Povežite se sa nama

OKO NAS

KO JE PROFITIRAO OD DOMENA .ME: Krađa ili istorijski biznis

Objavljeno prije

na

Prije nekoliko dana su Demokrate, na konferenciji za novinare, objavile dokumenta koja ukazuju na sumnje o nepravilnostima u poslovanju vezanim za nacionalni domen „.me”, čime je država, prema njihovoj računici, oštećena za milione eura. Oni kažu da je država milione eura prepustila privatnoj kompaniji, a zadovoljila se da godišnje ubira dva, do dva i po miliona eura. Ova dokumenta je Demokratska Crna Gora dostavila i vrhovnom državnom tuižiocu Ivici Stankoviću.

Petogodišnji ugovor sa privatnom firmom doMEn 2007. godine potpisao je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, a zatim i aneks ugovora kojim je njegovo važenje produženo tri puta – do 2023. Demokrate su ukazale na to da je ugovor produžen nezakonito, jer je firma doMEn u trenutku produženja ugovora, suprotno uslovima, i dalje imala neizmireni dug. Izvršni direktor ove kompanije Predrag Lešić kazao je su ovo „dezinformacije i nepoznavanje materije”, koje „nanose direktnu štetu kompaniji” – jer je Vlada imala bankarsku garanciju, što znači da su sva plaćanja obezbijeđena do dogovorenog iznosa. Zapravo je suprotno – ukoliko razlikujemo dug i garanciju.

O tome da je ovaj tender, moguće, projektovan za „poznatog korisnika” govori podatak da je firma doMEn osnovana tek 40 dana prije nego što je upućen javni poziv za registraciju „.me” domena. Čine je američka firma Go Daddy (najveća svjetska kompanija za registraciju domena) i irska kompanija Afilias, koji imaju 75,2 odsto udjela, i firma Me-Net, u kojoj 80 odsto udjela ima Oleg Obradović, bivši direktor Telekoma, biznismen (po mnogima – kontroverzni) i redovni profesor na Univerzitetu Crne Gore.

Obradović je demantovao bilo kakva saznanja o tenderu prije javnog poziva i rekao da je on samo „suvlasnik u manjinskom partneru”. Jednostavna računica pokazuje da Me-Net na zarađenih 100 eura kompanije doMEn, a nakon davanja dogovorene trećine državi, uzima oko 16 i po eura. Budući da Obradović u toj firmi učestvuje sa 80 odsto, to znači da on na svakih 100 eura uzima oko 13 i po, i tako 15 godina.

Čime je on zaslužio ovaj novac, vjerovatno svakoga tišti.

Obradović je, odgovarajući na optužbe Demokrata, rekao da je ovaj projekat – u kojem je država vlasnik, a kompanija doMEn ovlašćeni agent registracije „.me” domena – najbolje privatno-javno partnerstvo koje postoji u Crnoj Gori.

On je kazao da je od tog privatno-javnog partnerstva država do danas dobila 22,8 miliona eura ili oko 60 odsto od 38,7 miliona ukupnog prihoda. To, po njegovom mišljenju, najbolje demantuje „neutemeljene i zlonamjerne tvrdnje Demokrata”. On je njihove optužbe ocijenio kao predizbornu hajku na „omiljenu metu dijela opozicije i nekih medija” – njega. Koristeći priliku, Obradović je istakao i ponos koji osjeća, jer su inostrane firme prepoznale baš njegovu kao idealnog partnera.

Demokrate navode kako je praksa u svijetu da se nacionalnim domenima, kako tehnički tako i komercijalno, upravlja od strane nacionalnih kompanija, neprofitnih organizacija ili u nekim oblicima privatno javnog partnerstva. „Navodimo primjer upravo pomenutog njemačkog nacionalnog domena „.de”, čiji je agent registracije neprofitni informacioni centar. Takođe, valja napomenuti da domenima u regionu upravljaju neprofitne organizacije”, kazali su oni.

Demokrate su istakle kako je država svjesno propustila priliku da bude operater i Agent registrator domena .me, preko Centra informacionog sistema Univerziteta Crne Gore (CIS UCG), kojem je domen prvobitno i bio dodijeljen na upravljanje. Ili preko neke druge firme, koju bi osnovala država, naravno u saradnji sa svjetski poznatim firmama iz oblasti upravljanja internet domenima. Umjesto toga domenom .me gazduje privatna firma.

Iz Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT) kazali su da je posao vezan za nacionalni domen vođen „sa pažnjom dobrog domaćina”. Oni ističu da je CIS UCG tehnički administrator, koji prati i realizuje tehnički dio aktivnosti koje su vezane za implementaciju nacionalnog domena “.me”, „ali isti nije imao tehničke, komercijalne i kadrovske kapacitete da obavlja poslove agenta registracije na globalnom nivou, niti je ispunjavao uslove na raspisanom tenderu, što dakazuje činjenica da CIS UCG nije poslao ponudu na tenderu”. Interesantno je da je Obradović rekao da su upravo domaći zaposleni najzaslužniji za dobro poslovanje i uspjeh kompanije doMEn. Nešto se nijesu dobro usaglasili.

Međutim, postoje i izjave koje su zajednički pripremili. Iz Ministarstva kažu da su navodi predstavnika Demokrata i poslanika u Skupštini Crne Gore „proizvoljni i netačni i imaju za cilj političku manipulaciju, obmanjivanje građana i lošu predizbornu propagandu sa krajnjim ciljem pokušaja devastiranja ostvarenih rezultata i urušavanja ugleda našeg međunarodnog partnera”, što se savršeno poklapa sa prethodnim izjavama Obradovića i Lešića.

Iako mnogi nijesu upoznati kakvo bogatstvo naš nacionalni domen predstavlja, podaci kojim Demokrate raspolažu su jasni. Internet oznaka „.me” veoma je atraktivna jer na velikom broju jezika označava ličnu zamjenicu – na svim jezicima bivše Jugoslavije, zatim engleskom, bugarskom, italijanskom, španskom, portugalskom, holandskom. Budući da to naš domen čini interesantnim u najmanje dvije trećine svijeta, ne čudi podatak da je trećeg dana od početka registracije prodato sto hiljada domena. Do danas ih je prodato preko milion.

Crnu Goru ovo stavlja rame uz rame sa nacionalnim domenima Njemačke (.DE), Velike Britanije (.UK) i Sjedinjenih Američkih Država (.US). Primjera radi, SAD ima milion i sedamsto hiljada prodatih domena, a čak 500 puta veću populaciju (324 miliona stanovnika). Gledano iz drugog ugla, u SAD-u je zakupljen jedan domen na 200 stanovnika, dok je u Crnoj Gori na jednog stanovnika zakupljeno 1,6 domena. Velika Britanija, iako posjeduje znatno veći broj domena (preko 10 miliona), i dalje je daleko iza Crne Gore u toj statistici – jedan domen iznajmljen na osam stanovnika.

Projektovani neto profiti kompanije doMEn, prema računici Demokrata (prema kojoj se broj domena neće povećavati), od 2013. do 2023. godine iznosiće 100 miliona eura. Od toga, kompanija Me-Net zaradiće blizu 25 miliona. Za ovaj novac, ukazali su oni, moguće je osposobiti najsavremenijim kompjuterskim laboratorijama svih 212 osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori, sagraditi dvije nove škole, tri obdaništa, isplatiti dugovanja radnicima KAP-a i Boksita. Kolika je cijena aneksa kojim je taj novac otišao u privatne džepove, pitaju Demokrate očekujući da im odgovor stigne iz Tužilaštva.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo