP svakog dana potroši struju vrijednu 130 hiljada eura, bez ugovora i namjere da plati jedan jedini cent za podmirenje tog troška. Pitanje održivosti tog sistema za Vladu nije upitno.

Stvar je u prioritetima. Ono što toleriše sebi i svojim tajkunima, vlast ne dozvoljava ni vlastitim kolegama iz ,,drugog partijskog ešalona”. Tako je ovih dana iz Vlade odaslat nalog svim državnim preduzećima da, bez obzira na njihove poslovne rezultate, smanje zarade pomoćnicima direktora, savjetnicima i sekretarima na najviše jednu i po prosječnu platu (720 eura).

Nakon penzionera i zapošljenih, na red za plaćanja računa izvršne vlasti došli su i studenti.

,,Ako već nijesmo mogli dobiti podršku za veći budžet, očekujemo da dobijemo podršku za smanjivanje troškova našeg poslovanja privremenim obustavljanjem upisa, dok se ne steknu povoljniji ekonomski uslovi”, saopštio je rektor Univerziteta Crne Gore Predrag Miranović najavljujući da je Senat UCG predložio Upravnom odboru da ove godine stopira upis brucoša na programima za njemački i italijanski jezik, psihologiju, stomatologiju i studije farmacije. Manji broj brucoša biće upisan i na Pravnom i Ekonomskom fakultetu u Podgorici dok na odjeljenju Pravnog fakulteta u Bijelom Polju ovog ljeta neće biti upisa. Štednja. A, zna vlast, i glasovi su jeftiniji kad su glasači manje obrazovani.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo