Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBOR NOVOG RUKOVODSTVA LJEKARSKE KOMORE POD VELOM TAJNE: Servis odabranih

Objavljeno prije

na

,,Ljekarska komora Crne Gore je servis doktora”, često zna da istakne Đoko Jočić, dvodecenijski predsjednik ove institucije, od njenog osnivanja 1996. godine. Kako taj servis u praksi funkcioniše govori podatak da je Sindikat doktora medicine Crne Gore, koji okuplja 800 ljekara, nezvanično saznao da će Skupština Ljekarske komore biti održana 11. decembra.

Oni su u zahtjevu upićenom Jočiću, krajem prošlog mjeseca, tražili da im se objasni ko sačinjava Skupštinu LJKCG, da li je Skupština LJK donijela odluke o raspisivanju izbora, kako su prijavljivani kandidati, pitali su gdje je bilo istaknuto obavještenje o sazivanju Skupštine, kao i zbog čega su članovi LJKCG potpuno neobaviješteni o održavanju prethodnih izbora za delegate Skupštine, i na koji način LJKCG članove obavještva o održavanju istih? Tražili su i uvid u zapisnike i odluke o izboru predsjednika i članova organa LJK.

Očigledno da je rad Ljekarske komore totalna nepoznanica njenim članovima. Članarinu u iznosu od pet eura mjesečno, Komori plaća i 800 ljekara članova Sindikata.

Zahtjev koji je potpisala predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović, proslijeđen je i ministru zdravlja Budimiru Šegrtu, direktoru Kliničkog centra CG Ranku Lazoviću, direktoru Instituta za javno zdravlje Bobanu Mugoši, direktoru Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Saši Stefanoviću, kao i direktorima svih domova zdravlja u Crnoj Gori.

Iz Sindikata doktora medicine za Monitor kažu da odgovore još nijesu dobili iako je rok za odgovore istakao prije desetak dana. Iz Ljekarske komore su ih uvjeravali da rade na sastavljanju odgovora i da će ih dostaviti do kraja protekle nedjelje.

Odgovor o tome što je sa pitanjima Sindikata i ko je izabran za predsjednika Ljekarske komore, ni Monitor nije dobio do zaključenja ovog broja.

Komora koja iduće godine slavi dva jubileja – 20 godina postojanja i isto toliko predsjedavanja dr Jočića, do sada se sem organizovanja seminara, konferencija i dodjele nagrada, nije puno mješala u rješavanje brojnih problema koji muče doktore ali i pacijente. Iako ima ingerencije i brojne organe i komisije, LJKCG, za razliku od komora iz regiona, do sada nije oduzela licencu za rad ni jednom doktoru u Crnoj Gori, niti je procesuirala ijednu prijavu za korupciju u zdravstvu.

Sud Komore može trajno oduzeti licencu ljekaru ukoliko je ,,osuđen na kaznu zatvora zbog učinjenog teškog krivičnog djela protiv zdravlja ljudi ili krivičnog djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom”.

Obrazac rada Ljekarske komore može se vidjeti u postupanju s kraja prošle godine nakon infekcije beba u Bijelom Polju, Jočić je tada govorio da prate postupak i da ne mogu ništa preduzimati dok se on sudski ne okonča.

,,To je isto kad bi postavili pitanje pravosudnim institucijama i rekli da oni ništa ne rade jer nijesu nikoga osudili na smrt ili nijesu izrekli doživotnu robiju. Znači oduzimanje licence je jedna od najtežih kazni, to je ravno smrtnoj presudi u građanskom sudu”, objašnjavao je Jočić ranije medijima zašto ne primjenjuju najstrožju kaznu.

Pored trajnog oduzimanje licence, Komori su na raspolaganju i blaže kazne, koje se takođe ne primjenjuju. Prema Statutu i Pravilniku, Komora ljekarima može izreći opomene i novčane kazne od 100 do 2.000 eura. Zbog težih povreda standarda i kvaliteta zdravstvenih usluga, te ako više od šest mjeseci ne plaća članarinu Komori, ljekar se može kazniti privremenim oduzimanjem licence, koje može da traje od šest mjeseci do pet godina.

Opravdanje o nemogućnosti djelovanja dok sudstvo ne kaže svoje, ponavljana je iz Ljekarske komore prilikom svih afera u zdravstvu, čak i onda kada su pacijenti smrtno stradali. Svojevremeno jedan od srodnika preminulog pacijenta upozorio je Komoru da „nema potrebe da se oglašavate nakon sudske presude. Treba da djelujete prije, preventivno, da se napravi manje štete”.

Čak je, prije tri godine, tadašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović ocijenio da Komora ,,mora da se interesuje za to što cijela Crna Gora zna, da je neki ljekar osuđen zbog uzimanja mita, i da reaguje u okviru svojih nadležnosti, a ne da čekaju da im ministar donese presudu na ruke”.

Kako tada, tako i danas, iz Komore su odgovorili da prate postupke i da će nakon dobijanja presude izreći odgovarajuće sankcije.

Ipak to se nije desilo ni nakon što su sudovi u par slučajeva osudili doktore zbog uzimanja mita ili nesavjesnog liječenja. Jočićevo opravdanje je bilo da im nijesu stigle presude od suda.

U međuvremenu Komora obavlja redovni posao. Doktori medicine i stomatologije dužni su da nakon završenog fakulteta, u roku od mjesec dana nakon položenog stručnog ispita, podnesu zahtjev Ljekarskoj komori za izdavanje licence za rad. Komora izdaje licence i doktorima stranim državljanima, kao i licence iz prakse koju u Crnoj Gori ne posjeduje dvije trećine ljekara.

Kao što smo naveli jedan od težih prekršaja je neplaćanje članarine Komori, pa je zaprijećeno i privremeno oduzimanje licence zbog tog grijeha. Mjesečna članarina je pet eura. Podaci od prošle godine govore da u Crnoj Gori u javnim zdravstvenim ustanovama radi 1.600 ljekara, a u privatnim 130. Mjesečno po tom osnovu Ljekarska komora bi od članarine trebala da prihoduje 8.650 eura. Ako je to konačna cifra, jer po Jočićevoj ranijoj izjavi Komora je od 1999. do 2009. izdala čak 2.600 licenci za rad doktorima u Crnoj Gori.

Pored članarine, Ljekarska komora se finansira iz Budžeta Crne Gore, poklona, legata i drugih izvora, kako se navodi u Statutu.

,,Gdje i kada možemo izvršiti uvid finasijske i ostale izvještaje o radu LJKCG? Koji su najznačajniji projekti koje je LJKCG sprovela u posljednjih 10 godina? Zašto LJKCG ne koristi svoju internet prezentaciju da svoja dokumenta učini javnim i dostupnim kako to rade sve komore u regionu?”, pitao je Sindikat doktora medicine predsjednika Komore Jočića.

Odgovori se i dalje čakaju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo