Povežite se sa nama

FOKUS

NAPADI NA MEDIJE: UZROCI I POSLJEDICE: Riječ, tužba, napad na neprijatelja

Objavljeno prije

na

13. jula 2001: Stanko Subotić Cane tužio bivšeg urednika Dana Vladislava Ašanina zbog prenošenja tekstova iz Nacionala o duvanskoj mafiji.

4. oktobra 2001: Milo Đukanović tuži Ašanina zbog prenošenja tekstova iz Nacionala, čiji su glavni urednik i zamjenik Ivo Pukanić i Niko Franić ubijeni 2008. godine.

6. decembra 2001: Ašanin osuđen na tri mjeseca zatvora po tužbi Đukanovića.

26.09.2002: Presuda protiv Ašanina u korist Subotića.

27. maj 2004: Ubijen direktor Dana Duško Jovanović. Slučaj nije u potpunosti rasvijetljen. Nalogodavci i motivi nepoznati. Iste godine Subotić u Srbiji sklapa poslovni aranžman sa Waz –om koji je godinu ranije privatizovao Vijesti, a najavljivao i pregovore sa Danom.

1. septembar 2007: Na godišnjicu Vijesti napadnut direktor te kuće Željko Ivanović. Ivanović optužuje Đukanovića da stoji iza napada. Mjesec dana kasnije WAZ napušta Vijesti, nakon neuspjelog pokušaja da otkupi preostalih 50 odsto.

3. septembar 2007. godine: Đukanović u Pobjedi Ivanovića naziva ,,osobom bez integriteta, koja ima politički narasle ambicije i koja se lažno predstavlja žrtvom političkog autoriteta”.

5. septembar 2007: uhapšena dvojica navodnih napadača na Ivanovića, dobrovoljaca. Nejasni motivi i nelagodavci.

6. septembar 2007: Đukanović podnosi tužbu protiv Ivanovića, nakon čega kreće sezona milionskih tužbenih zahtjeva protiv Vijesti, Dana i Monitora. Među tužiocima su brojni Đukanovićevi prijatelji.

1. novembar 2007: Novinar Monitora i Vijesti Tufik Softić pretučen ispred svoje kuće. Napadači neotkriveni.

28. maj 2008: napadnut novinar Mladen Stojović u svom stanu. Stojović je javno govorio o fudbalskoj mafiji. Pominjao Brana Mićunovića. Napadači neotkriveni.

21. naj 2009: Đukanović: ,,Kritike o Milu Đukanoviću dolaze iz više izvora, i iz različitih razloga, ali se na kraju sve sliva u jedno prljavo korito, što najbolje odslikava lik i djelo što tajnih, što javnih protivnika, nezadovoljnika i kompleksaša, za šta apsolutno ne hajem. Ko god ih čuje, svejedno da li je iz Brisela ili Gornje Morače, jasno mu je da ne može vjerovati ljudima koji tako pljuju po svojoj državi, jasno mu je da je riječ o politički ambicioznim i neuspješnim, isfrustriranim ljudima, od kojih će nekima, kako vrijeme odmiče, sve manje trebati vlast, a sve više pojačana porodična pažnja ne bi li bar ostali podnošljivo agresivni u svom radnom i životnom okruženju”.

5. avgust 2009: Urednika Vijesti Mihaila Jovovića i fotoreportera Borisa Pejovića fizički napali gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša i njegov sin. Nakon višegodišnje farse u pravosuđu, osuđen Mugošin sin. Gradonačelnik platio 400 eura.

Proljeće 2010: U državnoj Pobjedi kreće feljton o vlasnicima Vijesti u kom se oni predstavljaju kao kriminalci koji su nezakonito stekli imovinu.

29. jun 2011: U Pobjedi počinje novi serijal u kom se jezikom mržnje, laži i uvreda piše o novinarima, urednicima i vlasnicima Vijesti i Monitora, kopa po njihovim privatnim životima. Nadležni ćute.

6. jul 2011: Đukanović optužuje Vijesti, Monitor i Dan da preko ,,obavještajne, bezbjednosne agencije i službe koje su važna poluga velikosrpskog državnog nacionalizma” vode kampanju protiv Crne Gore i njega lično jer ga doživljavaju ,,kao glavnu prepreku na putu zaokruživanja propalog projekta velike Srbije”.

14. jul 2011: Ispred zgrade Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) zapaljena dva službena automobila Vijesti. Počinioci neotkriveni.

23. novembar 2011: Đukanović poziva na deratizaciju: ,,Priča o sanaderizaciji je izraz političke gluposti ljudi koji su očigledno inferiorni i bez ideja kako ostvariti svoje ciljeve… To sve skupa govori da je riječ o nedoraslim političkim osobama, političkim miševima, kojima je potrebna prije svega deratizacija umjesto sanaderizacije”.

7. mart 2012: Novinarka Vijesti Olivera Lakić, ispred svog stana izudarana bejzbol palicom. Prethodno joj je prijećeno sms porukama, zbog čega se sudi bliskom saradniku Veselina Veljovića, tadašnjeg šega Uprave policije.

4. april 2012: Đukanović predlaže da se, ukoliko u Crnoj Gori treba sprovesti hapšenja na kojima insistira EU, zatvore čelnici opozicije i vlasnici nekontrolisanih medija: ,,Posebno jedan među njima koji je vlasnik svega i svačega u Crnoj Gori i jedne medijske imperije, a izgore od želje da postane predsjednik Crne Gore. Njega u najboljem slučaju možemo smatrati liderom neorganizovanog kriminala… Dobar dio njih nakon dolaska na vlast želi da Crnu Goru prinese na žrtvenik velkosrpskog nacionalizma”.

11. april 2012: sa imejl adrese UPIS-a, udruženja kojim gazduju Sava Grbović i Brano Mićunović poslata prijeteća poruka, modifikovana pjesma beogradske grupe Zana u kojoj mafija ubija izvjesnog Rajka. Prethodno u Vijestima novinar Rajko Milić pisao o monopolu Mićunovića u igrama na sreću. Tužilaštvo ne reaguje.

14. april 2012. godine: Sava Grbović u državnoj Pobjedi poziva na nasilje nad vlasnicima i novinarima Vijesti i Monitora. Pobjeda od tada do danas kontinuirano objavljuje karikature UPIS-a na kojima se omalovažavaju urednici, novinari i vlasnici Monitora i Vijesti.

6. maj: Miomir Mugoša u Pobjedi, Vijesti, Monitor i Dan naziva medijskom rđom.

10. maj 2012: Đukanović saopštava da je u ovoj državi „medijska mafija” snažna, nazivajući dnevni list Vijesti – „monstrumom”, a njegove osnivače ljudima sa „galopirajućom upalom mozga, koji su mislili da im sve može biti”. Vijesti i Monitor su, po njemu, ,,kičma medijske mafije”. „Zemljotresom koji su izazvali iskopali su sebi grobnicu “

5. jul 2012: Đukanović, Vreme: ,,Uporedite naslovne strane Dana, Vijesti i Monitora nema razlike. Uskoro će, vjerovatno u interesu racionalizacije, svi imati jednu redakciju. Njihov „izvor informisanja” su iste obavještajne, bezbjednosne agencije i službe koje su važna poluga velikosrpskog državnog nacionalizma i koji za metu imaju Crnu Goru i mene koga doživljavaju kao glavnu prepreku na putu zaokruživanja propalog projekta Velike Srbije. Ti mediji su zauzeli mjesto rasparčane, nesposobne i bezidejne crnogorske opozicije i sa tih pozicija pokazuju vrlo jasne ambicije”.

5. oktobar 2012 : Novinar Vijesti Goran Malidžan napadnut nakon konvencije Demokratske partije socijalista u Pljevljima.

21. decembar 2012 : Po nalogu tužilaštva uhapšeno nekoliko bivših menadžera CKB banke, među kojima je i sestra Miodraga Perovića Milka Ljumović. Istražni sudija ih pušta jer ,,ne zna o kom je djelu riječ”. Pink i Pobjeda narednu 2013. godinu posvećuju isključivo toj ,,aferi” .

21. maj 2013: Đukanović, Pobjeda: ,,Vijesti i Monitor nastavljaju sa svojom borbom za preuzimanje vlasti. Iz dana u dan, sa ogoljenijim motivom: da time zaštite vlasnike i njihov nezakonito stečeni imetak. U vrijeme dok su, shodno tradicionalnoj balkanskoj zamjeni teza, najviše galamili: drž'te lopova, upravo oni su koristeći tranziciju i neke sistemske pogodnosti najviše otimali. I logično, sad se plaše posljedice procesa”.

11. avgust 2013: Bačen eksploziv ispred kuće novinara Monitora i Vijesti Tufika Softića. Počinoci nepoznati.

3. septembar 2013: Vladimir Beba Popović, nakon sastanka sa Subotićem, napao novinare Vijesti dok su ga fotografisali. Tužilaštvo tvrdi da nije bilo napada.

11. oktobar 2013: Održana Konferencija Riječ, slika, neprijatelj kojom rukovodi Beba Popović, a koju je finansijski podržala Vlada. Usmjerena protiv tri crnogorska medija čijim je predstavnicima i zabranjeno da joj prisustvuju. Organizovana izložba naslovnih strana dominantno Monitora, Dana i Vijesti na kojoj se kao poseban gost pojavljuje Đukanović.

14. oktobar 2013 : Đukanović: ,,Svi oni koji blate državu nekažnjeno prolaze. Sve afere su iskonstruisane”.

16. novembar 2013: Prijeteća poruka direktorici Monitora Milki Tadić- Mijović. Još se ne zna ko ju je poslao.

21. novembar 2013: Đukanović na premijerskom satu optužio Pozitivnu Crnu Goru da ih je ,,osnovala medijska mafija da bi odbranila svoj kriminal”.

19. decembar 2013: Đukanović saopštio da neće mijenjati svoj odnos prema nezavisnim medijima jer ne vidi da se na njih vrši pritisak i stvara atmosfera mržnje.

26. decembar 2013: Postavljena eksplozivna naprava razorne moći ispred zgrade Vijesti . Počinioci nepoznati.

3. januar 2014: Napadnuta novinarka Dana Lidija Nikčević. Počinioci nepoznati

9. januar 2014: Većinski vlasnici Vijesti, predstavnici američkog MDIF i austrijske Štirije zatražili su od Đukanovića obustavljanje huškačke kampanje protiv lista, izražavajući zabrinutost da će nakon bombaškog i ostalih neistraženih napada na novinare i imovinu lista, neko biti ubijen.

KAKO ODGOVORITI NA NAPADE
Štrajkom protiv nasilja

Većina Monitorovih sagovornika slaže se da bi štrajk upozorenja, ali i zaštita novinara kao službenih lica bili dobar način da se odgovori na učestale nekažnjene napade na novinare i

Željko Ivanović: Osnovni problem kod funkcionisanja medija u Crnoj Gro je atmosfera mržnje i progona koju kreira vrh vlasti. Ta činjenica implicira zaključak da dok se ne promijeni vrh ove vlasti nema govora o suštinskim promjenama na polju slobode izražavanja. Taj famozni nedostatak političke volje koji se pominje u svim izvještajima EK kada su u pitanju vladavina prava, funkcionisanje institucija, slobodni izbori, važi i za problem slobode medija.

Zato su sve akcije koje ukazuju na problem u funkcionisanju medija dobrodošle ali ne treba imati iluziju da one mogu suštinski promijeniti situaciju dok se ne promijeni ova i ovakva vlast. Mislim da je od svih inicijativa na tom polju najzanimljivija ova o dodjeljivanju novinarima statusa službenog lica. Usvajanjem takvog zakona, čak i u ovim okolnostima, značajno bi se unaprijedila sigurnost novinara i redakcija što bi onda uticalo i na

poboljšanje ambijenta u kojem funkcionišu nezavisni mediji.

Duško Vuković: Mislim da bi štrajk upozorenja bio dobro rješenje u smislu da zvuči kao alarm i da se baš novinari obrate društvu. Ideja dobijanja statusa službenog lica mi se ne dopada, jer je protivna ideji o novinarstvu kao slobodnoj profesiji. Meni je bliža ideja o poštovanju kaznene politike kada su u pitanju krivična djela napada na novinare i medije.

Tea Gorjanc-Prelević: Akcija je već uputila predlog parlamentu i očekujemo da ga što hitnije razmotre – da se uvedu nova krivična djela i obezbijede strože kazne za napade na novinare. Mi se zalažemo za isti nivo zaštite novinara koji uživaju službenih lica, ali ne i da novinari dobiju status službenih lica. Naravno, najvažnije bi bilo utvrditi sve odgovorene za posljednji i sve prethodne napade na novinare. Takođe treba strožim kažnjavanjem spriječiti i naručivanje napada.

Marijana Camović: Generalni štrajk nije realna opcija imajući u vidu broj medija i potpuno različite interese i uređivačke politike, mislim da je gotovo nemoguć. To su odluke koje se ne donose preko noći i za koje je potreban širok konsenzus. Ipak, neki oblik štrajka upozorenja, protesta ili bojkota izvještavanja sa, na primjer, zvaničnih događaja Vlade ili Skupštine je nešto što bi, u našim uslovima, bilo realnije. Kada bi nekoliko puta predsjednici, ministri, poslanici pričali, a to niko ne bi prenio javnosti, možda bi nas manje uzimali zdravo za gotovo i konačno shvatili da se mora reagovati. Naše je da ne pristajemo na situaciju u koju su nas doveli.

U Sindikatu medija smatramo da bi zaštita medijskih radnika po uzoru na službena lica možda bila efikasnija od ovogo što sada imamo. Ako bi se u KZ dodala krivična djela – „sprječavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka” i „napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka i kao posljedica vršenja profesionalnih zadataka” i za to se odrede precizne kazne možda bi imalo efekta.

Nikola Marković: Apsolutno podržavam ideju da novinari dobiju status službenog lica. Iako to neće zaustaviti napade, vjerujem da će rigoroznije kazne učiniti da oni koji iz tmuše napadaju novinare nezavisnih medija bar smanje broj napada.

Kada je u pitanju štrajk upozorenja mislim da bi jedinstvena akcija nezavisnih medija i novinara bila ozbiljno upozorenje prije svega evropskim institucijama na položaj novinara u Crnoj Gori. Siguran sam da bi Sindikat medija tu mogao da odigra veliku ulogu jer je jedina organizacija koja objedinjuje predstavnike nezavisnih medija- Dana, Vijesti i Monitora i to bih svesrdno podržao.

Krajnje je vrijeme da se sa riječi pređe na djelo i vlast primora da popravi uslove u kojima rade novinari. Sumnjam da je režim personifikovan u Đukanoviću voljan da to uradi, jer, ne zaboravimo, napadi na novinare su učestali otkako je premijer počeo da se medijski obračunava sa nezavisnim medijima. Slučajno ili ne, poslije svakog verbalnog napada premijera i njegovih medijskih ortaka na Dan i Vijesti, nešto se užasno desi tim medijima-bomba ili prebijanje. Uostalom o odnosu vlasti prema slobodi medija najbolje govori podatak da će u maju decenija od ubistva Duška Jovanovića a da taj zločin još uvijek nije rasvijetljen.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Lideri Demokratskog fronta, valjda ekskluzivni distributeri sprskog sveta za Crnu Goru, jedini su se iz parlamentarne većine oglasili povodom Vulinove izjave. Dok je region vrvio od  kritika, Andrija Mandić je pružio podršku srpskom ministru unutrašnjih poslova. „Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Republike Srpske, Srbi iz Makedonije, te granice koje postoje među nama da ne postoje u njihovim glavama, a onda ćemo bolje sarađivati, bićemo bliži jedni drugima, na kraju jedan smo narod“, prokomentarisao je Mandić. On je u izjavi za N1 poručio da se već radi na realizaciji srpskog sveta.

Poruke Vučićevog ministra, ali i njihove ovdašnje filijale, koje su ove prostore već koštale krvavih devedesetih, nijesu komentarisali iz crnogorske Vlade.

Krivokapić je ponovio da on neće odustati od ekspertske vlade.

„Ovu Vladu niko ne može tako jednostavno zamijeniti nekom drugom Vladom jer bi to govorilo o ličnim partijskim interesima”, prokomentarisao je pregovore o prevazilaženju političke krize.

Premijer je međutim, već narednom rečenicom objasnio da su „lični partijski interesi”, itekako odredili karakter postavgustovske vlasti. I da su jedan od razloga zbog kojih avgustovski pobjednici urušavaju sami sebe.

„Moram da kažem i prvi put to iskazujem kao svoj stav, sve dubinske funkcije dobili su kako su željeli”, kazao je Krivokapić, komentarišići zahtjeve lidera Demokratskog fronta. „Jedino nijesu u ovom trenutku zadovoljni što nijesu vidljivi u Vladi, što nemaju neka potpredsjednička mjesta i neka ministarstva“, kazao je premijer.

Za promjenu prmijera je i Miodrag Lekić, lider Demosa. „Po mom mišljenju je  Krivokapić apsolutno nekompetentan, i koristi svoju poziciju za obračunavanje jer napada jednu komponentu parlamentarne većine i koja mu, istina, ne ostaje dužna“.

U sve tri vladajuće grupacije postoje političari koji mogu biti kompetentni predsjednici Vlade, kazao je Lekić. „Da budem konkretan, mislim na Aleksu Bečića, Slavena Radunovića, Dritana Abazovića“. Još bi samo nedostajao Radunović koji negira genocid i bojkotuije parlament zbog rezolucije o Srebrenici, pa da se brže krene nazad ka devedesetima.

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni. Nakon što je smijenjen ministar Leposavić zbog negiranja genocida i donijeta Rezolucija o Srebrenici, Demokrate su predložile da se u parlamentu izglasa Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici.

Predlog rezolucije podnijeli su poslanici te partije: Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Zdenka Popović i Dragan Krapović.

U obrazloženju se navodi da je „prema nepobitnim dokazima, u Pivi u junu 1943. godine ubijeno 1.290 civila, među kojima 550 djece, a u Velici godinu kasnije, 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica“.

„Ovo je civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora. Nema i ne smije biti relativizaicije bilo kog zločina. Očekujem podršku svih poslanika u Skupštini Crne Gore”, kazao je između ostalog Martinović.

Predlog Rezolucije u stvari je formalizacija stava mitropolita Joanikija, nakon donošenja Rezolucije o Srebrenici. On je, upitan da prokomentariše njeno usvajanje u parlamentu, tada ocijenio: „A gdje su Jasenovac, Jadovno, Velika..”

Predlog da se nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici donece i ova o Pivi i Velici, nije, kako to obrazlažu Demokrate „civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora“. To je, u stvari, novi krug podjele mrtvih i živih na naše i njihove. Da se započne rat rezolucijama. Istovremeno, ispod svega nazire se pokušaj prekrajanja istorije i odnosa prema četničkom pokretu. Mitropolit Joanikije nedavno je izjavio da se nada da se nazire kraj „crvenoj komunističkoj aždaji“.

Većina partija nije se još izjasnila o tome hoće li glasati za Predlog rezolucije. Podršku su najavile manje partije vladajuće većine: PzP i Prava Crna Gora. Demokratski front je kazao da će se oni o tome izjasniti tek kada se okonča politčka kriza.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević saopštio je da je prijedlog Demokrata zakašnjela inicijativa „koja sadrži elemente pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici“.

Iz Stranke pravde i pomirenja, koja je u koaliciji sa URA, pozvali su Demokrate da u prijedlog uvrste i zločine nad Bošnjacima u Crnoj Gori. Lider Prave Crne Gore Marko Milačić je najavio da će uskoro podnijeti Skupštini prijedlog rezolucije o osudi zločina prema Srbima na području Bratunca i Podrinja od 1992. do 1995.

Godinu dana nakon avgustovskih izbora jasno je da nova vlast nije uradila obećano. Ne samo da se dublje potonulo u podjele, nego se nije uradilo mnogo ni na oslobađanju institucija. One u koje se ušlo, osvojile su nove partijske vojske. One netaknute možda takve i ostanu.

Još ćemo, po svemu sudeći, dugo čekati na tužilaštvo koje će, recimo, ispitati skorašnju izjavu Vilijama Montgomerija, bivšeg ambasadora SAD u Srbiji i Crnoj Gori. Montgomeri je rekao u intervjuu za hrvatski Večernji list, objaljenom u nedjelju, da je Zapad, uključujući i Italiju, tokom „Miloševićevih godina” počeo dopuštati masovnim krijumčarima duvana da operišu iz Crne Gore. Naglasio je da su svi znali šta se događa, ali su to dopuštali jer je to donosilo novac koji je Đukanoviću trebao protiv tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Tako se začelo stvranje države mafije. Nova vlast je imala šansu da pokrene promjene. Umjesto toga svojski se potrudila da uruši samu sebe. To joj ide od ruke.

 

Šta je srpski svet Aleksandra Vulina

Nakon izjave ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina da je zadatak nove generacije političara stvaranje srpskog sveta, uslijedile su brojne reakcije u regionu.

Ministrica spoljnih poslova Bih Bisera Turković javno je zatražila od  predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se ogradi od ovakve vrste izjava.

„Ukoliko to ne učini, to će samo potvrditi da je njegova i zvanična politika Srbije rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja ima za cilj pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Srbiji. Vulinova izjava kojom je decidno rekao da ujedinjenje Srba znači jedinstvenu državu, flagrantno je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, destabiliziranje cijele regije Zapadnog Balkana i zloslutna prijetnja građanima Bosne i Herecegovine koji su se prije 26 godina branili od agresije i genocida”, kazala je Turković.

Po njenom mišljenju retorika Aleksandra Vulina čini potpuno besmislenim izjave srbijanskog predsjednika u kojima tvrdi da Srbija želi mir i dobrosusjedske odnose sa Bosnom I Hercegovinom.

Reagovali su i intelektualci iz regiona. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da su opasne Vulinove poruke. „Ovako otvoreno izvikivanje ratne politike okrenuto prema svim susedima ujedno je i testiranje dokle se može ići u datim međunarodnim okolnostima”, smatra Biserko.

Sociolog i politički analitičar iz Banjaluke Srđan Puhalo, kratko je, povodom Vulinovog istupa, napisao: „U moje vrijeme to se zvalo zvalo Velika Srbija”.

Politički analitičar Agon Maljići u razgovoru za RSE je ocijenio da Vulin već duže artikuliše na direktniji način ono što je, zapravo, stav Aleksandra Vučića.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NEVOLJA NEVOLJU STIŽE, OD AGROBUDŽETA DO POŽARA: Zašto gori crnogorska poljoprivreda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. I još mnogo, mnogo toga

 

Radisav – Rašo Miljanić i članovi njegovog domaćinstva još sređuju utiske i, polako dolaze sebi nakon nesreće koja ih je zadesila. U požaru koji je na farmi Miljanić u Podbožuru, dvadesetak kilometara od Nikšića, izbio u nedjelju rano poslijepodne, izgorela je štala površine 800 kvadrata sa svim što se u njoj nalazilo. Oprema za mužu, 2.500 bala sijena i  oko 300 koza sa jaradima po kojima su ova farma i njeni vlasnici bili prepoznati u regionu.

Gubitak je mnogo veći od vrijednosti imovine koja je nestala u plamenu, kaže  Miljanić. „Možda neko neće razumjeti ovo što pričam, ali samo stočari znaju kakav je osjećaj kada u sekundi izgubite stoku koju volite“, prebira riječi naš sagovornik dok govori o izgubljenom stadu koje je stvarao deset godina. „Da su koze ostale žive sve bi ovo bilo lakše“.

Odustajanja nema, odlučan je Miljanić. „Jednom smo već počinjali od nule pa ćemo opet…“. Sirara Miljanić  u kojoj se proizvodi vrhunski kozji sir nastavlja sa radom. Umjesto mlijeka sa svoje farme, nastaviće da prerađuju kozje mlijeko dobijeno od kooperanata iz nikšićkog kraja. To je dobro uhodan posao. S početkom turističke sezone krenula je i bolja prodaja, hrabre se Miljanići. Nije kao 2019. ali je dobro.

Uz pomoć mehanizacije koju je obezbjedila Opština Nikšić rašćišćeno je zgarište i, u prisustvu nadležnih inspektora, pokopani ostaci uginule stoke i izgorele opreme. Prijatelji iz Crne Gore i Srbije već su ponudili pomoć za formiranje novog stada, ali prvo treba izgraditi objekat za njihov smještaj. Mjesto požara koji je, prema prvim procjenama vještaka, izazvala električna instalacija u ponedjeljak su obišli i pomoćnici ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića. I obećali pomoć „u skladu sa zakonom i postojećim mogućnostima“. Ministar se nije ni javio ni pojavio. Baš kao ni predstavnici Elektroprivrede, najvećeg nikšićkog i crnogorskog preduzeća. Makar da provjere priču o neispravnim instalacijama.

Prema prvim, neslužbenim, procjenama šteta od požara na farmi Miljanić mogla bi iznositi i svih 200 hiljada eura. Farma nije bila pokrivena osiguranjem, objašnjava njen vlasnik, pošto se nalazila na imanju koje je pod zakupom i izgrađeni objekti su bili privremeni (drveni) pa ih prema važećim propisima nije bilo moguće osigurati.

Nekoliko dana ranije, problemi sa strujom uzrokovali su velike nevolje, i znatnu štetu, kod još jednog renomiranog poljoprivrednog proizvođača. Na jednom od šest objekata Agromont farme u Martinićima, u kojima je smješteno 240.000 koka nosilja (najveći proizvođač jaja u Crnoj Gori) došlo je do kvara na instalacijama rashladnih uređaja i uginuća dijela jata.

,,U okviru ove nezgode, nakon procedure interne kontrole, utvrđeno je da je došlo do uginuća od 15 odsto od ukupnog kараciteta koka nosilja (više od 35.000 kokošaka)“, saopšteno je iz Agromonta. Iz kompanije je još rečeno da su već obezbijedili novo jato od 40 hiljada nosilja koje će biti useljeno najkasnije za 10 dana, „odmah nakon pripreme objekta u kome se desila nezgoda“ i da neće doći do nestašice jaja na tržištu. Zato izgleda da su prve procjene, o šteti od približno milion eura, bile preuveličane. Iako ona, svakako, nije mala. Kao i u slučaju požara na farmi Miljanić, iz Ministarstva poljoprivrede najavljena je pomoć i podrška. Za sada bez konkretnih poteza.

U sjenci ovih događaja ostala je vijest da su, tek u prvoj dekadi jula, crnogorski poljoprivrednici, konačno, dobili Agrobudžet za 2021. Veći od onoga što je Vlada predložila krajem marta, ali i znatno manji od očekivanja poljoprivrednih proizvođača.

Oni su se  u ponedjeljak okupili u Podgorici, treći put od proljetos. Ponavljajući stare zahtjeve i najavljujući nove, radikalnije, proteste ukoliko Vlada i resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne pokažu više razumijevanja za njihove nevolje.

Bivši ministar poljoprivrede i član Unije stočara Budimir Mugoša kaže kako će poljoprivrednici tek odlučiti o načinu na koji će, ako do toga dođe, manifestovati svoje nezadovoljstvo. ,,Vidjećemo, da li svakodnevnim protestima, blokadama važnih saobraćajnica ili prestankom isporuke mlijeka mljekarama”. Mugošu i njegove kolege najviše boli to što resorni ministar ignoriše njihove zahtjeve. Pa im je, na traženu pomoć i podršku, odgovorio pitanjem treba li on da ide da im preveže krave?

„Ministar nijednom nije sjeo sa nama da razgovara“, objašnjava Mugoša. „Prave se mrtvi, a oni žive od nas. I mi od njih”. Usvojeni Agrobudžet nije smirio strasti. On ne rješava krupna, suštinska pitanja, kaže bivši ministar. ,,Osnovna stvar zbog koje mi dolazimo ovdje je da se povede ozbiljan razgovor, kojeg do sada nije bilo, jer se stvari prebacuju na političke podjele, na mi i vi“.

U Vladi i Ministarstvu poljoprivrede, opet, računaju da su napravili dobar posao. U okviru mogućeg. Ovogodišnji budžet Crne Gore teži nepune 2,5 milijarde eura, a za poljoprivredu  se izdvaja nepunih dva odsto. Ili tek nešto više od jedan odsto ako se iz Agrobudžeta izuzmu donacije i krediti (ukupno 17,6 miliona). Poljoprivreda, donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, ne računajući kumulativne efekte kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima.

Prema podacima Monstata za 2020, prošlogodišnji izvoz hrane bio je vrijedan skoro 30 miliona eura, što je za 12,7 odsto više u odnosu na 2019. Tome je doprinijela loša turistička sezona zbog koje poljoprivrednici nijesu mogli plasirati svoje proizvode na domaćem tržištu, ali i rast konkurentnosti i orjentacija ka izvozu proizvoda sve prepoznatljivijih i u regionu. Hrana je postala naš četvrti izvozni artikal. Odmah poslije sirovina:  aluminijuma, struje i boksita. Prije, recimo, čelika. Istovremeno, uvezli smo hranu vrijednu skoro 400 miliona (u dobrim turističkim sezonama uvoz je veći za makar 100 miliona). Samo za uvezene proizvode i prerađevine od mesa, mlijeka i jaja dali smo skoro 150 miliona eura. Prostora za jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje ima.

Stvari možemo posmatrati i ovako:  ovogodišnji Agrobudžet preko dva puta je veći od onog kojim je, 2011, baratala Vlada Igora Lukšića (nepunih 20 miliona). Ali je  za trećinu manji od lanjskog, posljednjeg koji je pripremila Vlada Duška Markovića (61 milion). Iz Vlade, ipak, stiže računica prema kojoj će sva direktna davanja (subvencije) poljoprivrednicima biti veća nego prošle godine. „Niti su oni prošli potrošili 60 miliona za prošlogodišnji Agrobudžet, niti će ovi sadašnji potrošiti 45. To je sve jedna prevara“, kaže Mugoša za Monitor.

On navodi kako je u četvrtak 15. jula, nedjelju dana nakon usvajanja Agrobudžeta pokušao da preda zahtjev za subvenciju. Formulari nijesu gotovi, uputstva nijesu stigla, a ni javni poziv još nije objavljen, dočekali su ga nadležni. Uz pouku – da dođe drugi put. A sezona poljoprivrednih radova je u punom jeku. Dok u  Agrobudžetu piše: „15. jul – 15. avgust: Proizvođači sami ili uz pomoć Direkcije za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva popunjavaju obrasce za premije…“. Da bi obećani novac, ukoliko preskoče sve proceduralne prepreke, dobili u prvoj polovini decembra. Ako bude, formulara, uputstava i para.

Iz Vlade nude ljepšu stranu priče. Opredijeljena sredstva u stočarskoj proizvodnji uvećana su za 19 odsto sa 3,5 na 4,16 miliona eura, navedeno je u saopštenju nakon usvajanja Agrobudžeta. „Povećane su premije po grlu…, a iste će ostvariti oko 5.300 gazdinstava.”

Proizvođači odgovaraju kako izdvojeno nije dovoljno da pokrije enormna poskupljenja stočne hrane od početka godine. Već rade uz garantovan gubitak, kažu, i najavljuju nove probleme – suša je ubila sijeno na crnogorskim planinama dok će, iz istog razloga, kukuruz iz Vojvodine biti skuplji i nekvalitetniji.

Opet Vlada: „Novim Agrobudžetom opredijeljena je podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka kao i podrška preradi mlijeka na gazdinstvima. Kao rezultat velikog interesovanja proizvođača za ovu mjeru povećali su sredstva  podrške u odnosu na prethodnu godinu za preko 30 odsto, sa 1,5 na oko dva miliona eura“.

Farmeri vlastima ne vjeruju: Kad tražimo interventnu pomoć od pet centi po litru, zbog poskupljenja hrane, u Vladi kažu da je to 3,5 miliona koje država nema. Onda izračunaju kako će sa dva miliona isplatiti premiju od 11 centi po litru. Pa, da ukažu na suštinsko nerazumijevanje sa vlastima (starim i novim), navode kako se na mlijeko plaća PDV od sedam odsto. A na sve mlječne prerađevine – od jogurta do sira – 21. Tako, valjda, podstiču preradu i  proizvodnju, cinični su članovi Udruženja stočara. Isto je i sa mesom – država po tri puta većoj stopi oporezuje prerađevine.

Kroz mjere programa unapređenja stočarstva opredijeljena su sredstva za podršku svinjarskom sektoru u iznosu od 20 odsto više u odnosu na prošlu godinu, ne da se vlast. Vlasnik kompanije Niksen Trade Dragan Čavor objašnjava šta to znači u stvarnom životu: „Za proizvodnju 22.000 svinja u Spužu, mi ćemo da dobijemo od 5 do 10 hiljada eura, što je 20 centi po tovljeniku. Jedna nadzimica u Srbiji koja da 20 do 30 prasića, vlasniku donese subvencije od 100 do 150 eura godišnje“.

Vlada se pohvalila: „Subvencije u biljnoj proizvodnji su povećane sa 200 na 220 eura po hektaru“. Mi smo jedini proizvođači hrane u regionu i zemljama EU koji njive i livade obrađuju (kose) plaćajući punu akcizu za gorivo koje pokreće našu mehanizaciju, odgovaraju poljoprivrednici.

Tako, stavku po stavku. Red samohvale, red primjedbi.

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. A sertifikovani proizvođač organske hrane može da računa na 500 eura godišnje podrške.

Ni požar ni Agrobudžet neće zaustaviti Miljaniće. Naš sagovornik, predsjednik Udruženja stočara i bivši bankar već traži prostor za novu farmu i stado. „Imam  neke ideje“, kaže Radisav – Rašo Miljanić. Pomoći od države se nada, ali od nje ne želi da zavisi. „Ljudska riječ je nekada važnija od novca“, siguran je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo