Povežite se sa nama

DRUŠTVO

USVOJEN ZAKON O BUDŽETU ZA 2016. GODINU: Zdravo ga punili

Objavljeno prije

na

Predloženi budžet, težak 2,1 milijardi eura, poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su u minut do dvanaest, bez mnogo priče, uobičajenom većinom glasova DPS-SDP-SD koalicije. Sada svi mogu mirno na doček. ,,Usvojili smo Zakon o budžetu za 2016. godinu” zadovoljno je konstatovao predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, da bi sebi i svojim kolegama poželio ,,da ga zdravo trošimo”.

Nezavisni poslanik Dritan Abazović požalio se kako su rasprave o budžetu u parlamentu iz godine u godinu sve kraće: ,,Imali smo deset minuta za diskusiju, sada pet. Sljedeći put ne moramo ni dolaziti u Skupštinu da pravimo troškove. Možemo mejlom glasati o budžetu”.

Na drugoj strani, iz vladajuće koalicije drže da je rečeno sve što je trebalo reći. Prilikom izrade budžeta Vlada se rukovodila ,,obezbjeđenjem razvojne i dimenzije održivosti socijalnog karaktera”, hvalio se njen potpredsjednik Vujica Lazović. To objašnjenje dopalo se njegovom partijskom drugu (SD) Damiru Šehoviću. On je u parlamentu ponovio: ,,Zadovoljan sam zbog razvojne komponente kapitalnog budžeta što je dobro da se ulaže u infrastrukturu, a ne u neke zgrade i betone. Izdvajanja od 30 miliona više za socijalna davanja pokazuju odgovornost vlasti za uslove u kojima živimo”.

Sa malo više političkog iskustva, Zoran Jelić (DPS) je podsjetio vladajuću većinu da je 2016, prije svega, izborna godina. Zato je ukazao da Fondu rada nedostaje novac za isplatu pravosnažnih rješenja kojih ima 2.829 (prema DPS formuli x4 to bi se moglo pretvoriti u nekih 11 hiljada sigurnih glasova). ,,Novac koji je planiran Fondu za narednu godinu dovoljan je samo za isplatu rješenja iz 2013. godine, ne za 2014. i 2015”, skrenuo je pažnju jedan od najagilnijih aktera afere Snimak, ,,Treba naći rješenje i za te isplate”, kazao je Jelić. Rečeno – učinjeno.

Poslanici opozicije isti su prijedlog posmatrali iz bitno drugačije perspektive. ,,Svaki treći euro je pozajmljen u ovom budžetu. Imamo 77 miliona eura da platimo za kamate, a 70 miliona za socijalna davanja”, naveo je predsjednik SNP-a Srđan Milić.

Od opozicionih poslanika stigla je i ocjena da je predloženi budžet ,,diskriminatorski, pun bezobrazluka i lošeg planiranja…”. Sve to nije bilo dovoljno. Zakon o budžetu za 2016. godinu usvojen je sa 44 glasa za.

Sada bi mogli elaborirati usvojeno. Ima tu značajnih indikatora. Usvojeni budžet je od ovogodišnjeg (2015) veći za 162 miliona eura. Skoro 95 miliona tog ,,viška” otići će u tekuću potrošnju (planirani izdatak 773 miliona), planirana kapitalna potrošnja biće veća za 50 miliona, državni fondovi dobiće 23 više (izbori?) dok će na otplatu dospjelih kredita otići makar pet miliona više nego ove godine (391 milion ukupno, znatno više nego za planirane investicije i razvoj).

Budžetski deficit – odnosno, očekivani manjak prihoda u odnosu na rashode – za 2016. godinu je projektovan na 276 miliona (7,2 odsto BDP-a) i veći je za 41 milion u odnosu na budžet koji je u parlamentu usvojen prije godinu dana.

,,U 2016. biće neophodno zaduživanje od 688 miliona eura, od čega se 391 milion eura odnosi na otplatu ranijeg duga, 255 miliona duga za izgradnju autoputa, 36 miliona za pokriće budžetskog deficita i šest miliona za izmirenje duga Fonda za zdravstvo”, kazao je Lazović.

Da sada podvučemo crtu i prekinemo sa pukim nabrajanjem brojeva i citata. Pošto je lako dokazati da manje-više ništa od navedenog i izrečenog o budžetu za 2016. nije tačno. Tu tvrdnju dokazuju nekolike veoma bitne činjenice.

Vlada je pripremajući prihodnu stranu budžeta računala sa novom, većom, akcizom na sve vrste goriva. Pošto predloženi amandman na Zakon o akcizama nije dobio očekivanu podršku (uz zvaničnu opoziciju protiv je bila i SDP) tek usvojeni budžet je u startu kratak za makar 20 miliona eura.

Na strani rashoda, budžet za 2016. pravljen je uz pretpostavku da je prijedlog zakona o zaradama u javnom sekturu usvojen ili, u najgorem slučaju, da se usvaja skupa sa budžetom. Priznaju to i oni koji su (ipak) glasali i za ovaj, budžet sa strukturnom greškom. ,,To definitivno mora biti paket. Postavlja se pitanje šta ako se on (Zakon o zaradama) ne usvoji tokom 2016. godine. Ulazimo i u rizik da moramo da pravimo rebalans jer je negativan fiskalni efekat odnosno trošak koji proizilazi iz tog zakona 13 miliona eura”, upozoravao je Šehović, prije nego je glasao za.

Ali najvažnije od svega: Milo Đukanović i njegov kabinet predložili su ovaj budžet, kao i sve prethodne, sa jasnom namjerom da ne poštuju usvojeni Zakon o budžetu za 2016. godinu. Takav zaključak izvodimo iz nedavno usvojenog nalaza Državne revizorske institucije koji se odnosi na izvršenje Zakona o budžetu za 2014. godinu.

Revizori DRI utvrdili su da se državni novac trošio mimo zakona. Od mnoštva navedenih razloga pomenimo samo jedan: Vlada je 2014. potrošila 60 miliona više nego što joj je to Zakon dozvoljavao.

I idemo dalje. Novi zakon – nova nafaka, što bi rekli Podgoričani.

Samo da mi nastavimo da ga ,,veselo punimo” – oni će već naći način da sve potroše. Makar do izbora.

Dug leti, prizemljuje ga MMF

,,Javni dug je prema posljednjem zvaničnom podatku 59,6 odsto BDP-a”, oglasio se nedavno ministar finansija Radoje Žugić, ,,Naše projekcije su da će do kraja ove godine javni dug iznositi oko 64 odsto, a do kraja naredne 68,5 odsto BDP-a”.

Ministar, dakle, ne spori da i aktuelna Vlada barata podatkom koji još nije zvaničan, ali govori da je javni dug stigao na nivo od dvije trećine BDP-a. A to je, prema kriterijumima iz Mastrihta, krajnji momenat za opštu uzbunu.

Žugić objašnjava ,,naša je obaveza da, kada se ozvaniče prekoračenja koja se odnose na javni dug i nivo deficita, napravimo plan sanacije i da u periodu od pet godina vratimo parametre u dozvoljene okvire”.

U tu svrhu, najavio je ministar, Crna Gora će u drugoj polovini naredne godine dobiti pomoć MMF. ,,Crna Gora će dobiti početkom septembra tu ekspertsku pomoć. Prethodno, izvršićemo sve pripreme da bi u najkraćem roku imali sanacioni program i doveli osnovne fiskalne i makroekonomske parametre na željeni nivo”.

Samo da ne bude prekasno.

Raspodjela

Upoređujući sa prošlom godinom, a gledajući kroz iznos opredijeljenog novca, najveće povećanje (17,6 miliona) dobiće Ministarstvo finansija.

Procentualno, među budžetskim potrošačima bez vanrednih rashoda u 2016. godini, značajan rast bilježi na poziciji Predsjednik Crne Gore. Budžet Filipu Vujanoviću i njegovom okruženju uvećan je praktično za četvrtinu, pa će sa 700 porasti na skoro 875 hiljada eura. Valjaće u predizbornoj kampanji.

Više novca u odnosu na 2015. dobiće i Brajovićevo Ministarstvo pomorstva i saobraćaja (za subvencije i podršku Željezničkom prevozu i Željezničkoj infrastrukturi), Ivanovićevo Minustarstvu poljoprivrede (za subvencije i staračke naknade), Gvozdenovićevo Ministarstvo održivog razvoja i turizma (za subvencije avio prevoznicima i upravljanje Solanom Bajo Sekulić).

Najveću povišicu, ipak, poslije Ministarstva finansija dobiće Ministarstvo unutrašnjih poslova (ukupno 80,1 milion odnosno deset više nego u 2015. godini). Tek treba da vidimo da li će u tom ,,blagostanju” uživati aktuelni ministar Raško Konjević ili neko drugi. A da su momci u maskirnim uniformama, pod komandom Slavka Stojanovića i kontrolom Veselina Veljovića zaslužili svaku paru – jesu.

Konačno, kratkih rukava neće ostati ni parlament. Skupština CG dobiće 2016. 1,43 miliona više nego godinu ranije (oko 8,5 miliona ukupno) dok će i parlamentarne partije u izbornoj godini raspolagati sa približno 15 odsto državnog novca više – 4,6 miliona u odnosu na četiri miliona u 2015.

Budžetska sredstva namijenjena sudovima pod kontrolom Vesne Medenice uvećana su za nekih 30 odsto. Tužilaštvo će, prema Vladinom planu, na raspolaganju imati deset odsto više novca nego prošle godine, kao i Ustavni sud. Pametnome dosta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo