Povežite se sa nama

OKO NAS

NAPORI KOLAŠINSKIH BORACA: DA SE NE ZABORAVI KAPETAN RIVA: Časna ljudska odluka

Objavljeno prije

na

Iz Udruženja boraca NOR-a i antifašista (UBNOR) Kolašina i dalje ne odustaju od ideje da u gradu podignu bar bistu Mariju Rivi, kapetanu italijanske vojske, komandantu trećeg bataljona divizije Venecija. Riva je, krajem septembra 1943. godine, sasvim suprotno odluci komandanta divizije kojoj je pripadao njegov bataljon, dao veliki dobrinos oslobađanju Kolašina od Njemaca. To, pozivajući se na brojne istorijske izvore, tvrde u UBNOR-u.

Nakon žestoke borbe sa prvim i četvrtim bataljonom Četvrte proleterske brigade na Bašanjem brdu, Riva je odbio da se preda partizanima i prešao na njihovu stranu, žestoko se sa svojim vojnicima suprotstavljajući Njemcima.

“U šestodnevnoj odbrani Kolašina glavni teret borbe nosili su borci Četvrte proleterske brigade i Italijani iz bataljona kapetana Rive. Njegova odluka, suprotna naredbi komande divizije Venecija, stacionirane u Brenama, teška je i časna ljudska i oficirska odluka, koja zaslužuje poštovanje, sjećenje i spomen obilježje”, kažu u kolašinskom UBNOR-u.

Životna priča, držanje i hrabrost tog oficira nijesu ostavile ravnodušnim ni scenariste filma “Bitka na Neretvi”. Na osnovu toga kreiran je istoimeni lik, kojeg je odigrao Franko Nero.

“Da, to je vjerno preslikan lik i ono što je Riva učinio. Međutim, scenaristi su to smjestili u drugi vremenski kontekst i na drugo mjesto – februar i mart 1943. godine, u vrijeme bitke na Neretvi. Riva je, ipak, jedan od kolašinskih oslobodilaca i ne smijemo to zaboraviti”, kažu kolašinski borci.

UBNOR, ali i lokalna uprava već su se obraćali Ministarstvu kulture s molbom da im se odobri podizanje biste italijanskom kapetanu u centru grada. Međutim, iz Ministarstva su tražili dopunu kapetanovih biografskih podataka za period prije 1943. godine. Kolašinci će nastojati da uz pomoć Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore (SUBNOR) , a preko italijanske ambasade, dopune dokumentaciju i, nadaju se, ispune sve uslove da Rivi podignu bistu u blizini Spomen doma u centru Kolašina.

Malo Kolašinaca sada zna za podvige italijanskog oficira. Srednjovječni se sjećaju da su ga pedesetih i šezdesetih godina u osnovnim školama učitelji pominjali. Poslije toga, sjećanje na Rivu ostalo je zarobljeno u knjigama koje opisuju podvige Četvrte proleterske brigade i krvavu borbu za oslobođenje Kolašina. Iako je konačno oslobođenje grada od Njemaca, nakon što je 18 puta prelazio “iz ruke u ruku”, uslijedilo tek u decembru sljedeće godine, poštovaoci tekovina NOR-a smatraju da se nikako ne smije zaboraviti ni šest dana krvave borbe krajem septembra 1943. tokom kojih je bataljon kapatena Rive imao vrlo značajnu, a možda i presudnu ulogu.

U knjizi Borci Četvrte proleterske piše da je Riva Mario di Pasqale rođen 1900. godine u Milanu (Komo). U zborniku sjećanja boraca te brigade, zapisano je: “Partizani su bili impresionirani dejstvom minobacača kapetana Rive, pa je partizanski artiljerac, komandir prateće čete Četvrte proleterske brigade Simo Simović, iz profesionalne radoznalosti odlučio da obiđe Italijane i vidi ih na djelu. Vladeta Selić, borac koji je išao s njim, ovako je opisao prizor:

„Na Bašanjem brdu dočeka nas riđobradi kapetan Riva vojničkim pozdravom. Nekako mu objasnismo cilj naše posjete i on odmah pokaza veliku predusretljivost da nam omogući da vidimo sve što želimo. Na položaju su se učestano rasprskavale topovske granate kojima ih je gađala italijanska artiljerija u sastavu četnika sa Šljivovice. Zbog toga nas kapetan Riva zamoli da uđemo u njegov zaklon koji je bio potpuno bezbjedan. I ovaj položaj bio je izrađen na isti način kao i naš na Barutani. Odlično izgrađeni rovovi i zakloni obezbjeđivali su ljude od eksplozije. Italijani su se znalački koristili rovovima i niko se nije nepotrebno pojavljivao izvan njih.”

Junaštvo italijanskog kapetana, kažu kolašinski antifašisti, ispoljeno je tokom tih dana oslobađanja Kolašina. Sredinom oktobra 1943. godine, podsjećaju, Njemci su napali oslobođenu teritoriju kolašinskog sreza. Četvrta crnogorska brigada i Rivin bataljon imali su oštre okršaje s Njemcima duž puta Lijeva Rijeka – Kolašin.

“Kapetan Mario Riva junački je poginuo 18. oktobra, suprotstavljajući se nastupanju njemačkih jedinica. Na mjestu Uvač uništio je dva njemačka tenka a jedan oštetio. S njime je oginulo 15 vojnika njegovog bataljona”, tvrde u UBNOR-u.

UBNOR Kolašin, s prilično brojnim članstvom, predvođenim predsjednikom Gojkom Vlahovićem, minulih godina aktivno je radio na obnavljanju i održavanju spomenika iz NOR-a.

To udruženje vodi brigu i o partizanskom spomen groblju na Brezi, pa je i taj dio grada postao značajan dio turističke ponude, a naročito je zanimljiv stranim turistima. Najviše je posjetilaca iz Izraela. Nedavno je pored spomen groblja postavljen i kiosk, gdje se mogu kupiti razglednice s motivima vezanim za “herojsku Brezu”. U čuvanju tog važnog istrorijskog mjesta važnu ulogu ima država, koja plaća radnike na održavanju. Udruženje antifašista odlično sarađuje i sa Centrom za kulturu, odnosno, KUD Mijat Mašković, školama , NVO Natura, a svakodnevno među mladima “regrutuje” i nove članove.

“S ponosom možemo reći da u proteklom periodnu nijedan spomenik iz NOR-a nije oskrnavljen.Vjerovatno je tome doprinijela i činjenica da se vidi koliko ulažemo u održavanje spomenika. Omasovljenje i podmladjivanje članstva naš je kontinuirani zadatak. Trenutno imamo oko 200 aktivnih članova i planiramo da taj broj udvostručimo”, kaže Vlahović.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT SE SJETILO DRŽAVNIH GARANCIJA ZA KOMBINAT ALUMINIJUMA: Aprilske šale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema istine o KAP-u bez saslušanja Đukanovića, Gvozdenovića, Lazovića, Lukšića, Vujanovića, Brkovića, Žugića, Jelića… Sve drugo je zabava za lakovjerne. I zataškavanje

 

Branko Vujović, nekadašnji ministar ekonomije u jednoj od vlada Mila Đukanovića i dugogodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, priveden je u ponedjeljak na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Vujović je sa još desetak bivših službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija saslušan zbog izdavanja državnih garancija nekadašnjim vlasnicima Kombinata aluminijuma (KAP) za pet kredita ukupne vrijednosti 135 miliona eura.

Privedeni su nakon saslušanja otišli kući. SDT nije tražilo njihovo zadržavanje pošto su, prenose mediji, „tokom izviđaja prikupili sve dokaze”. Sumnjamo u istinitost tih navoda. Iako, zvanično, izviđaj o nezakonitim kreditnim garancijama za KAP traje od 2014, godine. A evo i zašto.

Sporni posao je osmišljen krajem 2009, kao dio Ugovora o poravnanju između Vlade  i tadašnjih vlasnika Kombinata, Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAK), firme do danas nepoznate vlasničke strukture registrovana na Kipru, preko niza povezanih firmi u većinskom vlasništvu Olega Deripaske. Iako je njene interese u Crnoj Gori najčešće i najubjedljivije branio dugogodišnji Putinov ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu.

Prethodno je, uoči prvomajskih praznika 2009, tadašnji premijer Đukanović izjavio da će o budućnosti KAP-a odlučivati radnici i Vlada, pošto većinski vlasnik nije u stanju da ispuni obaveze preuzete Ugovorom o privatizaciji iz 2005.  Isto je, sredinom maja, potvrdio i Branko Vujović: „Ispunjeni su uslovi da Vlada pokrene raskid kupoprodajnog ugovora”. Zapravo, to je bio nastavak priče iz marta iste godine, kada je potpredsjednik Vlade i potpisnik privatizacionog ugovora o prodaji KAP-a Branimir Gvozdenović saoštio kako je vladin ekspertski tim pripremio tužbu protiv CEAK-a i elektronskom poštom je uputio Arbitražnom sudu u Frankfurtu. Kao odgovor na tužbu koju su Deripaskini saradnici pripremili godinu ranije, zahtijevajući od Crne Gore odštetu od 300 miliona eura. Doduše, njegov kolega, potpredsjednik Vlade i predsjednik komisije koja je pripremala odštetni zahtjev,

Vujica Lazović tada je izjavio da je priprema tužbe tek „u završnoj fazi”. Ali i precizirao da je CEAK Crnoj Gori nanio štetu „od minimum 200 miliona eura”.

I sve je to palo u zaborav.

Zainteresovani su još tada znali kako nema priče o propasti Kombinata pod upravom CEAK-a bez svjedočanja pomenutog trojca – Đukanović, Gvozdenović, Lazović. Nakon čega bi se utvrdio i njihov status u predmetu (svjedoci ili optuženi). Plus Milan Roćen i Zoran Bećirović, kao najzaslužniji za dolazak Olega Deripaske u Podgoricu, na čuveni susret u kafeu Grand. Gdje je, kažu uz čivas, utanačena sudbina nekadašnje lokomotive industrijskog razvoja Crne Gore. Morali su toga postati svjesni i u SDT, u nekom momentu proteklih osam godina koliko, navodno, traje njihov izviđaj. Ipak, ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA SE KANDIDUJE ZA EVROPSKU PRIJESTONICU KULTURE: Ambicija u (ne)skladu sa mogućnostima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnoge je iznenadila najava Marka – Bata Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte

 

Budva će se kandidovati za titulu Evropska prijestonica kulture za 2028, odlučili su u lokalnoj upravi. Pripreme na inicijativu predsjednika Opštine, Marka – Bata Carevića, uveliko su počele. Ideja je da se u proces uključe i Kotor, Tivat i Herceg Novi, kako bi se na najbolji način svijetu predstavilo kulturno blago kojim raspolažu ovi primorski gradovi.

„Ukoliko grad Budva osvoji ovu laskavu titulu, otvaraju se velika vrata za dalji razvoj grada, ali i cijele primorske, odnosno Bokokotorske regije“  istaknuto je u tekstu postavljenom na sajtu Opštine.

Već je potpisan protokol o saradnji na ovom projektu sa opštinama Tivat i Herceg Novi. Carević se početkom mjeseca susreo sa ministarkom za kulturu, prosvjetu, nauku i sport, Vesnom Bratić, od čijeg Ministarstva očekuje da pripremi  informaciju  za Vladu Crne Gore, kako bi dobili  podršku države za projekat čiji je naziv izmijenjen u „Budva – Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture“, kako bi i zvanično podnijeli kandidaturu. Ukoliko Vlada podrži ideju Carevića, bio bi to kulturni projekat od nacionalnog značaja.

Zamisao Carevića je da čitav proces vodi najbogatiji grad Boke, odnosno Opština Budva, procjenjujući da je za njegovu realizaciju u toku narednih šest godina potrebno oko 64 miliona eura, koliko je novca utrošio Novi Sad, koji je ovu prestižnu titulu ponio prošle godine.

Od navedene sume oko 35 miliona eura Novi Sad je utrošio na izgradnju infrasturkture a oko 30 miliona na kulturne programe, pojasnio je Carević u dopisu koji je dostavio ministarki Bratić. Prema propozicijama najveći dio finansiranja snosi grad organizator, država i regija na koju se odnosi.

Kako se nezvanično saznaje u lokalnoj upravi u Kotoru nisu raspoloženi da učestvuju u ovom projektu iz više razloga. Jedan je  nedostatak novca za tu vrstu priznanja i slave, za grad koji predstavlja elitu u pogledu kulture i graditeljskog nasljeđa  u odnosu na Budvu i Tivat, te nikako ne mogu biti zaleđina i pratnja u tom takmičenju. Kotor ima tri upisa na listu UNESCO-a, od kojih je 1979.  područje Kotora, kao jedinstvena univerzalna prirodna i kulturna vrijednost. Kotorski srednjevjekovni bedemi upisani su zasebno, 38 godina kasnije, odnosno 2017. Ove godine biće upisana Bokeška mornarica kao nematerijalna baština svjetskog značaja. Kotorani će pružiti svu vrstu podrške kandidaturi Budve, ali neće učestvovati u programu.

Mnoge je iznenadila najava Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva prepoznata kao grad u kome nema značajnije kulturne infrastrukture, nema prostora neophodnih za kulturna događanja i raznovrsne programe. Budva je platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije, i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte, kao nijedan grad u zemlji.

Država je prodala Zeta film, filmsku kuću od nacionalnog značaja, radi zgrade u centru grada, koja je srušena i na njeno mjesto napravljen ružni soliter sa stanovima za prodaju od 11 spratova. Zgrada Zeta filma bila je dom i za gradski Dom kulture sa pozorišnom i bioskopskom salom, koje su nestale da bi ustupile mjesto diskoteci i kockarnici.

Država je prodala i gradsku tvrđavu Citadela, dio spomeničkog područja Starog grada, jedinu pozorišnu scenu na kojoj se održavao program festivala Grad teatar, koji je pledirao da dobije tretman kulturne manifestacije od nacionalnog značaja. Od tada se pozorišne predstave odigravaju po školskim dvorištima, brdima i zaravnima okolnih sela. Budva nema prostore za kulturu, nema sale, galerije, koncertne dvorane…

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo