Povežite se sa nama

DRUŠTVO

USVOJEN ZAKON O BUDŽETU ZA 2016. GODINU: Zdravo ga punili

Objavljeno prije

na

Predloženi budžet, težak 2,1 milijardi eura, poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su u minut do dvanaest, bez mnogo priče, uobičajenom većinom glasova DPS-SDP-SD koalicije. Sada svi mogu mirno na doček. ,,Usvojili smo Zakon o budžetu za 2016. godinu” zadovoljno je konstatovao predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, da bi sebi i svojim kolegama poželio ,,da ga zdravo trošimo”.

Nezavisni poslanik Dritan Abazović požalio se kako su rasprave o budžetu u parlamentu iz godine u godinu sve kraće: ,,Imali smo deset minuta za diskusiju, sada pet. Sljedeći put ne moramo ni dolaziti u Skupštinu da pravimo troškove. Možemo mejlom glasati o budžetu”.

Na drugoj strani, iz vladajuće koalicije drže da je rečeno sve što je trebalo reći. Prilikom izrade budžeta Vlada se rukovodila ,,obezbjeđenjem razvojne i dimenzije održivosti socijalnog karaktera”, hvalio se njen potpredsjednik Vujica Lazović. To objašnjenje dopalo se njegovom partijskom drugu (SD) Damiru Šehoviću. On je u parlamentu ponovio: ,,Zadovoljan sam zbog razvojne komponente kapitalnog budžeta što je dobro da se ulaže u infrastrukturu, a ne u neke zgrade i betone. Izdvajanja od 30 miliona više za socijalna davanja pokazuju odgovornost vlasti za uslove u kojima živimo”.

Sa malo više političkog iskustva, Zoran Jelić (DPS) je podsjetio vladajuću većinu da je 2016, prije svega, izborna godina. Zato je ukazao da Fondu rada nedostaje novac za isplatu pravosnažnih rješenja kojih ima 2.829 (prema DPS formuli x4 to bi se moglo pretvoriti u nekih 11 hiljada sigurnih glasova). ,,Novac koji je planiran Fondu za narednu godinu dovoljan je samo za isplatu rješenja iz 2013. godine, ne za 2014. i 2015”, skrenuo je pažnju jedan od najagilnijih aktera afere Snimak, ,,Treba naći rješenje i za te isplate”, kazao je Jelić. Rečeno – učinjeno.

Poslanici opozicije isti su prijedlog posmatrali iz bitno drugačije perspektive. ,,Svaki treći euro je pozajmljen u ovom budžetu. Imamo 77 miliona eura da platimo za kamate, a 70 miliona za socijalna davanja”, naveo je predsjednik SNP-a Srđan Milić.

Od opozicionih poslanika stigla je i ocjena da je predloženi budžet ,,diskriminatorski, pun bezobrazluka i lošeg planiranja…”. Sve to nije bilo dovoljno. Zakon o budžetu za 2016. godinu usvojen je sa 44 glasa za.

Sada bi mogli elaborirati usvojeno. Ima tu značajnih indikatora. Usvojeni budžet je od ovogodišnjeg (2015) veći za 162 miliona eura. Skoro 95 miliona tog ,,viška” otići će u tekuću potrošnju (planirani izdatak 773 miliona), planirana kapitalna potrošnja biće veća za 50 miliona, državni fondovi dobiće 23 više (izbori?) dok će na otplatu dospjelih kredita otići makar pet miliona više nego ove godine (391 milion ukupno, znatno više nego za planirane investicije i razvoj).

Budžetski deficit – odnosno, očekivani manjak prihoda u odnosu na rashode – za 2016. godinu je projektovan na 276 miliona (7,2 odsto BDP-a) i veći je za 41 milion u odnosu na budžet koji je u parlamentu usvojen prije godinu dana.

,,U 2016. biće neophodno zaduživanje od 688 miliona eura, od čega se 391 milion eura odnosi na otplatu ranijeg duga, 255 miliona duga za izgradnju autoputa, 36 miliona za pokriće budžetskog deficita i šest miliona za izmirenje duga Fonda za zdravstvo”, kazao je Lazović.

Da sada podvučemo crtu i prekinemo sa pukim nabrajanjem brojeva i citata. Pošto je lako dokazati da manje-više ništa od navedenog i izrečenog o budžetu za 2016. nije tačno. Tu tvrdnju dokazuju nekolike veoma bitne činjenice.

Vlada je pripremajući prihodnu stranu budžeta računala sa novom, većom, akcizom na sve vrste goriva. Pošto predloženi amandman na Zakon o akcizama nije dobio očekivanu podršku (uz zvaničnu opoziciju protiv je bila i SDP) tek usvojeni budžet je u startu kratak za makar 20 miliona eura.

Na strani rashoda, budžet za 2016. pravljen je uz pretpostavku da je prijedlog zakona o zaradama u javnom sekturu usvojen ili, u najgorem slučaju, da se usvaja skupa sa budžetom. Priznaju to i oni koji su (ipak) glasali i za ovaj, budžet sa strukturnom greškom. ,,To definitivno mora biti paket. Postavlja se pitanje šta ako se on (Zakon o zaradama) ne usvoji tokom 2016. godine. Ulazimo i u rizik da moramo da pravimo rebalans jer je negativan fiskalni efekat odnosno trošak koji proizilazi iz tog zakona 13 miliona eura”, upozoravao je Šehović, prije nego je glasao za.

Ali najvažnije od svega: Milo Đukanović i njegov kabinet predložili su ovaj budžet, kao i sve prethodne, sa jasnom namjerom da ne poštuju usvojeni Zakon o budžetu za 2016. godinu. Takav zaključak izvodimo iz nedavno usvojenog nalaza Državne revizorske institucije koji se odnosi na izvršenje Zakona o budžetu za 2014. godinu.

Revizori DRI utvrdili su da se državni novac trošio mimo zakona. Od mnoštva navedenih razloga pomenimo samo jedan: Vlada je 2014. potrošila 60 miliona više nego što joj je to Zakon dozvoljavao.

I idemo dalje. Novi zakon – nova nafaka, što bi rekli Podgoričani.

Samo da mi nastavimo da ga ,,veselo punimo” – oni će već naći način da sve potroše. Makar do izbora.

Dug leti, prizemljuje ga MMF

,,Javni dug je prema posljednjem zvaničnom podatku 59,6 odsto BDP-a”, oglasio se nedavno ministar finansija Radoje Žugić, ,,Naše projekcije su da će do kraja ove godine javni dug iznositi oko 64 odsto, a do kraja naredne 68,5 odsto BDP-a”.

Ministar, dakle, ne spori da i aktuelna Vlada barata podatkom koji još nije zvaničan, ali govori da je javni dug stigao na nivo od dvije trećine BDP-a. A to je, prema kriterijumima iz Mastrihta, krajnji momenat za opštu uzbunu.

Žugić objašnjava ,,naša je obaveza da, kada se ozvaniče prekoračenja koja se odnose na javni dug i nivo deficita, napravimo plan sanacije i da u periodu od pet godina vratimo parametre u dozvoljene okvire”.

U tu svrhu, najavio je ministar, Crna Gora će u drugoj polovini naredne godine dobiti pomoć MMF. ,,Crna Gora će dobiti početkom septembra tu ekspertsku pomoć. Prethodno, izvršićemo sve pripreme da bi u najkraćem roku imali sanacioni program i doveli osnovne fiskalne i makroekonomske parametre na željeni nivo”.

Samo da ne bude prekasno.

Raspodjela

Upoređujući sa prošlom godinom, a gledajući kroz iznos opredijeljenog novca, najveće povećanje (17,6 miliona) dobiće Ministarstvo finansija.

Procentualno, među budžetskim potrošačima bez vanrednih rashoda u 2016. godini, značajan rast bilježi na poziciji Predsjednik Crne Gore. Budžet Filipu Vujanoviću i njegovom okruženju uvećan je praktično za četvrtinu, pa će sa 700 porasti na skoro 875 hiljada eura. Valjaće u predizbornoj kampanji.

Više novca u odnosu na 2015. dobiće i Brajovićevo Ministarstvo pomorstva i saobraćaja (za subvencije i podršku Željezničkom prevozu i Željezničkoj infrastrukturi), Ivanovićevo Minustarstvu poljoprivrede (za subvencije i staračke naknade), Gvozdenovićevo Ministarstvo održivog razvoja i turizma (za subvencije avio prevoznicima i upravljanje Solanom Bajo Sekulić).

Najveću povišicu, ipak, poslije Ministarstva finansija dobiće Ministarstvo unutrašnjih poslova (ukupno 80,1 milion odnosno deset više nego u 2015. godini). Tek treba da vidimo da li će u tom ,,blagostanju” uživati aktuelni ministar Raško Konjević ili neko drugi. A da su momci u maskirnim uniformama, pod komandom Slavka Stojanovića i kontrolom Veselina Veljovića zaslužili svaku paru – jesu.

Konačno, kratkih rukava neće ostati ni parlament. Skupština CG dobiće 2016. 1,43 miliona više nego godinu ranije (oko 8,5 miliona ukupno) dok će i parlamentarne partije u izbornoj godini raspolagati sa približno 15 odsto državnog novca više – 4,6 miliona u odnosu na četiri miliona u 2015.

Budžetska sredstva namijenjena sudovima pod kontrolom Vesne Medenice uvećana su za nekih 30 odsto. Tužilaštvo će, prema Vladinom planu, na raspolaganju imati deset odsto više novca nego prošle godine, kao i Ustavni sud. Pametnome dosta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo