Povežite se sa nama

DRUŠTVO

USVOJEN ZAKON O BUDŽETU ZA 2016. GODINU: Zdravo ga punili

Objavljeno prije

na

Predloženi budžet, težak 2,1 milijardi eura, poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su u minut do dvanaest, bez mnogo priče, uobičajenom većinom glasova DPS-SDP-SD koalicije. Sada svi mogu mirno na doček. ,,Usvojili smo Zakon o budžetu za 2016. godinu” zadovoljno je konstatovao predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, da bi sebi i svojim kolegama poželio ,,da ga zdravo trošimo”.

Nezavisni poslanik Dritan Abazović požalio se kako su rasprave o budžetu u parlamentu iz godine u godinu sve kraće: ,,Imali smo deset minuta za diskusiju, sada pet. Sljedeći put ne moramo ni dolaziti u Skupštinu da pravimo troškove. Možemo mejlom glasati o budžetu”.

Na drugoj strani, iz vladajuće koalicije drže da je rečeno sve što je trebalo reći. Prilikom izrade budžeta Vlada se rukovodila ,,obezbjeđenjem razvojne i dimenzije održivosti socijalnog karaktera”, hvalio se njen potpredsjednik Vujica Lazović. To objašnjenje dopalo se njegovom partijskom drugu (SD) Damiru Šehoviću. On je u parlamentu ponovio: ,,Zadovoljan sam zbog razvojne komponente kapitalnog budžeta što je dobro da se ulaže u infrastrukturu, a ne u neke zgrade i betone. Izdvajanja od 30 miliona više za socijalna davanja pokazuju odgovornost vlasti za uslove u kojima živimo”.

Sa malo više političkog iskustva, Zoran Jelić (DPS) je podsjetio vladajuću većinu da je 2016, prije svega, izborna godina. Zato je ukazao da Fondu rada nedostaje novac za isplatu pravosnažnih rješenja kojih ima 2.829 (prema DPS formuli x4 to bi se moglo pretvoriti u nekih 11 hiljada sigurnih glasova). ,,Novac koji je planiran Fondu za narednu godinu dovoljan je samo za isplatu rješenja iz 2013. godine, ne za 2014. i 2015″, skrenuo je pažnju jedan od najagilnijih aktera afere Snimak, ,,Treba naći rješenje i za te isplate”, kazao je Jelić. Rečeno – učinjeno.

Poslanici opozicije isti su prijedlog posmatrali iz bitno drugačije perspektive. ,,Svaki treći euro je pozajmljen u ovom budžetu. Imamo 77 miliona eura da platimo za kamate, a 70 miliona za socijalna davanja”, naveo je predsjednik SNP-a Srđan Milić.

Od opozicionih poslanika stigla je i ocjena da je predloženi budžet ,,diskriminatorski, pun bezobrazluka i lošeg planiranja…”. Sve to nije bilo dovoljno. Zakon o budžetu za 2016. godinu usvojen je sa 44 glasa za.

Sada bi mogli elaborirati usvojeno. Ima tu značajnih indikatora. Usvojeni budžet je od ovogodišnjeg (2015) veći za 162 miliona eura. Skoro 95 miliona tog ,,viška” otići će u tekuću potrošnju (planirani izdatak 773 miliona), planirana kapitalna potrošnja biće veća za 50 miliona, državni fondovi dobiće 23 više (izbori?) dok će na otplatu dospjelih kredita otići makar pet miliona više nego ove godine (391 milion ukupno, znatno više nego za planirane investicije i razvoj).

Budžetski deficit – odnosno, očekivani manjak prihoda u odnosu na rashode – za 2016. godinu je projektovan na 276 miliona (7,2 odsto BDP-a) i veći je za 41 milion u odnosu na budžet koji je u parlamentu usvojen prije godinu dana.

,,U 2016. biće neophodno zaduživanje od 688 miliona eura, od čega se 391 milion eura odnosi na otplatu ranijeg duga, 255 miliona duga za izgradnju autoputa, 36 miliona za pokriće budžetskog deficita i šest miliona za izmirenje duga Fonda za zdravstvo”, kazao je Lazović.

Da sada podvučemo crtu i prekinemo sa pukim nabrajanjem brojeva i citata. Pošto je lako dokazati da manje-više ništa od navedenog i izrečenog o budžetu za 2016. nije tačno. Tu tvrdnju dokazuju nekolike veoma bitne činjenice.

Vlada je pripremajući prihodnu stranu budžeta računala sa novom, većom, akcizom na sve vrste goriva. Pošto predloženi amandman na Zakon o akcizama nije dobio očekivanu podršku (uz zvaničnu opoziciju protiv je bila i SDP) tek usvojeni budžet je u startu kratak za makar 20 miliona eura.

Na strani rashoda, budžet za 2016. pravljen je uz pretpostavku da je prijedlog zakona o zaradama u javnom sekturu usvojen ili, u najgorem slučaju, da se usvaja skupa sa budžetom. Priznaju to i oni koji su (ipak) glasali i za ovaj, budžet sa strukturnom greškom. ,,To definitivno mora biti paket. Postavlja se pitanje šta ako se on (Zakon o zaradama) ne usvoji tokom 2016. godine. Ulazimo i u rizik da moramo da pravimo rebalans jer je negativan fiskalni efekat odnosno trošak koji proizilazi iz tog zakona 13 miliona eura”, upozoravao je Šehović, prije nego je glasao za.

Ali najvažnije od svega: Milo Đukanović i njegov kabinet predložili su ovaj budžet, kao i sve prethodne, sa jasnom namjerom da ne poštuju usvojeni Zakon o budžetu za 2016. godinu. Takav zaključak izvodimo iz nedavno usvojenog nalaza Državne revizorske institucije koji se odnosi na izvršenje Zakona o budžetu za 2014. godinu.

Revizori DRI utvrdili su da se državni novac trošio mimo zakona. Od mnoštva navedenih razloga pomenimo samo jedan: Vlada je 2014. potrošila 60 miliona više nego što joj je to Zakon dozvoljavao.

I idemo dalje. Novi zakon – nova nafaka, što bi rekli Podgoričani.

Samo da mi nastavimo da ga ,,veselo punimo” – oni će već naći način da sve potroše. Makar do izbora.

Dug leti, prizemljuje ga MMF

,,Javni dug je prema posljednjem zvaničnom podatku 59,6 odsto BDP-a”, oglasio se nedavno ministar finansija Radoje Žugić, ,,Naše projekcije su da će do kraja ove godine javni dug iznositi oko 64 odsto, a do kraja naredne 68,5 odsto BDP-a”.

Ministar, dakle, ne spori da i aktuelna Vlada barata podatkom koji još nije zvaničan, ali govori da je javni dug stigao na nivo od dvije trećine BDP-a. A to je, prema kriterijumima iz Mastrihta, krajnji momenat za opštu uzbunu.

Žugić objašnjava ,,naša je obaveza da, kada se ozvaniče prekoračenja koja se odnose na javni dug i nivo deficita, napravimo plan sanacije i da u periodu od pet godina vratimo parametre u dozvoljene okvire”.

U tu svrhu, najavio je ministar, Crna Gora će u drugoj polovini naredne godine dobiti pomoć MMF. ,,Crna Gora će dobiti početkom septembra tu ekspertsku pomoć. Prethodno, izvršićemo sve pripreme da bi u najkraćem roku imali sanacioni program i doveli osnovne fiskalne i makroekonomske parametre na željeni nivo”.

Samo da ne bude prekasno.

Raspodjela

Upoređujući sa prošlom godinom, a gledajući kroz iznos opredijeljenog novca, najveće povećanje (17,6 miliona) dobiće Ministarstvo finansija.

Procentualno, među budžetskim potrošačima bez vanrednih rashoda u 2016. godini, značajan rast bilježi na poziciji Predsjednik Crne Gore. Budžet Filipu Vujanoviću i njegovom okruženju uvećan je praktično za četvrtinu, pa će sa 700 porasti na skoro 875 hiljada eura. Valjaće u predizbornoj kampanji.

Više novca u odnosu na 2015. dobiće i Brajovićevo Ministarstvo pomorstva i saobraćaja (za subvencije i podršku Željezničkom prevozu i Željezničkoj infrastrukturi), Ivanovićevo Minustarstvu poljoprivrede (za subvencije i staračke naknade), Gvozdenovićevo Ministarstvo održivog razvoja i turizma (za subvencije avio prevoznicima i upravljanje Solanom Bajo Sekulić).

Najveću povišicu, ipak, poslije Ministarstva finansija dobiće Ministarstvo unutrašnjih poslova (ukupno 80,1 milion odnosno deset više nego u 2015. godini). Tek treba da vidimo da li će u tom ,,blagostanju” uživati aktuelni ministar Raško Konjević ili neko drugi. A da su momci u maskirnim uniformama, pod komandom Slavka Stojanovića i kontrolom Veselina Veljovića zaslužili svaku paru – jesu.

Konačno, kratkih rukava neće ostati ni parlament. Skupština CG dobiće 2016. 1,43 miliona više nego godinu ranije (oko 8,5 miliona ukupno) dok će i parlamentarne partije u izbornoj godini raspolagati sa približno 15 odsto državnog novca više – 4,6 miliona u odnosu na četiri miliona u 2015.

Budžetska sredstva namijenjena sudovima pod kontrolom Vesne Medenice uvećana su za nekih 30 odsto. Tužilaštvo će, prema Vladinom planu, na raspolaganju imati deset odsto više novca nego prošle godine, kao i Ustavni sud. Pametnome dosta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo