Povežite se sa nama

OKO NAS

KO JE PROFITIRAO OD DOMENA .ME: Krađa ili istorijski biznis

Objavljeno prije

na

Prije nekoliko dana su Demokrate, na konferenciji za novinare, objavile dokumenta koja ukazuju na sumnje o nepravilnostima u poslovanju vezanim za nacionalni domen „.me”, čime je država, prema njihovoj računici, oštećena za milione eura. Oni kažu da je država milione eura prepustila privatnoj kompaniji, a zadovoljila se da godišnje ubira dva, do dva i po miliona eura. Ova dokumenta je Demokratska Crna Gora dostavila i vrhovnom državnom tuižiocu Ivici Stankoviću.

Petogodišnji ugovor sa privatnom firmom doMEn 2007. godine potpisao je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, a zatim i aneks ugovora kojim je njegovo važenje produženo tri puta – do 2023. Demokrate su ukazale na to da je ugovor produžen nezakonito, jer je firma doMEn u trenutku produženja ugovora, suprotno uslovima, i dalje imala neizmireni dug. Izvršni direktor ove kompanije Predrag Lešić kazao je su ovo „dezinformacije i nepoznavanje materije”, koje „nanose direktnu štetu kompaniji” – jer je Vlada imala bankarsku garanciju, što znači da su sva plaćanja obezbijeđena do dogovorenog iznosa. Zapravo je suprotno – ukoliko razlikujemo dug i garanciju.

O tome da je ovaj tender, moguće, projektovan za „poznatog korisnika” govori podatak da je firma doMEn osnovana tek 40 dana prije nego što je upućen javni poziv za registraciju „.me” domena. Čine je američka firma Go Daddy (najveća svjetska kompanija za registraciju domena) i irska kompanija Afilias, koji imaju 75,2 odsto udjela, i firma Me-Net, u kojoj 80 odsto udjela ima Oleg Obradović, bivši direktor Telekoma, biznismen (po mnogima – kontroverzni) i redovni profesor na Univerzitetu Crne Gore.

Obradović je demantovao bilo kakva saznanja o tenderu prije javnog poziva i rekao da je on samo „suvlasnik u manjinskom partneru”. Jednostavna računica pokazuje da Me-Net na zarađenih 100 eura kompanije doMEn, a nakon davanja dogovorene trećine državi, uzima oko 16 i po eura. Budući da Obradović u toj firmi učestvuje sa 80 odsto, to znači da on na svakih 100 eura uzima oko 13 i po, i tako 15 godina.

Čime je on zaslužio ovaj novac, vjerovatno svakoga tišti.

Obradović je, odgovarajući na optužbe Demokrata, rekao da je ovaj projekat – u kojem je država vlasnik, a kompanija doMEn ovlašćeni agent registracije „.me” domena – najbolje privatno-javno partnerstvo koje postoji u Crnoj Gori.

On je kazao da je od tog privatno-javnog partnerstva država do danas dobila 22,8 miliona eura ili oko 60 odsto od 38,7 miliona ukupnog prihoda. To, po njegovom mišljenju, najbolje demantuje „neutemeljene i zlonamjerne tvrdnje Demokrata”. On je njihove optužbe ocijenio kao predizbornu hajku na „omiljenu metu dijela opozicije i nekih medija” – njega. Koristeći priliku, Obradović je istakao i ponos koji osjeća, jer su inostrane firme prepoznale baš njegovu kao idealnog partnera.

Demokrate navode kako je praksa u svijetu da se nacionalnim domenima, kako tehnički tako i komercijalno, upravlja od strane nacionalnih kompanija, neprofitnih organizacija ili u nekim oblicima privatno javnog partnerstva. „Navodimo primjer upravo pomenutog njemačkog nacionalnog domena „.de”, čiji je agent registracije neprofitni informacioni centar. Takođe, valja napomenuti da domenima u regionu upravljaju neprofitne organizacije”, kazali su oni.

Demokrate su istakle kako je država svjesno propustila priliku da bude operater i Agent registrator domena .me, preko Centra informacionog sistema Univerziteta Crne Gore (CIS UCG), kojem je domen prvobitno i bio dodijeljen na upravljanje. Ili preko neke druge firme, koju bi osnovala država, naravno u saradnji sa svjetski poznatim firmama iz oblasti upravljanja internet domenima. Umjesto toga domenom .me gazduje privatna firma.

Iz Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT) kazali su da je posao vezan za nacionalni domen vođen „sa pažnjom dobrog domaćina”. Oni ističu da je CIS UCG tehnički administrator, koji prati i realizuje tehnički dio aktivnosti koje su vezane za implementaciju nacionalnog domena “.me”, „ali isti nije imao tehničke, komercijalne i kadrovske kapacitete da obavlja poslove agenta registracije na globalnom nivou, niti je ispunjavao uslove na raspisanom tenderu, što dakazuje činjenica da CIS UCG nije poslao ponudu na tenderu”. Interesantno je da je Obradović rekao da su upravo domaći zaposleni najzaslužniji za dobro poslovanje i uspjeh kompanije doMEn. Nešto se nijesu dobro usaglasili.

Međutim, postoje i izjave koje su zajednički pripremili. Iz Ministarstva kažu da su navodi predstavnika Demokrata i poslanika u Skupštini Crne Gore „proizvoljni i netačni i imaju za cilj političku manipulaciju, obmanjivanje građana i lošu predizbornu propagandu sa krajnjim ciljem pokušaja devastiranja ostvarenih rezultata i urušavanja ugleda našeg međunarodnog partnera”, što se savršeno poklapa sa prethodnim izjavama Obradovića i Lešića.

Iako mnogi nijesu upoznati kakvo bogatstvo naš nacionalni domen predstavlja, podaci kojim Demokrate raspolažu su jasni. Internet oznaka „.me” veoma je atraktivna jer na velikom broju jezika označava ličnu zamjenicu – na svim jezicima bivše Jugoslavije, zatim engleskom, bugarskom, italijanskom, španskom, portugalskom, holandskom. Budući da to naš domen čini interesantnim u najmanje dvije trećine svijeta, ne čudi podatak da je trećeg dana od početka registracije prodato sto hiljada domena. Do danas ih je prodato preko milion.

Crnu Goru ovo stavlja rame uz rame sa nacionalnim domenima Njemačke (.DE), Velike Britanije (.UK) i Sjedinjenih Američkih Država (.US). Primjera radi, SAD ima milion i sedamsto hiljada prodatih domena, a čak 500 puta veću populaciju (324 miliona stanovnika). Gledano iz drugog ugla, u SAD-u je zakupljen jedan domen na 200 stanovnika, dok je u Crnoj Gori na jednog stanovnika zakupljeno 1,6 domena. Velika Britanija, iako posjeduje znatno veći broj domena (preko 10 miliona), i dalje je daleko iza Crne Gore u toj statistici – jedan domen iznajmljen na osam stanovnika.

Projektovani neto profiti kompanije doMEn, prema računici Demokrata (prema kojoj se broj domena neće povećavati), od 2013. do 2023. godine iznosiće 100 miliona eura. Od toga, kompanija Me-Net zaradiće blizu 25 miliona. Za ovaj novac, ukazali su oni, moguće je osposobiti najsavremenijim kompjuterskim laboratorijama svih 212 osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori, sagraditi dvije nove škole, tri obdaništa, isplatiti dugovanja radnicima KAP-a i Boksita. Kolika je cijena aneksa kojim je taj novac otišao u privatne džepove, pitaju Demokrate očekujući da im odgovor stigne iz Tužilaštva.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo