Povežite se sa nama

OKO NAS

BAR: SLUŽBA ZAŠTITE I SPASAVANJA BEZ OSNOVNIH USLOVA: Majica, pantalone i to je sve

Objavljeno prije

na

„U Baru često gore automobili. Ja sam za svojih sedam godina u službi ugasio bar dvadesetak. Moj otac, koji je takođe bio vatrogasac i ostavio cijeli radni vijek ovdje, zapamtio je tri ili četiri izgorjela automobila”, kaže naš sagovornik, vatrogasac Nikola Đuranović.

Da bi mogao valjano da radi svoj posao, koji nerijetko uključuje i spašavanje života, Nikoli, ali i drugim vatrogascima, potrebna je nova oprema i alat. To je bio jedan od povoda za štrajk upozorenja koji su nedavno organizovali zaposleni Službe zaštite i spašavanja Bar. Ubrzo im se, dijelom, izašlo u susret, pa su im izmirene dvije, od tri plate, koliko im se dugovalo.

Član Službe zaštite i spašavanja Bar, vatrogasac, predstavnik sindikata ove institucije Bojan Rukavina upoznaje nas s tim šta im je potrebno. „Postoje dvije vrste opreme: radna i zaštitna. Radna se koristi u garaži prilikom redovnih održavanja vozila i prostorija. Problem je što mi radnu opremu koristimo i kada gasimo požare na otvorenom. Ona nema zaštitni faktor od vatre. To je ista ona uniforma koju nose mehaničari, građevinski radnici, ljudi iz Hitne… Majica i pantalone – to nam je oprema… I ona je veoma stara, evo ova moja koliko i moj radni vijek ovdje – gotovo devet godina”.

Da ne bi tako izlazili na teren, traže zaštitnu opremu za požare na otvorenom koja je lagana, sastoji se od mnogo manje materijala, ali ima zaštitni faktor od visokih temperatura. Opština je rekla da će im izaći ususret. Naši sagovornici nisu postavljali rok za nabavku, jer to nije bilo predviđeno budžetom za ovu godinu. „Ukupan budžet predviđen za ovu Službu za 2016. iznosi oko osam hiljada eura. Ova vrsta opreme košta 24.000 eura za sve vatrogasce.” Zato su nam objasnili da su spremni da sačekaju do sljedeće sezone.

Zaštitna oprema za požare u zatvorenom (kuće, stanovi) stara je devet godina. Ona treba da izdrži veće temperature od 800- 900 stepeni. Košta otprilike hiljadu i šesto eura. „S ovom opremom može da se uđe u stan koji gori. Dobra je. To što se u svijetu mijenja svake tri – četiri godine, nije presudno”, konstatuje jedan od vatrogasaca.

Pomak je napravljen, primjećuje Rukavina, samim tim sto je Opština prihvatila njihove zahtjeve i što su obećali da će nešto uraditi. „Dosad nije bilo moguće ni pregovarati o ovim stvarima”.

Razgovarali su i o alatu za razvaljivanje, koji se koristi u slučaju saobraćajnih nezgoda za otvaranje atomobila, razdvajanje lima, provaljivanje vrata, bilo da je u pitanju stan ili vozilo. Naši sagovornici imaju alat koji je star trideset godina, težak i nepomičan i može da radi samo u blizini puta. A već su imali slučajeva da auto sleti i trista metara u provaliju – u takvim okolnostima alat je beskoristan. „Kao fiksiran za požarni kamion, toliko je težak”. Ovaj alat košta od 20.000 do 40.000 eura.

U ovoj stanici radi četrdesetak vatrogasaca-operativaca. Rad se odvija u četiri smjene, koje traju po 12 sati. U svakoj smjeni nalazi se po osam radnika. „Svako od nas ima svoj dio posla. Dobro smo organizovani. Edukujemo se, vježbamo. Entuzijam pomaže da se usavršavamo, učimo, postajemo bolji” , objašnjava Đuranović. Takođe napominje da skoro svi rade još po jedan posao kako bi izdržavali porodice.

Vatrogasci prema zakonu treba da imaju benificirani radni staž, platu uvećanu za 30 posto. Radno vrijeme im je fiskirano i iznosi 176 radnih sati. „Mi imamo mnogo više radnih sati nego što je zakonom predviđeno”, kažu. Samo ovog mjeseca radili su 18 sati prekovremeno. Trenutno tuže Opštinu za neisplaćene sate pred Osnovnim sudom u Baru, dok se prva tužba, koja se odnosila na neisplaćene regrese, već nalazi pred Višim sudom u Podgorici.

Ionako težak posao, nekad umiju da pokvare i novinari prozivkama. „E, vidi gori brdo, nema nikoga, niko požar ne gasi”, piše ponekad u novinama. „A to je nemoguće ponekad ugasiti. Ne možemo svuda stići. Nas je osmoro u smjeni. Šta nas osmoro možemo ako je više požara?” Tada se zovu ljudi koji su možda tek završili dvanaestočasovnu smjenu i krenuli doma.

Tokom ljeta, požara je mnogo više. Ipak najviše je saobraćajnih nesreća, ljudi koji se zaglave u stanu. Često se hvataju zmije. „Ljudi kad ne znaju što će, zovu nas… Skidali smo i mačke, spašavali pse iz poplavljenih podruma, čistili puteve – što nije u opisu našeg posla, ali ko će”. Zimi je manje posla, ali su požari opasniji. Počne grijanje na drva, pale se grijalice koje nisu uključivane godinu dana. Od početka godine su imali oko dvjesta intervencija.

Ovom timu se priključuješ najkasnije sa 25 godina. „Učimo od starijih kolega… Nema škole za ovaj posao. Kreće se od kontejnera, to je inicijacija. Ili, ako je kakav udes da se opere ulica, ništa opasno”. Kako nemaju trening centar ili poligon gdje bi vježbali, iskustvo stiču na terenu sa starijim kolegama. Kasnije, kad se osposobe, vježbaju uglavnom individualno. Razvijena psiho-fizička spremnost se podrazumijeva. „Bolesne nosimo sa petog sprata, ako nema lifta. Kad se ljudi zaglave u stanu ili zaborave ključeve, ulazimo kroz balkone i prozore kako bismo ih oslobodili.To nam je kao trening”, kroz šalu objašnjava Rukavina.

Na pitanje da li se mogu sjetiti nečeg upečatljivog, Đuranović i Rukavina se prisjećaju žene koja je visila dvadeset metara nad provalijom, držeći se za šiblje. To je bilo podno Volujice. Spustili su se konopima, uhvatili je i izvukli. Žena je prošla s lakšim ogrebotinama.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo