Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBOR NOVOG RUKOVODSTVA LJEKARSKE KOMORE POD VELOM TAJNE: Servis odabranih

Objavljeno prije

na

,,Ljekarska komora Crne Gore je servis doktora”, često zna da istakne Đoko Jočić, dvodecenijski predsjednik ove institucije, od njenog osnivanja 1996. godine. Kako taj servis u praksi funkcioniše govori podatak da je Sindikat doktora medicine Crne Gore, koji okuplja 800 ljekara, nezvanično saznao da će Skupština Ljekarske komore biti održana 11. decembra.

Oni su u zahtjevu upićenom Jočiću, krajem prošlog mjeseca, tražili da im se objasni ko sačinjava Skupštinu LJKCG, da li je Skupština LJK donijela odluke o raspisivanju izbora, kako su prijavljivani kandidati, pitali su gdje je bilo istaknuto obavještenje o sazivanju Skupštine, kao i zbog čega su članovi LJKCG potpuno neobaviješteni o održavanju prethodnih izbora za delegate Skupštine, i na koji način LJKCG članove obavještva o održavanju istih? Tražili su i uvid u zapisnike i odluke o izboru predsjednika i članova organa LJK.

Očigledno da je rad Ljekarske komore totalna nepoznanica njenim članovima. Članarinu u iznosu od pet eura mjesečno, Komori plaća i 800 ljekara članova Sindikata.

Zahtjev koji je potpisala predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović, proslijeđen je i ministru zdravlja Budimiru Šegrtu, direktoru Kliničkog centra CG Ranku Lazoviću, direktoru Instituta za javno zdravlje Bobanu Mugoši, direktoru Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Saši Stefanoviću, kao i direktorima svih domova zdravlja u Crnoj Gori.

Iz Sindikata doktora medicine za Monitor kažu da odgovore još nijesu dobili iako je rok za odgovore istakao prije desetak dana. Iz Ljekarske komore su ih uvjeravali da rade na sastavljanju odgovora i da će ih dostaviti do kraja protekle nedjelje.

Odgovor o tome što je sa pitanjima Sindikata i ko je izabran za predsjednika Ljekarske komore, ni Monitor nije dobio do zaključenja ovog broja.

Komora koja iduće godine slavi dva jubileja – 20 godina postojanja i isto toliko predsjedavanja dr Jočića, do sada se sem organizovanja seminara, konferencija i dodjele nagrada, nije puno mješala u rješavanje brojnih problema koji muče doktore ali i pacijente. Iako ima ingerencije i brojne organe i komisije, LJKCG, za razliku od komora iz regiona, do sada nije oduzela licencu za rad ni jednom doktoru u Crnoj Gori, niti je procesuirala ijednu prijavu za korupciju u zdravstvu.

Sud Komore može trajno oduzeti licencu ljekaru ukoliko je ,,osuđen na kaznu zatvora zbog učinjenog teškog krivičnog djela protiv zdravlja ljudi ili krivičnog djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom”.

Obrazac rada Ljekarske komore može se vidjeti u postupanju s kraja prošle godine nakon infekcije beba u Bijelom Polju, Jočić je tada govorio da prate postupak i da ne mogu ništa preduzimati dok se on sudski ne okonča.

,,To je isto kad bi postavili pitanje pravosudnim institucijama i rekli da oni ništa ne rade jer nijesu nikoga osudili na smrt ili nijesu izrekli doživotnu robiju. Znači oduzimanje licence je jedna od najtežih kazni, to je ravno smrtnoj presudi u građanskom sudu”, objašnjavao je Jočić ranije medijima zašto ne primjenjuju najstrožju kaznu.

Pored trajnog oduzimanje licence, Komori su na raspolaganju i blaže kazne, koje se takođe ne primjenjuju. Prema Statutu i Pravilniku, Komora ljekarima može izreći opomene i novčane kazne od 100 do 2.000 eura. Zbog težih povreda standarda i kvaliteta zdravstvenih usluga, te ako više od šest mjeseci ne plaća članarinu Komori, ljekar se može kazniti privremenim oduzimanjem licence, koje može da traje od šest mjeseci do pet godina.

Opravdanje o nemogućnosti djelovanja dok sudstvo ne kaže svoje, ponavljana je iz Ljekarske komore prilikom svih afera u zdravstvu, čak i onda kada su pacijenti smrtno stradali. Svojevremeno jedan od srodnika preminulog pacijenta upozorio je Komoru da „nema potrebe da se oglašavate nakon sudske presude. Treba da djelujete prije, preventivno, da se napravi manje štete”.

Čak je, prije tri godine, tadašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović ocijenio da Komora ,,mora da se interesuje za to što cijela Crna Gora zna, da je neki ljekar osuđen zbog uzimanja mita, i da reaguje u okviru svojih nadležnosti, a ne da čekaju da im ministar donese presudu na ruke”.

Kako tada, tako i danas, iz Komore su odgovorili da prate postupke i da će nakon dobijanja presude izreći odgovarajuće sankcije.

Ipak to se nije desilo ni nakon što su sudovi u par slučajeva osudili doktore zbog uzimanja mita ili nesavjesnog liječenja. Jočićevo opravdanje je bilo da im nijesu stigle presude od suda.

U međuvremenu Komora obavlja redovni posao. Doktori medicine i stomatologije dužni su da nakon završenog fakulteta, u roku od mjesec dana nakon položenog stručnog ispita, podnesu zahtjev Ljekarskoj komori za izdavanje licence za rad. Komora izdaje licence i doktorima stranim državljanima, kao i licence iz prakse koju u Crnoj Gori ne posjeduje dvije trećine ljekara.

Kao što smo naveli jedan od težih prekršaja je neplaćanje članarine Komori, pa je zaprijećeno i privremeno oduzimanje licence zbog tog grijeha. Mjesečna članarina je pet eura. Podaci od prošle godine govore da u Crnoj Gori u javnim zdravstvenim ustanovama radi 1.600 ljekara, a u privatnim 130. Mjesečno po tom osnovu Ljekarska komora bi od članarine trebala da prihoduje 8.650 eura. Ako je to konačna cifra, jer po Jočićevoj ranijoj izjavi Komora je od 1999. do 2009. izdala čak 2.600 licenci za rad doktorima u Crnoj Gori.

Pored članarine, Ljekarska komora se finansira iz Budžeta Crne Gore, poklona, legata i drugih izvora, kako se navodi u Statutu.

,,Gdje i kada možemo izvršiti uvid finasijske i ostale izvještaje o radu LJKCG? Koji su najznačajniji projekti koje je LJKCG sprovela u posljednjih 10 godina? Zašto LJKCG ne koristi svoju internet prezentaciju da svoja dokumenta učini javnim i dostupnim kako to rade sve komore u regionu?”, pitao je Sindikat doktora medicine predsjednika Komore Jočića.

Odgovori se i dalje čakaju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo