Povežite se sa nama

OKO NAS

KO JE PROFITIRAO OD DOMENA .ME: Krađa ili istorijski biznis

Objavljeno prije

na

Prije nekoliko dana su Demokrate, na konferenciji za novinare, objavile dokumenta koja ukazuju na sumnje o nepravilnostima u poslovanju vezanim za nacionalni domen „.me”, čime je država, prema njihovoj računici, oštećena za milione eura. Oni kažu da je država milione eura prepustila privatnoj kompaniji, a zadovoljila se da godišnje ubira dva, do dva i po miliona eura. Ova dokumenta je Demokratska Crna Gora dostavila i vrhovnom državnom tuižiocu Ivici Stankoviću.

Petogodišnji ugovor sa privatnom firmom doMEn 2007. godine potpisao je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, a zatim i aneks ugovora kojim je njegovo važenje produženo tri puta – do 2023. Demokrate su ukazale na to da je ugovor produžen nezakonito, jer je firma doMEn u trenutku produženja ugovora, suprotno uslovima, i dalje imala neizmireni dug. Izvršni direktor ove kompanije Predrag Lešić kazao je su ovo „dezinformacije i nepoznavanje materije”, koje „nanose direktnu štetu kompaniji” – jer je Vlada imala bankarsku garanciju, što znači da su sva plaćanja obezbijeđena do dogovorenog iznosa. Zapravo je suprotno – ukoliko razlikujemo dug i garanciju.

O tome da je ovaj tender, moguće, projektovan za „poznatog korisnika” govori podatak da je firma doMEn osnovana tek 40 dana prije nego što je upućen javni poziv za registraciju „.me” domena. Čine je američka firma Go Daddy (najveća svjetska kompanija za registraciju domena) i irska kompanija Afilias, koji imaju 75,2 odsto udjela, i firma Me-Net, u kojoj 80 odsto udjela ima Oleg Obradović, bivši direktor Telekoma, biznismen (po mnogima – kontroverzni) i redovni profesor na Univerzitetu Crne Gore.

Obradović je demantovao bilo kakva saznanja o tenderu prije javnog poziva i rekao da je on samo „suvlasnik u manjinskom partneru”. Jednostavna računica pokazuje da Me-Net na zarađenih 100 eura kompanije doMEn, a nakon davanja dogovorene trećine državi, uzima oko 16 i po eura. Budući da Obradović u toj firmi učestvuje sa 80 odsto, to znači da on na svakih 100 eura uzima oko 13 i po, i tako 15 godina.

Čime je on zaslužio ovaj novac, vjerovatno svakoga tišti.

Obradović je, odgovarajući na optužbe Demokrata, rekao da je ovaj projekat – u kojem je država vlasnik, a kompanija doMEn ovlašćeni agent registracije „.me” domena – najbolje privatno-javno partnerstvo koje postoji u Crnoj Gori.

On je kazao da je od tog privatno-javnog partnerstva država do danas dobila 22,8 miliona eura ili oko 60 odsto od 38,7 miliona ukupnog prihoda. To, po njegovom mišljenju, najbolje demantuje „neutemeljene i zlonamjerne tvrdnje Demokrata”. On je njihove optužbe ocijenio kao predizbornu hajku na „omiljenu metu dijela opozicije i nekih medija” – njega. Koristeći priliku, Obradović je istakao i ponos koji osjeća, jer su inostrane firme prepoznale baš njegovu kao idealnog partnera.

Demokrate navode kako je praksa u svijetu da se nacionalnim domenima, kako tehnički tako i komercijalno, upravlja od strane nacionalnih kompanija, neprofitnih organizacija ili u nekim oblicima privatno javnog partnerstva. „Navodimo primjer upravo pomenutog njemačkog nacionalnog domena „.de”, čiji je agent registracije neprofitni informacioni centar. Takođe, valja napomenuti da domenima u regionu upravljaju neprofitne organizacije”, kazali su oni.

Demokrate su istakle kako je država svjesno propustila priliku da bude operater i Agent registrator domena .me, preko Centra informacionog sistema Univerziteta Crne Gore (CIS UCG), kojem je domen prvobitno i bio dodijeljen na upravljanje. Ili preko neke druge firme, koju bi osnovala država, naravno u saradnji sa svjetski poznatim firmama iz oblasti upravljanja internet domenima. Umjesto toga domenom .me gazduje privatna firma.

Iz Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT) kazali su da je posao vezan za nacionalni domen vođen „sa pažnjom dobrog domaćina”. Oni ističu da je CIS UCG tehnički administrator, koji prati i realizuje tehnički dio aktivnosti koje su vezane za implementaciju nacionalnog domena “.me”, „ali isti nije imao tehničke, komercijalne i kadrovske kapacitete da obavlja poslove agenta registracije na globalnom nivou, niti je ispunjavao uslove na raspisanom tenderu, što dakazuje činjenica da CIS UCG nije poslao ponudu na tenderu”. Interesantno je da je Obradović rekao da su upravo domaći zaposleni najzaslužniji za dobro poslovanje i uspjeh kompanije doMEn. Nešto se nijesu dobro usaglasili.

Međutim, postoje i izjave koje su zajednički pripremili. Iz Ministarstva kažu da su navodi predstavnika Demokrata i poslanika u Skupštini Crne Gore „proizvoljni i netačni i imaju za cilj političku manipulaciju, obmanjivanje građana i lošu predizbornu propagandu sa krajnjim ciljem pokušaja devastiranja ostvarenih rezultata i urušavanja ugleda našeg međunarodnog partnera”, što se savršeno poklapa sa prethodnim izjavama Obradovića i Lešića.

Iako mnogi nijesu upoznati kakvo bogatstvo naš nacionalni domen predstavlja, podaci kojim Demokrate raspolažu su jasni. Internet oznaka „.me” veoma je atraktivna jer na velikom broju jezika označava ličnu zamjenicu – na svim jezicima bivše Jugoslavije, zatim engleskom, bugarskom, italijanskom, španskom, portugalskom, holandskom. Budući da to naš domen čini interesantnim u najmanje dvije trećine svijeta, ne čudi podatak da je trećeg dana od početka registracije prodato sto hiljada domena. Do danas ih je prodato preko milion.

Crnu Goru ovo stavlja rame uz rame sa nacionalnim domenima Njemačke (.DE), Velike Britanije (.UK) i Sjedinjenih Američkih Država (.US). Primjera radi, SAD ima milion i sedamsto hiljada prodatih domena, a čak 500 puta veću populaciju (324 miliona stanovnika). Gledano iz drugog ugla, u SAD-u je zakupljen jedan domen na 200 stanovnika, dok je u Crnoj Gori na jednog stanovnika zakupljeno 1,6 domena. Velika Britanija, iako posjeduje znatno veći broj domena (preko 10 miliona), i dalje je daleko iza Crne Gore u toj statistici – jedan domen iznajmljen na osam stanovnika.

Projektovani neto profiti kompanije doMEn, prema računici Demokrata (prema kojoj se broj domena neće povećavati), od 2013. do 2023. godine iznosiće 100 miliona eura. Od toga, kompanija Me-Net zaradiće blizu 25 miliona. Za ovaj novac, ukazali su oni, moguće je osposobiti najsavremenijim kompjuterskim laboratorijama svih 212 osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori, sagraditi dvije nove škole, tri obdaništa, isplatiti dugovanja radnicima KAP-a i Boksita. Kolika je cijena aneksa kojim je taj novac otišao u privatne džepove, pitaju Demokrate očekujući da im odgovor stigne iz Tužilaštva.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA BOLOVANJA: ,,Najbolesniji“ u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po broju bolovanja rekorderi smo u Evropi. To nas godišnje košta devet miliona eura. Poslodavci i Vlada riješili su da stanu na put ovoj epidemiji koja je skupa a i smanjuje produktivnost. Najduže bolovanje u Crnoj Gori, zaključno sa decembrom prošle godine, iznosilo osam godina i devet mjeseci

 

 

Svakog mjeseca na bolovanjima se nalazi oko 15 odsto ukupnog broja radnika, pa je Crna Gora po tome rekorder u Evropi. ,,Nismo najbolesnija nacija, ali imamo podatak da Crnogorci najviše boluju u Evropi”, dijagnostifikovao je nedavno stanje premijer Milojko Spajić.

Tokom prošle godine registrovano je 15.812 bolovanja, što je 1,3 miliona izgubljenih radnih sati. U Fondu za zdravstveno osiguranje su izračunali da je  prosječan broj izgubljenih radnih dana po korisniku bolovanja 84.

Refundacije za bolovanje tokom prošle godine koštaće devet miliona eura. Za 2022.godinu  iz budžeta je, na osnovu refundacija za bolovanje, isplaćeno šest miliona eura.

U Fond svakog dana stiže do 40 zahtjeva za procjenu bolovanja, izjavio je direktor ove institucije Vuk Kadić.

Za rubriku Vjerovali ili ne je podatak Fonda da je najduže bolovanje u Crnoj Gori, zaključno sa decembrom prošle godine, iznosilo osam godina i devet mjeseci. Dijagnoza –  depresija.

Predsjednik Sindikata izabranih ljekara Igor Ljutica izjavio je da su najčešći razlozi za zloupotrebu bolovanja loši međuljudski odnosi: ,,Kad dolazi do promjena vlasti i promjena pozicija, dolazi do psihosomatskih oboljenja. To je otprilike uvijek F dijagnoza, često zbog stresa ljudi nisu sposobni za rad”.

Da je prošle godine došlo do znatnog rasta bolovanja, najviše u državnim institucijama, upozorio je Slobodan Mikavica, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore: ,,Rast je prepoznat u institucijama gdje je došlo do promjene na čelnim mjestima i gdje su se, kako se vjeruje, zaposleni nezadovoljni promjenama, odlučili na ovaj korak. Svi smo toga svjesni ali ćutimo i ništa ne preduzimamo”.

U podgoričkom preduzeću Čistoća, zaposleno je 670 radnika, u januaru je na bolovanju bilo 114 zaposlenih, a u decembru prošle godine 101. U firmi je, inače, oko 670 zaposlenih. ,,Pedeset odsto je na bolovanju duže od 60 dana. Često su međuljudski odnosi razlog zbog kojih ljudi idu na bolovanje, a i komunikacija sa nadređenima”, izjavio je direktor Čistoće Denis Hot .

Od ukupno 16.600 prosvjetnih radnika, više od deset odsto je van učionica. ,,Na bolovanju je 1.700 prosvjetnih radnika, s tim što se ovaj broj ne odnosi na zaposlene na Univerzitetu”, rekla je Milica Nišavić iz Ministarstva prosvjete.

Probleme sa bolovanjem imaju i u privatnom sektoru. Vlasnik trgovačkog lanca Voli Dragan Bokan je zloupotrebe bolovanja svrstao među tri glavna problema sa kojima se susreću privrednici, uz neodstatak radne snage i neefikasnost državnog aparata. On je kazao da u njegovoj kompaniji svakog mjeseca 200 do 250 radnika koristi bolovanje.

Izabrani ljekari imaju pravo da na mjesec dana izdaju bolovanje. Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Milena Cojić kazala je da je tokom prošle godine u podgoričkim domovima zdravlja otvoreno više od 31.500 bolovanja. Bolovanje se nakon mjesec dana produžava na osnovu mišljenja specijaliste.

Institucije su krenule u provjeru epidemije bolovanja. ,,Fond je formirao komisije za procjenu bolovanja, a prisustvo je obavezno. Izuzeci su onkološki pacijenti i trudnice. Ne bih se složio da smo najbolesnija nacija u Evropi i da odskačemo u okruženju”, poručio je direktor Fonda Kadić.

Za sada komisija obilazi ljekare opšte prakse i gdje primijete da se izdaje veći broj bolovanja upućuje usmene opomene. Ipak, iz Fonda ističu da se dobar dio bolovanja izdaje od strane ljekara specijalista, a da oni njih ne mogu da kontrolišu.

Na inicijativu Unije poslodavaca očekuje se formiranje radnog tijela koje bi se podrobnije pozabavilo problemom zloupotrebe bolovanja. U tom tijelu pored UPCG i Fonda za zdravstvo trebalo da učestvuju i predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda PIO, sindikata.

,,Najvažnije je da zloupotrebu bolovanja nazovemo pravim imenom. To je krađa i korupcija”, poručio je predsjednik UPCG Mikavica.

Iz Unije se žale da je najveći problem zloupotreba u roku od dva mjeseca.
Troškove za naknadu zaposlenom na bolovanju u periodu do 60 dana snosi poslodavac, a ako bolovanje traje preko tog perioda poslodavac ima pravo na refundaciju od Fonda za zdravstveno osiguranje. Za zaposlene u privatnom sektoru naknada tokom bolovanja iznosi 70 odsto zarade, a u javnoj upravi ona je 90 odsto zarade. Iz Unije se zalažu da se skrati period u kome isplata naknade za privremenu spriječenost za rad pada na teret poslodavca i to sa postojećih 60 na 30 dana. Pozivaju se na praksu zemalja EU.

Mikavica predlaže i rigoroznije mjere kako bi se stalo na put zloupotrebama: ,,To je formiranje komisije koja će moći da vrši kontrolu i u stanu pacijenta. Medicinska dokumentacija bi trebalo da sadrži preporuke šta pacijent može ili smije da radi u periodu bolovanja. Da li smije da putuje van mjesta boravka, kada smije da napušta stan, da li smije da obavlja druge poslove. Do sada je bilo drugačije. Bili ste svjesni da neko zloupotrebljava bolovanje ali nijeste mogli da reagujete”.

Pojedini bi se našalili da po stanovima nemaju što ići, jer su nerijetki slučajevi i da oni koji koriste bolovanje rade drugi posao, odu na planinarenje ili nađu bolje plaćeni posao u inostranstvu.

U borbi sa ovom i drugim pošastima modernog rada 45 kompanija u Njemačkoj je od ovog mjeseca počelo testiranje četvorodnevne radne nedjelje. Eksperiment će trajati pola godine, a zaposleni će za to vrijeme primati punu platu, iako će provoditi znatno manje vremena u kancelariji ili će raditi od kuće. U Velikoj Britaniji je u eksperiment četvorodnevne radne nedjelje bilo uključeno 2.900 zaposlenih. Rezultat toga je da je broj zaposlenih koji su dali otkaz pao za čak 57 odsto, prometi kompanija su povećani, a za oko dvije trećine smanjen je broj dana bolovanja.

 Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKAJ KOMUNIKACIJA PRIHVAĆENA KAO DOKAZ: Može, ali…

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz obrazloženja sutkinje Kovačević jasno proizilazi da je inkriminišući materijal iz skaj komunikacija u slučaju koji je sudilo i presudilo njeno vijeće Višeg suda potkrijepljen dodatnim materijalnim dokazima. Ostaje nepoznanica šta će biti sa predmetima u kojima to nije slučaj

 

Nakon više od dvije godine iščekivanja, u podgoričkom Višem sudu donijeta je prva (nepravosnažna) presuda u predmetu zasnovanom na dekodiranoj Skaj komunikaciji, koja je Crnoj Gori dostavljena od pravosudnih organa Francuske. Sutkinja Vesna Kovačević se, tokom obrazloženja presude kojom je grupu koja je planirala da ubije Budvanina Marka Ljubišu zvanog Kan osudila na ukupno 20 godina i šest mjeseci zatvora, pozabavila i dokaznim materijalom pribavljenim dešifrovanjem skaj komunikacije. Preciznije, njegovom dokaznom snagom.

Mediji su pohitali da objave da je nepravosnažno presuđeno kako je skaj komunikacija validan dokaz. Samo rijetki su ispratili obrazloženje sutkinje Kovačević iz kojeg jasno proizilazi da je skaj komunikacija u slučaju koji je sudilo i presudilo njeno vijeće Višeg suda potrkijepljena dodatnim materijalnim dokazima. Pored ostalog,  među njima se našao i kriptovani telefon koji je oduzet od optuženog Strahinje Savića, čiji zatadak je bio da prati Ljubišu.

“U postupku je utvrđeno da je budvanska policija od okrivljenog Savića oduzela kriptovani telefon, da je zatim okrivljeni samovoljno dao, kako šifru od telefona, tako i šifru od Skaj aplikacije, tako da su neosnovani navodi odbrane da je izuzimanje prepiske iz telefona Savića radnja pretresanja telefona koju mora pratiti naredba o pretresanju i da to predstavlja pravno nevaljan dokaz. Sud je utvrdio da nije vršena radnja pretresanja telefona, da je Savić sam predao telefon i šifre, a što je potvrđeno i saslušanjem rukovodioca i službenika policije koji je izvršio uvid i fotografisao prepiske iz Skaj komunikacije i narezao ih na jedan DVD do momenta kada je došlo do resetovanja telefona, odnosno “prženja” svih komunikacija. Znači, policijski službenik je obezbijedio navedeni dokaz od uništenja, a koji se zaista desio nakon fotografisanja sadržaja na tom telefonu”, piše u presudi.

Iz iskaza tog svjedoka, navodi se, proizlazi da su to morali hitno da odrade “upravo da ne bi neko, ko vidi da se ne odgovara na poruke iz grupe, iste izbrisao”. A komunikacija iz telefona koji je oduzet od Savića, kazala je sutkinja Kovačević, u saglasnosti je sa skaj komunikacijom koja je dobijena putem međunarodne pravne pomoći.

Pitanje je, dakle, da li bi vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Kovačević zauzelo isti stav da nije bilo kriptovanog telefona i Savićevog priznanja. Vjerovatno bi, pošto je u obrazloženju odluke saopštila da je sudsko vijeće imalo u vidu navode branilaca optuženih, u pogledu zakonitosti dokaza prikupljenih iz prepiske putem dešifrovanja skaj aplikacije.

“Iz spisa predmeta proizlazi da su navedeni dokazi pribavljeni na osnovu zamolnice Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, kao nadležnog organa, koja je upućena nadležnom inostranom pravosudnom organu, a koji je odlučivao o ispunjenosti pretpostavki za pružanje međunarodne pravne pomoći u konkretnom slučaju i preduzeo dokazne radnje u skladu sa svojim zakonodavstvom”, obrazložila je sutkinja Kovačević i dodala da sud nema osnov da sumnja u vjerodostojnost ovih dokaza, imajući u vidu da su ih izdvojili francuski nadležni pravosudni organi i dostavili pravosudnim organima Crne Gore.

Advokat Ranko Radonjić, koji je branilac u ovom slučaju smatra da je odluka sutkinje Kovačević nezakonita. „Ali, trebam ukazati da se ovdje optužba dominantno zasniva na drugim dokazima, prije svega priznanju okrivljenog Savića koje je dao pred tužilaštvom. Nažalost, sudija nije prihvatila naše navode zbog čega ne treba kao dokaz prihvatiti njegovu odbranu koju je dao u toku istrage pred Specijalnim državnim tužilaštvom. Prije svega zbog činjenice da je, kako nad njim tako i nad okrivljenim Lazarom Ilićem, sprovođena i fizička i psihička tortura, o čemu postoji medicinska dokumentacija koju apsolutno ovo Vijeće nije razmatralo prilikom donošenja presude“, kazao je Radonjić.

On smatra da je Sud u ovom slučaju odstupio od nekih ustanovljenih standarda, kako kad su u pitanju dokazi pribavljeni putem međunarodne pravne pomoći tako i drugi dokazi koji su provedeni u toku postupka. „Podsjetiću vas da u ovom postupku nije zadovoljen minimalni standard koji smo imali u prvom postupku koji se tiče Skaj komunikacije, a to je da se pribavljaju naredbe i odluke sudova na osnovu kojih je pribavljena ta komunikacija, kako bi odbrana, okrivljeni, na kraju krajeva i sud koji je dužan da utvrdi činjenično stanje, znali pravnu i tehničku pozadinu pribavljanje ove komunikacije. Mi to sada ne znamo a sud ju je prihvatio“, kazao je on.

Nakon ovakve odluke, odnosno osuđujuće presude, advokati ne mogu sa sigurnošću da tvrde šta će se desiti u ostalim postupcima i da li će sada sudije redom da prihvataju Skaj komunikaciju kao dokaz. „Iskreno se nadam da će druga Vijeća malo detaljnije i pažljivije razmotriti stručne navode odbrane u pogledu prihvatljivosti skaj komunikacije kao dokaza u krivičnom postupku“, kazao je advokat Radonjić. Tužioci, naravno, ne dijele njegovo mišljenje. A stav sudova još nema konačnu, pravosnažnu potvrdu.

Među onima koji su osumnjičeni i(li) optuženi uglavnom, ili čak dominantno, na osnovu pribavljene, a prethodno dešifrovane komunikacije preko skaj aplikacije, nalaze se i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović, još uvijek aktuelni predsjednik opštine Budva i visoki funkcioner NSD Milo Božović, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović, nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije Dalibor Medojević, visokopozicionirani policajci Petar Lazović i Ljubo Milović (u bjekstvu)… Zato je i pitanje njene dokazne snage na sudu nešto što zaokuplja pažnju i onih kojima izvještaji crne hronike ne spadaju u omiljene sadržaje.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo