Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NADOKNADE ZA MAJKE SA TROJE I VIŠE DJECE U PRAKSI: Kako se ko rodi

Objavljeno prije

9 godina

na

guzva-majke

Ispred Centra za socijalni rad i Fonda PIO u Podgorici, gdje se predaju dokumenta za naknade majkama sa troje i više djece, mjesta se zauzimaju rano ujutru i prije početka radnog vremena. Ispred Fonda PIO nekoliko stotina ljudi, kao na protestu, službenici ih prozivaju. Slična slika i u ostalim crnogorskim opštinama. Gužve su tolike da je u pojedinim gradovima morala da interveniše policija.

Ovo je samo dio haosa koji je izazvala primjena novog zakona. Nakon višesatnog čekanja mnogi izlaze nezadovoljni.

,,Imam 20 godina radnog staža i troje djece, na birou rada sam duže od pet godina. Prvo su mi rekli da imam pravo na naknadu, pa onda da ipak nemam. Nedostaje mi još jedno dijete”, gorko zaključuje za Monitor jedna od majki.

I druga naša sagovornica je takođe razočarana: ,,Mlatila sam, vadila dokumenta i sad su mi rekli da ne mogu ništa da dobijem. Imam troje djece, na birou sam sedam godina, imam 19 godina radnog staža. Trebam valjda sada od 50 i kusur godina da se zaposlim ili da čekam još godinama na birou, ovo što sam radila se ne računa”.

Ona priča da ima komšinicu koja se zbog zdravstvenog prijavljivala na biro. ,,Ja koja sam radila – ništa, a ona koja nema ni dana radnog staža – penziju. Muž joj ima para, pa mi kaže da će joj to doći ko džeparac za kafu”.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti predviđa da majke koje imaju troje djece i 25 godina radnog staža primaju 330 eura, kao i majke sa četvoro i više djece koje imaju 15 godina radnog staža. Majke koje imaju troje i više djece i 15 godina su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje primaće 193 eura.

Oni koji se ne uklapaju u propisani zakon ostaće bez nadoknade. Iz samog Ministarstva rada i socijalnog staranja više puta su kazali da je zakon dosta nejasan i konfuzan, istakli su da ga nema nijedna država u regionu, niti one bogate evropske. Možda je i to razlog što se nijesu potrudili da zainteresovanima pojasne stvari.

Pored ovih, oni koji čekaju redove susreću se i sa drugim problemima. Iz Socijalnog ih vraćaju u Fond PIO zbog nepotpunih dokumenata. U Fondu još ne znaju što će sa slučajevima kada neko želi da se odrekne penzije i da počne da prima nadoknadu. Mnoge žene, koje su penziju stekle radom u prosvjeti ili zdravstvu, zbog minimalnih penzija ispod 200 eura, prijavljuju se za nadoknadu koja je u nekim slučajevima i duplo veća. Neki formalno imaju potrebni radni staž, međutim poslodavac im nije uplaćivao poreze i doprinose, pa im sada ostaje da tuže poslodavce ili ih nekako drugačije privole da im uplati doprinose, a onima čije firme više ne postoje da dignu ruke od pokušaja da dobiju ono što im zakon omogućava.

Početak primjene novog zakona još jednom je ogolio nemoć pojedinaca i nesposobnost institucija. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti je usvojen u julu ove godine na predlog poslanika SNP-a Aleksandra Damjanovića. Odgovor zašto se ovako traljavo sprovodi možda je u tome što je zakon izglasala opozicija uz pomoć SDP-a, a protiv su bili uglavnom DPS poslanici.

Uzalud su aktivistkinje nevladinog sektora koje se bave zaštitom prava žena upozoravale da prvo treba obezbijediti istraživanje i analizu ovakvih mjera na populacionu politiku i ekonomski položaj žena. Istakavši da se radi o populističkoj mjeri uoči izbora.

Što se tiče analiza, ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević otpočetka nije s odobravanjem gledala na zakon, izjavivši da je to još jedan novi namet na ekonomski slabu državu. A onda su iz ovog ministarstva počele da stižu zagonetke kojima do danas zatrpavaju javnost: koliko će novca biti potrebno za sprovođenje to niko ne zna, ministarka uporno ponavlja i da niko ne zna ni koliko je u Crnoj Gori majki sa troje i više djece…

Iako su iz DPS-a odmah nakon izglasavanja ovog zakona najavili žalbu Ustavnom sudu, do danas je nijesu predali. U međuvremenu su se sjetili da je 2016. godina izborna. Pa su zasukali rukave.

U zahtjevu za naknadu Ministarstvu rada, između ostalog, treba upisati mjesnu zajednicu, zanimanje djece i etičku pripadnost. Opozicija je mjesne zajednice označila kao ćelije DPS-a i sporne podatke tumači kao način za izborne zloupotrebe DPS-a. U osudama se pridružio i SDP.

Iz Ministarstva rada tvrde da se sporni podaci ,,daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe u obliku koji ne otkriva identitet lica o mjesnoj zajednici”.

Iako je ta vrsta DPS nauke ogoljena u aferi Snimak, ministarka Kovačević se naljutila i obećala da DPS neće zloupotrebljavati majke u političke svrhe: ,,Nikakve politike nema, nikakvog DPS-a tu nema. Meni stvarno to smeta”.

Smetalo ministarki ili ne ona je dio partije za koju je utvrđeno da je uoči parlamentarinih izbora 2012. u većini opština zloupotrebljavala socijalna davanja. Dokazano je da je oko 20.000 eura iz pljevaljskog Centra za socijalni rad zloupotrebljeno za kupovinu glasova.

O neozbiljnosti čitavog posla govori činjenica da se prije četiri mjeseca baratalo sa nezvaničnim procjenama da je u Crnoj Gori oko 4.000 žena sa troje i više djece, i očekivanja da oko 1.500 njih ima pravo na nadoknadu. Iz Ministarstva rada sada obavještavaju da je samo za prvih deset dana, otkako je počelo prijavljivanje, podnijeto preko 4.000 zahtjeva za naknadu majkama za troje i više djece.

Pobjeda je, pozivajući se na podatke Monstata, objavila da je u Crnoj Gori čak 81.000 žena koje imaju troje i više djece, a u ministarstvu navode da je do sada bilo preko 10.000 interesovanja za naknade.

,,To znači da sa ovim brojem zahtjeva, imamo finansijsku obavezu od milion eura na mjesečnom nivou, ako imamo u vidu da je prosjek tih naknada oko 200 eura”, izjavila je Kovačevićeva.

Budžetom je za ovu namjenu predviđeno oko 13 miliona eura. A ministarka Kovačević najavljuje da će Vlada morati donijeti odluku kako da obezbijedi sredstva – dodatnim zaduženjem, rebalansom budžeta ili na neki drugi način. Kako god bilo to će biti presedan da se Vlada zadužuje zbog građana, a ne da isplaćuje dugove bjelosvjetskim ,,investitorima”.

Za one koji uspiju da ostvare ovo pravo utješno je da se radi o doživotnoj nadoknadi. Tako da ako se desi da DPS nakon izbora rješi da ipak uloži žalbu Ustavnom sudu na ovaj zakon, ili se u Skupštini on obori, onima koji su stekli ovo pravo ono se ne može oduzeti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

2 sedmice

na

29 Novembra, 2024

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo