Povežite se sa nama

OKO NAS

PARAOLIMPIJSKI ŠAMPION BEZ SIGURNOG KROVA NAD GLAVOM : Čarlijev zakon

Objavljeno prije

na

Prevaziđi prepreke, ojačaj, postani bolji, nađi način da vratiš zajednici iz koje si potekao tako što ćeš je učiniti podnošljivijom, živi svoju strast – ono što često izgovaramo, živi naš sagovornik Božidar Nikolić – Čarli.

Nikolić je istaknuti sportista iz redova OSI populacije. Paraolimpijski je šampion i starstveni navijač barskih odbojkašica kadetkinja. Dugogodišnji je predsjednik i osnivač NVO Udruženje Paraplegičara. Bio je sekretar Saveza za sport i rekreaciju invalida Bar od 1987. do 2003. godine. Od 1977. godine bori se za prava OSI populacije. Danas se građani pokušavaju izboriti za njegovo pravo na dostojanstven i bezbjedan život. Organizovali su humanitarnu akciju kako bi se ovom pedesetosmogodišnjaku obezbijedio sigurniji krov nad glavom.

Akcija je započela krajem juna. Košarkaški trener Đorđije Pavićević je Čarliju poklonio montažnu kućicu. „Đoko mi je darivao kućicu koja je prvobitno sagrađena za potrebe plažnog bara”Kraljevska plaža”. Ona će biti cijela razmontirana u daskama i dijelovima, a ja ću je montirati zajedno sa majstorima kako meni bude odgovaralo za potrebe stanovanja. Trebaće prozori, lamperija i izolacioni materijal, kao i radna snaga da se sve to montira”, kazao je novinarima Čarli.

Prethodne dvije nedjelje, sem radovima oko kuće, naš sagovornik je bio zauzet i izvještavanjem sa turnira Svjetske odbojkaške lige u Tunisu, na kojoj su učestvovali i naši reprezentativci. To je našeg paraolimpijskog šampiona podsjetilo i na njegove početke, i na prvi članak iz 1982 godine, koji je o njemu izašao na cijeloj stranici nekadašnjeg jugoslovenskog sportskog časopisa Tempo.

Koliko je to bilo nevjerovatno govori i činjenica da su mu ljekari tadašnjom dijagnozom predvidjeli da neće doživjeti tridesetu, a kamoli sve što je uslijedilo. “Nijesam mogao da hodam, govorim, pišem. Prvo su predviđali da ću živjeti sedam godina i da neću biti sposoban da se školujem. Onda su pomjerili na 14 godina, ali su govorili da neću biti sposoban za samostalan život i da neću ni srednju završiti. Konačno su pomjerili na 21 godinu, s tim da neći moći da se dalje školujem i radno osposobim, iako završim srednju!”

Čarli je rođen 1959. u Peći. Kao šestomjesečna beba je obolio od dječje paralize. Roditelji su primijetili da ne može da puzi, niti da pokreće ruke i noge. Ubrzo je počeo sa liječenjem na Institutu Dr Simo Milošević u Igalu, gdje bi ostajao po pola godine. Ostatak godine bi provodio u Andrijevici ili Kolašinu, gdje je i završio osnovnu sškolu.

Roditelji su mu se razveli kada je imao tri godine.”Pripao sam majci do sedme godine, da bi me otac sudski dobio od sedme do jedanaeste godine”. Na kraju se vratio majci. Ipak, najzaslužniji za njegovo odrastanje su bili baba i djed. „Sjećam se odlično mog djeda Jovana i babe Milice – Milje! Djed je bio starina za primjer! Pobožan, pošten, smiren čovjek. A baba Milja je bila velika radnica. Radila je u vešeraju bolnice u Andrijevici, brinula o sedmoro djece, o stoci i imanju. Nosila je kuću na svojim plećima.”

Poslije srednje škole u Baru, želio je da upiše studije književnosti jer je volio poeziju. Ipak je želja da se bavi sportom prevagla. „A biti dobar sportista znači i mnogo odricanja!”, objašnjava Čarli.

Njegova sportska karijera počinje 1980 godine. Najzapaženije rezultate je ostvario u atletici. Dok je hodao, kao sportista-invalid, postao je višestruki prvak Crne Gore u atletskom višeboju, a četiri puta je bio i šampion SFRJ u istoj disciplini. Osvajač je četvrtog mjesta u trci na 400 m, na Olimpijadi invalida u Njujorku 1984. godine. Učestvovao je na deset beogradskih maratona, a 1993. je bio osvajač srebrne medalje u polumaratonu. Nerijetko se takmičio i sa fizički zdravim osobama i ostvarivao sjajne rezultate kao atletski gimnastičar širom bivše Jugoslavije. Pobjednik je i 15 kroseva Politike u Beogradu, u kategoriji invalida, u trci na 2000 metara.

Najvažniji aspekt života našeg sagovornika je, naravno, odbojka. Čarli je postao instruktor, trener i sudija za sjedeću odbojku. Kako objašnjava, ovaj sport se razlikuje od odbojke koju mi treniramo u dvije stvari: teren je duplo manji po dužini i mreža je skoro do zemlje. Bio je član Odbojkaške reprezentacije Crne Gore iz sjedeće odbojke.

Čarlijev životopis je uklesan u razvitak barske ženske odbojke od 1983. kada se pridružuje prvoj generaciji odbojkašica OK Mornar Bar i postaje njihov tehniko. Na tom mjestu ostaje do 1996. Legendarni nastavnik fizičkog vaspitanja Osnovne škole „Anto Đedović” iz Bara Petko Begović je odbojkašku sekciju te škole pretočio u prvi barski i crnogorski ženski odbojkaški klub Mornar. „Iz ove škole su ponikli najbolji odbojkaši i najbolje odbojkašice Bara i Crne Gore u to vrijeme”, objašnjava.

„Ako me pitate zašto odbojka, pa, to je ples ili balet sa loptom koji me oduševljava dok se igra na terenu 18×9 ili na plaži ili bilo gdje! I taj period je bio najljepših šesnaest godina u životu”, završava naš sagovornik.

Međutim, vrijeme prolazi i Čarli se već skoro deceniju nalazi u kolicima. Kretanje mu je ograničeno zbog trostrukog diskusa.Van kuće i dvorišta ne može bez kolica. Ipak ovog čovjeka rijetko da šta ograničava. Bije i dalje svoje bitke i osvaja nove rekorde u izdržljivosti, snalažljivosti i građanskom aktivizmu. Jedno teško djetinjstvo je iznjedrilo inadžiju i hrabrog čovjeka koji se nije predao i, zato, ovaj čovjek može poslužiti svima kao primjer koji treba pratiti i poštovati.

Siguran dom je najmanje što mu se duguje.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo