Povežite se sa nama

OKO NAS

KO JE PROFITIRAO OD DOMENA .ME: Krađa ili istorijski biznis

Objavljeno prije

na

Prije nekoliko dana su Demokrate, na konferenciji za novinare, objavile dokumenta koja ukazuju na sumnje o nepravilnostima u poslovanju vezanim za nacionalni domen „.me”, čime je država, prema njihovoj računici, oštećena za milione eura. Oni kažu da je država milione eura prepustila privatnoj kompaniji, a zadovoljila se da godišnje ubira dva, do dva i po miliona eura. Ova dokumenta je Demokratska Crna Gora dostavila i vrhovnom državnom tuižiocu Ivici Stankoviću.

Petogodišnji ugovor sa privatnom firmom doMEn 2007. godine potpisao je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, a zatim i aneks ugovora kojim je njegovo važenje produženo tri puta – do 2023. Demokrate su ukazale na to da je ugovor produžen nezakonito, jer je firma doMEn u trenutku produženja ugovora, suprotno uslovima, i dalje imala neizmireni dug. Izvršni direktor ove kompanije Predrag Lešić kazao je su ovo „dezinformacije i nepoznavanje materije”, koje „nanose direktnu štetu kompaniji” – jer je Vlada imala bankarsku garanciju, što znači da su sva plaćanja obezbijeđena do dogovorenog iznosa. Zapravo je suprotno – ukoliko razlikujemo dug i garanciju.

O tome da je ovaj tender, moguće, projektovan za „poznatog korisnika” govori podatak da je firma doMEn osnovana tek 40 dana prije nego što je upućen javni poziv za registraciju „.me” domena. Čine je američka firma Go Daddy (najveća svjetska kompanija za registraciju domena) i irska kompanija Afilias, koji imaju 75,2 odsto udjela, i firma Me-Net, u kojoj 80 odsto udjela ima Oleg Obradović, bivši direktor Telekoma, biznismen (po mnogima – kontroverzni) i redovni profesor na Univerzitetu Crne Gore.

Obradović je demantovao bilo kakva saznanja o tenderu prije javnog poziva i rekao da je on samo „suvlasnik u manjinskom partneru”. Jednostavna računica pokazuje da Me-Net na zarađenih 100 eura kompanije doMEn, a nakon davanja dogovorene trećine državi, uzima oko 16 i po eura. Budući da Obradović u toj firmi učestvuje sa 80 odsto, to znači da on na svakih 100 eura uzima oko 13 i po, i tako 15 godina.

Čime je on zaslužio ovaj novac, vjerovatno svakoga tišti.

Obradović je, odgovarajući na optužbe Demokrata, rekao da je ovaj projekat – u kojem je država vlasnik, a kompanija doMEn ovlašćeni agent registracije „.me” domena – najbolje privatno-javno partnerstvo koje postoji u Crnoj Gori.

On je kazao da je od tog privatno-javnog partnerstva država do danas dobila 22,8 miliona eura ili oko 60 odsto od 38,7 miliona ukupnog prihoda. To, po njegovom mišljenju, najbolje demantuje „neutemeljene i zlonamjerne tvrdnje Demokrata”. On je njihove optužbe ocijenio kao predizbornu hajku na „omiljenu metu dijela opozicije i nekih medija” – njega. Koristeći priliku, Obradović je istakao i ponos koji osjeća, jer su inostrane firme prepoznale baš njegovu kao idealnog partnera.

Demokrate navode kako je praksa u svijetu da se nacionalnim domenima, kako tehnički tako i komercijalno, upravlja od strane nacionalnih kompanija, neprofitnih organizacija ili u nekim oblicima privatno javnog partnerstva. „Navodimo primjer upravo pomenutog njemačkog nacionalnog domena „.de”, čiji je agent registracije neprofitni informacioni centar. Takođe, valja napomenuti da domenima u regionu upravljaju neprofitne organizacije”, kazali su oni.

Demokrate su istakle kako je država svjesno propustila priliku da bude operater i Agent registrator domena .me, preko Centra informacionog sistema Univerziteta Crne Gore (CIS UCG), kojem je domen prvobitno i bio dodijeljen na upravljanje. Ili preko neke druge firme, koju bi osnovala država, naravno u saradnji sa svjetski poznatim firmama iz oblasti upravljanja internet domenima. Umjesto toga domenom .me gazduje privatna firma.

Iz Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT) kazali su da je posao vezan za nacionalni domen vođen „sa pažnjom dobrog domaćina”. Oni ističu da je CIS UCG tehnički administrator, koji prati i realizuje tehnički dio aktivnosti koje su vezane za implementaciju nacionalnog domena “.me”, „ali isti nije imao tehničke, komercijalne i kadrovske kapacitete da obavlja poslove agenta registracije na globalnom nivou, niti je ispunjavao uslove na raspisanom tenderu, što dakazuje činjenica da CIS UCG nije poslao ponudu na tenderu”. Interesantno je da je Obradović rekao da su upravo domaći zaposleni najzaslužniji za dobro poslovanje i uspjeh kompanije doMEn. Nešto se nijesu dobro usaglasili.

Međutim, postoje i izjave koje su zajednički pripremili. Iz Ministarstva kažu da su navodi predstavnika Demokrata i poslanika u Skupštini Crne Gore „proizvoljni i netačni i imaju za cilj političku manipulaciju, obmanjivanje građana i lošu predizbornu propagandu sa krajnjim ciljem pokušaja devastiranja ostvarenih rezultata i urušavanja ugleda našeg međunarodnog partnera”, što se savršeno poklapa sa prethodnim izjavama Obradovića i Lešića.

Iako mnogi nijesu upoznati kakvo bogatstvo naš nacionalni domen predstavlja, podaci kojim Demokrate raspolažu su jasni. Internet oznaka „.me” veoma je atraktivna jer na velikom broju jezika označava ličnu zamjenicu – na svim jezicima bivše Jugoslavije, zatim engleskom, bugarskom, italijanskom, španskom, portugalskom, holandskom. Budući da to naš domen čini interesantnim u najmanje dvije trećine svijeta, ne čudi podatak da je trećeg dana od početka registracije prodato sto hiljada domena. Do danas ih je prodato preko milion.

Crnu Goru ovo stavlja rame uz rame sa nacionalnim domenima Njemačke (.DE), Velike Britanije (.UK) i Sjedinjenih Američkih Država (.US). Primjera radi, SAD ima milion i sedamsto hiljada prodatih domena, a čak 500 puta veću populaciju (324 miliona stanovnika). Gledano iz drugog ugla, u SAD-u je zakupljen jedan domen na 200 stanovnika, dok je u Crnoj Gori na jednog stanovnika zakupljeno 1,6 domena. Velika Britanija, iako posjeduje znatno veći broj domena (preko 10 miliona), i dalje je daleko iza Crne Gore u toj statistici – jedan domen iznajmljen na osam stanovnika.

Projektovani neto profiti kompanije doMEn, prema računici Demokrata (prema kojoj se broj domena neće povećavati), od 2013. do 2023. godine iznosiće 100 miliona eura. Od toga, kompanija Me-Net zaradiće blizu 25 miliona. Za ovaj novac, ukazali su oni, moguće je osposobiti najsavremenijim kompjuterskim laboratorijama svih 212 osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori, sagraditi dvije nove škole, tri obdaništa, isplatiti dugovanja radnicima KAP-a i Boksita. Kolika je cijena aneksa kojim je taj novac otišao u privatne džepove, pitaju Demokrate očekujući da im odgovor stigne iz Tužilaštva.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo