Povežite se sa nama

OKO NAS

PARAOLIMPIJSKI ŠAMPION BEZ SIGURNOG KROVA NAD GLAVOM : Čarlijev zakon

Objavljeno prije

na

Prevaziđi prepreke, ojačaj, postani bolji, nađi način da vratiš zajednici iz koje si potekao tako što ćeš je učiniti podnošljivijom, živi svoju strast – ono što često izgovaramo, živi naš sagovornik Božidar Nikolić – Čarli.

Nikolić je istaknuti sportista iz redova OSI populacije. Paraolimpijski je šampion i starstveni navijač barskih odbojkašica kadetkinja. Dugogodišnji je predsjednik i osnivač NVO Udruženje Paraplegičara. Bio je sekretar Saveza za sport i rekreaciju invalida Bar od 1987. do 2003. godine. Od 1977. godine bori se za prava OSI populacije. Danas se građani pokušavaju izboriti za njegovo pravo na dostojanstven i bezbjedan život. Organizovali su humanitarnu akciju kako bi se ovom pedesetosmogodišnjaku obezbijedio sigurniji krov nad glavom.

Akcija je započela krajem juna. Košarkaški trener Đorđije Pavićević je Čarliju poklonio montažnu kućicu. „Đoko mi je darivao kućicu koja je prvobitno sagrađena za potrebe plažnog bara”Kraljevska plaža”. Ona će biti cijela razmontirana u daskama i dijelovima, a ja ću je montirati zajedno sa majstorima kako meni bude odgovaralo za potrebe stanovanja. Trebaće prozori, lamperija i izolacioni materijal, kao i radna snaga da se sve to montira”, kazao je novinarima Čarli.

Prethodne dvije nedjelje, sem radovima oko kuće, naš sagovornik je bio zauzet i izvještavanjem sa turnira Svjetske odbojkaške lige u Tunisu, na kojoj su učestvovali i naši reprezentativci. To je našeg paraolimpijskog šampiona podsjetilo i na njegove početke, i na prvi članak iz 1982 godine, koji je o njemu izašao na cijeloj stranici nekadašnjeg jugoslovenskog sportskog časopisa Tempo.

Koliko je to bilo nevjerovatno govori i činjenica da su mu ljekari tadašnjom dijagnozom predvidjeli da neće doživjeti tridesetu, a kamoli sve što je uslijedilo. “Nijesam mogao da hodam, govorim, pišem. Prvo su predviđali da ću živjeti sedam godina i da neću biti sposoban da se školujem. Onda su pomjerili na 14 godina, ali su govorili da neću biti sposoban za samostalan život i da neću ni srednju završiti. Konačno su pomjerili na 21 godinu, s tim da neći moći da se dalje školujem i radno osposobim, iako završim srednju!”

Čarli je rođen 1959. u Peći. Kao šestomjesečna beba je obolio od dječje paralize. Roditelji su primijetili da ne može da puzi, niti da pokreće ruke i noge. Ubrzo je počeo sa liječenjem na Institutu Dr Simo Milošević u Igalu, gdje bi ostajao po pola godine. Ostatak godine bi provodio u Andrijevici ili Kolašinu, gdje je i završio osnovnu sškolu.

Roditelji su mu se razveli kada je imao tri godine.”Pripao sam majci do sedme godine, da bi me otac sudski dobio od sedme do jedanaeste godine”. Na kraju se vratio majci. Ipak, najzaslužniji za njegovo odrastanje su bili baba i djed. „Sjećam se odlično mog djeda Jovana i babe Milice – Milje! Djed je bio starina za primjer! Pobožan, pošten, smiren čovjek. A baba Milja je bila velika radnica. Radila je u vešeraju bolnice u Andrijevici, brinula o sedmoro djece, o stoci i imanju. Nosila je kuću na svojim plećima.”

Poslije srednje škole u Baru, želio je da upiše studije književnosti jer je volio poeziju. Ipak je želja da se bavi sportom prevagla. „A biti dobar sportista znači i mnogo odricanja!”, objašnjava Čarli.

Njegova sportska karijera počinje 1980 godine. Najzapaženije rezultate je ostvario u atletici. Dok je hodao, kao sportista-invalid, postao je višestruki prvak Crne Gore u atletskom višeboju, a četiri puta je bio i šampion SFRJ u istoj disciplini. Osvajač je četvrtog mjesta u trci na 400 m, na Olimpijadi invalida u Njujorku 1984. godine. Učestvovao je na deset beogradskih maratona, a 1993. je bio osvajač srebrne medalje u polumaratonu. Nerijetko se takmičio i sa fizički zdravim osobama i ostvarivao sjajne rezultate kao atletski gimnastičar širom bivše Jugoslavije. Pobjednik je i 15 kroseva Politike u Beogradu, u kategoriji invalida, u trci na 2000 metara.

Najvažniji aspekt života našeg sagovornika je, naravno, odbojka. Čarli je postao instruktor, trener i sudija za sjedeću odbojku. Kako objašnjava, ovaj sport se razlikuje od odbojke koju mi treniramo u dvije stvari: teren je duplo manji po dužini i mreža je skoro do zemlje. Bio je član Odbojkaške reprezentacije Crne Gore iz sjedeće odbojke.

Čarlijev životopis je uklesan u razvitak barske ženske odbojke od 1983. kada se pridružuje prvoj generaciji odbojkašica OK Mornar Bar i postaje njihov tehniko. Na tom mjestu ostaje do 1996. Legendarni nastavnik fizičkog vaspitanja Osnovne škole „Anto Đedović” iz Bara Petko Begović je odbojkašku sekciju te škole pretočio u prvi barski i crnogorski ženski odbojkaški klub Mornar. „Iz ove škole su ponikli najbolji odbojkaši i najbolje odbojkašice Bara i Crne Gore u to vrijeme”, objašnjava.

„Ako me pitate zašto odbojka, pa, to je ples ili balet sa loptom koji me oduševljava dok se igra na terenu 18×9 ili na plaži ili bilo gdje! I taj period je bio najljepših šesnaest godina u životu”, završava naš sagovornik.

Međutim, vrijeme prolazi i Čarli se već skoro deceniju nalazi u kolicima. Kretanje mu je ograničeno zbog trostrukog diskusa.Van kuće i dvorišta ne može bez kolica. Ipak ovog čovjeka rijetko da šta ograničava. Bije i dalje svoje bitke i osvaja nove rekorde u izdržljivosti, snalažljivosti i građanskom aktivizmu. Jedno teško djetinjstvo je iznjedrilo inadžiju i hrabrog čovjeka koji se nije predao i, zato, ovaj čovjek može poslužiti svima kao primjer koji treba pratiti i poštovati.

Siguran dom je najmanje što mu se duguje.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo