Povežite se sa nama

DRUŠTVO

FINANSIRANJE CRNOGORSKIH MEDIJA IZ JAVNIH FONDOVA: Državna prikrivena cenzura

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori ne postoje vidljivi mehanizmi direktne cenzure i kontrole medija od strane države, ali postoji druga vrsta kontrole – tzv. prikrivena cenzura. Ona se vrši kroz političku, diskrecionu i netransparentnu raspodjelu budžetskog novca i državne pomoći medijima. Vlasti pristrasno raspodjeljuju ta sredstva i tako vrše pritisak na medije, blokirajući razvoj slobodnih, nezavisnih i nepristrasnih medija.

To je pokazalo istraživanje Finansiranje medija iz javnih fondova u Crnoj Gori , koje su uradili Centar za građansko obrazovanje(CGO), Svjetsko udruženje novina i novinskih izdavača (WAN-IFRA) i Centar za međunarodnu pomoć (CIMA). Projekat je podržala Ambasada Velike Britanije u Crnoj Gori i dio je projekta Jednake šanse za sve medije, čiji je cilj doprinos kreiranju mehanizama kontrole državnog finansiranja i dodjele pomoći medijima, u skladu sa propisima Evropske unije i najboljim međunarodnim standardima.

„Nalazi posljednjeg godišnjeg istraživanja CGO-a pokazuju da je finansiranje medija iz javnih fondova u Crnoj Gori neregulisano, nekontrolisano i netransparentno, kao i da vlasti nijesu uložile napore kako bi se ova oblast uredila, iako je ta tema otvorena već četiri godine i predmet je rastuće zabrinutosti relevantnih međunarodnih institucija i organizacija”, kaže za Monitor Ana Nenezić, koordinatorka programa u CGO-u. „Uticaj države na rad medija, kroz finansijska izdvajanja iz javnih fondova, jedan je od oblika prikrivene cenzure, koja je po svim parametrima prisutna u Crnoj Gori i posebno opasna jer se radi o sofisticiranom, ali moćnom instrumentu koji podriva konkurentnost na tržištu i razvoj slobodnih medija”,

Nedostatak transparentnosti, mjerila i nepristrasnih procedura prilikom opredjeljivanja javnih fondova medijima proizvodi ozbiljne devijacije na medijskom tržištu, čime se poboljšava poslovanje jednih medija, a dovodi u pitanje egzistencija drugih, objašnjava Nenezić. To je direktno povezano i sa tim „da li ove medijske kuće prilikom izvještavanja o vladinim aktivnostima imaju podržavajući ili kritički pristup”,

Podaci do kojih je došao CGO, kaže ona, su „nepobitni dokazi da vlasti ‘nagrađuju’ medije koji pozitivno izvještavaju o njima kroz selektivna izdvajanja za oglašavanje i druge javne fondove – i praktično ‘kažnjavaju’ kritički orijentisane medije kroz uskraćivanje tih istih sredstava”.

Ona podsjeća da se radi o novcu poreskih obveznika koji imaju različita mišljenja o društveno-političkoj situaciji i takva ulaganja u medije su izraz i nepoštovanja njihovih različitosti.

Prošle godine za oglašavanje u printanim medijima dato je 213.570, 82 eura. Očekivano, najviše je dobila Pobjeda – 129, 010.09 eura. Elektronski mediji dobili su nešto manje od 295.000 eura. RTCG je na vrhu liste sa 146,332 eura. RTCG je dobila najviše novca i kad je riječ o finansiranju televizijskih stanica od strane javnih ustanova i preduzeća. Od oko 154. 000 eura pripalo joj je nešto više od 79.000 eura.

Javne ustanove i preduzeća uplatili su lokalnim radio stanicama 43,591.85 eura. Najviše su dobili Antena M (16.684 eura) i Radio Skala (10,210). Ko prati njihove programe jasno mu je i zašto.

Zanimljiv je i ovaj podatak. Opštine su, kad je riječ finansiranju portala i informativnih agencija i prošle kao i 2013. godine jedinu finansijsku injekciju dale portalu Analitika, čiji je vlasnik bio Draško Đuranović, sadašnji glavni urednik prorežimske Pobjede. Taj portal opštine Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Mojkovac i Tivat nagradile su sa 13.247 eura.

„Teško je naći objektivnu argumentaciju zbog čega se jedni mediji godinama nalaze na vrhu liste onih koji dobijaju najveće iznose sredstava iz javnih fondova, i na bazi kojih kriterijuma se ove odluke donose. To ne smije biti predmet slobodne procjene vršilaca javnih funkcija, jer otvara širok prostor za zloupotrebe državnih resursa, neprimjeren uticaj na medije i njihovu uređivačku politiku, a sve u cilju ostvarivanja partikularnih političkih interesa”, kaže Nenezić.

Indirektni, česti finansijski pritisci, sa ciljem da oslabe kapacitete ili da čak ugroze održivost određenih medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti, postali su uobičajena praksa, rečeno je na predstavljanju izvještaja.

Iako su zakonodavni i institucionalni okvir u Crnoj Gori najvećim dijelom usklađeni sa međunarodnim preporukama, istraživanje pokazuje da se stanje slobode medija kontinuirano pogoršava tokom posljednjih godina.

Po mišljenju direktora Odsjeka za slobodu medija WAN-IFRA Endru Heslopa ovo istraživanje dokazuje da se u Crnoj Gori najmanje priča o prikrivenoj cenzuri, ali da ona služi kao najefikasnije sredstvo kontrole sadržaja medija i posljednjih godina je drastično uzela maha.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, kazala je da ,,samo u normativno i institucionalno jasnom prostoru možemo govoriti o slobodi medija, medijskom pluralizmu i konkurentnom medijskom tržištu”.

„Svi ovi principi su danas narušeni u Crnoj Gori. Ne postoje jasni kriterijumi za dodjelu sredstava medijima iz javnih izvora, što za posljedicu ima da se diskreciona ovlašćenja lako pretvaraju u razne vidove zloupotreba. Pojavljuje se protekcionizam, a mediji guraju u polarizaciju i samo medijsko tržište pretvara u namještenu utakmicu, što dodatno negativno utiče na već prilično zabrinjavajuće stanje na medijskoj sceni u Crnoj Gori”, kaže Uljarević.

Zakon ne propisuje posebna pravila koja regulišu raspodjelu budžetskog novca medijima. Nijedna institucija nije odgovorna za praćenje raspodjele i potrošnje tih sredstava. Time se otvara prostor za intervenciju vlasti u rad medija. Uz to, organi javnog sektora nude ograničene ili nikakve javno dostupne informacije o troškovima za oglašavanje ili drugim oblicima zvaničnog finansiranja medija. Takođe, selektivna i partijski obojena raspodjela javnih sredstava medijima doprinosi polarizaciji medijske scene. Vlasti nagrađuju medije koji pozitivno izvještavaju o njima kroz selektivna izdvajanja za oglašavanje i druge javne fondove, a kažnjavaju kritički orijentisane medije kroz uskraćivanje tih sredstava. U izvještaju se posebno naglašava da nedostatak pouzdanih podataka o gledanosti/čitanosti/slušanosti crnogorskih medija čini nepristrasnu procjenu reklamnih izvora izazovnom.

Takvu negativnu praksu državnih organa prate i lokalne samouprave. Podaci o finansijskim sredstvima koja se na godišnjem nivou raspodjeljuju lokalnim javnim servisima, od strane lokalnih samouprava, nijesu javni iako to zakon propisuje.

Ništa novo. Lokalne vlasti i na medijskoj sceni samo oponašaju državni vrh koji sve zakone tumači i primjenjuje kako mu odgovara.

Ćutanje administracije

Istraživanjem su obuhvaćena 342 organa javnog sektora. Njih 226 je odgovorilo na zahtjev CGO, a 116 nisu dostavili tražene podatke. Na „crnoj listi”, odnosno oni koji su se odlučili za princip ćutanja administracije, su: Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Glavni grad Podgorica, opštine Bar, Ulcinj i Plav, Agencija za zaštitu životne sredine, Agencija za promociju stranih investicija, Institut za javno zdravlje, Nacionalni parkovi Crne Gore, Aerodromi Crne Gore, Plantaže 13. jul, Željeznička infrastruktura…

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo