OKO NAS
CRNOGORSKA ŠUMARSKA MAFIJA UZOR SICILIJANSKOJ: Sve perfidnije metode pljačke

Veliki krug pilane privatnog preduzetnika iz Berana Radomira Anđića zarastao je u korov. Anđić objašnjava da mu je zabranjen pristup državnim šumama i pored toga što je 2011. godine kod Investiciono-razvojnog fonda podigao kredit od pedeset hiljada eura u namjeri da u pilani proširi proizvodnju i uposli nove radnike. Ističe da poslije svega nije u stanju da plaća rate kredita i da je bio prinuđen da potpuno zatvori pilanu.
“Ovim poslom sam počeo da se bavim prije 25 godina. Prije pet godina sam podigao kredit kako bih osavremenio proizvodnju. Tada su mi garantovali da ću iz državnih šuma moći da nabavljam sirovinu. Međutim, od toga nije bilo ništa, jer su svih ovih godina pristup državnim šumama imala samo privilegovana lica i privilegovani koncesionari”, tvrdi Anđić.
On kaže da bi mu pravo na koncesije na samo pet hiljada kubika čamovine omogućilo da pokrene mašine i zaposli četrdeset radnika.
Za razliku od Anđića, većina oštećenih drvoprerađivača ne smije ni da priča javno. Strah i šumarska mafija. Dvije su riječi kojima bi mogla da se ispriča priča o šumama i koncesijama na sjeveru Crne Gore.
Privatni drvoprerađivači sa sjevera objašnjavaju da je računica jasna. Povlašćenim koncesionarima čamove šume se dodjeljuju za 12 do 15 eura po kubiku. Na sječu i vuču potrošiće još toliko. Cijena kubika neobrađenih trupaca prije svega na Kosovu, a potom i u Albaniji i Srbiji, iznosi 110 eura.
Privatnici tvrde da čitava drvna industrija ove susjedne države počiva na sirovini iz Crne Gore, odnosno da je na Kosovu izgrađeno toliko industrijskih pogona za preradu drveta, kao da je u pitanju zemlja najbogatija šumom, mada šume na Kosovu nigdje nema.
„Pođite samo putem preko Kule i spustite se do Peći i vidjećete koliko je samo na tom poptezu izgrađeno fabrika. Sve one su oslonjene na sirovinu iz Crne Gore”, – kažu crnogorski drvoprerađivači.
Neki od njih objašnjavaju da su posljednje mjere kada je uveden porez na izvoz oblovine od trinaest eura po kubiku iz privatnih šuma i dvadeset i pet iz koncesionih, dovele do toga da se preko Kule trenutno izvoz smanji, ali vjeruju da ta mjera neće trajati dugo i da će šumarska mafija tome doskočiti.
„Šumarska mafija u Crnoj Gori ne samo da postoji, nego bi na njenom primjeru, kako je organiozovana da joj se ne uđe u trag, mogla da se uči i sicilijanska. O mafiji na Siciliji sve znamo. Znaju se i imena. O šumarskoj mafiji u Crnoj Gori ništa se ne zna. Zna možda nekoliko ljudi, a oni su loši svjedoci, i dobro je da živu glavu izvuku” , kaže jedan čovjek od struke.
On tvrdi da je šumarska mafija, u smilu u kojem se danas o njoj može govoriti, nastala odvajanjem šumarstva od drvoprerade 1990. godine i da se opasno razvila.
„Ona je od tada do današnjih dana samo rasla, tako da je sada vrlo moćna u državi, i ne može se sa njom lako izaći na kraj. Vrlo su nezgodni. Beskrupulozni. Nagrđuju ne samo šumarstvo i drvopreradu nego i šire. Njima je vrijednost novac, i možete im bilo šta govoriti, kuditi ih ili milovati, njima je svejedno. Samo im nemojte udariti po džepu”, priča sagovornik Monitora.
Prema njegovom mišljenju, vrh mafije treba tražiti u šumarstvu, a koncentričnim krugovima povezan je sve do dna – do krajnjih manipulanata.
„U to kolo uvezani su i pojedinci iz politike, finansijke policije, javne policije, carine, šumskih uprava po gradovima”, kaže ovaj čovjek.
Prema njegovim riječima, sve je u tolikoj mjeri uvezano, da je teško razbiti.
„Ali kada bi se htjelo, to i ne bi bilo tako teško. Treba, recimo, pogledati godišnji etat koji je javni dokument, i uporediti ga s prijavljenom sječom i stanjem na terenu. U praksi, u svakoj državi pljačka je jednačina sa jednom nepoznatom. A ovdje, kod šumarske mafije, su dvije jednačine sa dvije nepoznate. Međutim, dobar matematičar može da dođe do rezultata”, priča ovaj stručnjak.
Privilegovani u šumarstvu, objašnjava on dalje, dobijaju na panju najbolja odjeljenja za po deset eura po kubiku, a mogu odmah da ih prodaju po sedamdeset, i to nerijetko i rade.
„Ima ona narodna – iz šume se niko nije vratio praznih ruku. A oni su stalno u šumi”, dodaje.
Jedan od rijetkih koji je prvi javno, prije mnogo godina, upotrijebljavao termin šumarska mafija, bio je posljednji direktor Gornjeg Ibra, prije uvođenje stečaja, Hasan Kurtagić. On je kazao kako je i stečaj u Gornji Ibar uveo „moćni šumarski lobi da bi spriječio privatizaciju”.
„Gornji Ibar je 1989. preradio 72.000 kubika čamovine, a nakon mog dolaska za direktora mogli smo obezbijediti samo minimum sirovina. Brojke sve govore. Prve godine mog dolaska imali smo 12.000 oblovine, iduće dvije godine, uz moje veliko angažovanje i izvozne aranžmane, po dvadesetak hiljada kubika, da bi u 2001. godini ta količina pala na desetak hiljada, a u 2002. samo na 6.000 kubika trupaca, i to truleži. Možete misliti gdje je završavala ona razlika od 70 do šest hiljada kubika. U privatnim džepovima”, kaže Kurtagić.
On je tada tvrdio i da se crnogorskim šumskim blagom bave na nezakonit način ljudi kojima to najmanje pripada.
“Ljudi koji su shvatili da se u uslovima tranzicije može uraditi mnogo toga nezakonitog, a nikada neće biti sankcionisano. Ljudi koji su vidjeli svoju ličnu istorijsku poziciju da mogu postati bogati preko noći i obezbijediti svoju pra, pra, praunučad. To i čine, ja to neću dokazivati, jer je to vidljivo golim okom”, kaže Kurtagić.
U međuvremenu, mnoga predviđanja ovog čovjeka pokazala su se tačnim. Do ujedinjenja drvoprerade i šumarstva kroz Vladin program revitalizacije nije došlo, i taj program nije uspio, uprkos velikom novcu koji je u njegovu implementaciju uložen. Gornji Ibar je propao. Građevinska mafija uzurpirala je zemljište ovog privrednog giganta u centru Rožaja. Situacija u šumarstvu i u većini drugih gradova u drvopreradi je katastrofalna.
Kurtagić je u razgovoru za Monitor rekao da stoji iza svega što je pričao ranije i da je spreman sve da ponovi.
“Od riječi do riječi. Žao mi je što sam bio u pravu. Volio bih da nijesam. Iako više nijesam u tom poslu, pratim ovu oblast i koliko ja vidim ništa se nije promijenilo osim što su metode pljačke perfidnije. Šume su na upravljanje date ljudima koji ih čuvaju kao zečevi kupus. U susret izborima na jesen šumarske pljačke imaće razmjere kakve do sada nikada nijesu imale”, kaže Kurtagić.
On je svojevremeno tvrdio i da je, nakon glasnije izrečenih stavova o tome da crnogorskim šumama vladaju moćni lobiji, prijećeno i njemu i porodici. Možda upravo zbog sličnih stvari danas nije lako pronaći još nekoga ko bi govorio o šumarskoj mafiji.
“Zovite toga i toga. On je ranije mnogo podataka iznosio, ako ga nijesu slomili. Mafija slama ljude”, kaže jedan od sagovornika Monitora.
Čovjek na koga nas upućuje nije spreman da priča. Nijesu ni mnogi drugi privatnici iz struke. Obično se slamaju na mrvicama u koncesijama. Spremni su na uvo da potvrde da šumarska mafija postoji, ali ne i javno.
U kom pravcu istraživati problem šumarske mafije? Sagovornik s početka priče upućuje na ispitivanje imovine ljudima iz šumarske struke. Neki su bili vrlo siromašni prije nego što su preuzeli poslove u šumarstvu. Danas su među najbogatijim ljudima u Crnoj Gori.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije