Povežite se sa nama

OKO NAS

Napuštanje principa ,,ko da više”

Objavljeno prije

na

Praksa je ponovo potvrdila da samo organizovan i dugotrajni pritisak na one koji donose odluke u ovoj zemlji može uroditi plodom. Jer, vlasti u Podgorici nevoljno su popuštile pod pritiskom turističkih poslenika da uslovi za zakup plaža moraju biti u funkciji očuvanja kvaliteta tog najboljeg dijela naše turističke ponude. Naime, u posljednje dvije godine Vlada Crne Gore, vođena namjerom da na najlakši način bar djelimično popuni praznu državnu kasu, ustanovila je princip da čak 90 bodova na tenderu donosi predložena cijena visine zakupa, a samo 10 bodova reference i iskustvo u toj oblasti. Na prvi pogled činilo se da je Vlada postigla svoj cilj. Lani je, naime, ona planirala da od izdavanja 83 plaže u šest primorskih opština prihoduje najmanje 300 hiljada eura. Sakupljeno je čak sedam puta više, odnosno 2,14 miliona eura od 250 zaključenih ugovora. Ako se tome dodaju još i ostali prihodi ostvareni u tzv. zoni morskog dobra, koja uključuje i rijeku Bojanu, onda su u Podgorici i u Budvi, gdje je sjedište Javnog preduzeće za upravljanje morskim dobrom, mogli zadovoljno da trljaju ruke.

Tome su se svakako obradovale i lokalne samouprave, prije svega u Ulcinju i Herceg-Novom, u kojima na vlasti nije DSP-SDP koalicija. Jer, prošle godine se u njihov budžet slilo 20 odsto sredstava koje je Morsko dobro prihodovalo na njihovoj teritoriji, a od ove godine taj će procenat porasti na 50 odsto. Nezvanično je najavljeno i da bi se na čelu novog devetočlanog Upravnog odbora Javnog preduzeća, odnosno buduće Agencije, mogao naći trenutni potpredsjednik Opštine Ulcinj Džaudet Cakuli, koji je i potpredsjednik Nove demokratske snage – FORCA, koja je nakon oktobarskih parlamentarnih izbora postigla sporazum s DPS-om premijera Mila Đukanovića. No, iako je objavljeno da će se to imenovanje obaviti do kraja februara, Cakuli još nije zasjeo na funkciju, već je tek postao član Radne grupe koju je formiralo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a koja razmatra sugestije na Prijedlog novog zakona o morskom dobru. Nedavna rasprava u Ulcinju pokazala je da ni predloženi dokument suštinski ne odstupa od ranijih rješenja, koja je čak i parlamentarni Odbor za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), koji čine poslanici Evropskog parlamenta i Skupštine Crne Gore, ocijenio kao diskriminatorska. A stariji zakupci plaža su u protekle dvije godine tvrdili da ih reketiraju pojedina sumnjiva lica i mafijaški klanovi, iako su oni od tog segmenta ponude napravili brend.

Rješenje da plaže svake godine idu na tender otvorilo je prostor da se u taj veoma unosni biznis umiješaju osobe koje žele oprati novac stečen raznim nelegalnim poslovima ili oni koji brzo nastoje steći veliku dobit. Jer, da bi određena plaža stekla visoki kvalitet treba uložiti barem tri godine mukotrpnog rada, veliko znanje i znatna sredstva. I još najmanje dvije godine da bi se dobila međunarodna potvrda za kvalitet – Plava zastavica, koja se u 2012. godini vijorila na 19 plaža na našoj obali. Kako stariji zakupci na svaki način pokušavaju očuvati ,,svoj posjed”, onda su oni reketašima, da bi odustali od učešća na javnom nadmetanju, morali da daju desetine hiljade eura ili da pak plaćaju visoke i nerealne cijene zakupnina. A ako je neki od špekulanata i zakupio plažu, cijena dnevnog zakupa mobilijara ili rekvizita bi na tom kupalištu premašivala cijenu smještaja. Takođe, plaže bi bile prenatrpane ležaljkama, što su posebno negativnim ocjenjivali strani turisti.

Takvi apsurdi štetili su turističkom imidžu zemlje i kvarili odnose s turoperatorima. U okviru Crnogorskog turističkog udruženja(CTU) formiran je sektor za plaže, čiji je čelnik Gano Resulbegović javno progovorio o tim skandalima, jer se i sam, kao dugogodišnji zakupac ulcinjske Male plaže, našao na meti reketaša. Konstatujući da bi trebalo pooštriti uslove za zakupljivanje kupališta, on je predložio da se odlukom Vlade propiše da se ona ustupaju na duži period, najmanje na tri godine, te da se više boduju dosadašnja ulaganja i dostignuti kvalitet. ,,Na taj način bio bi poništen prosti princip ‘ko da više’ i dugoročno osiguran kvalitet u tom segmentu naše turističke ponude”, kaže Resulbegović.

Slično onome kako je to pitanje riješeno u susjednoj Hrvatskoj. Za lokacije koje su obuhvaćene granicom morskog dobra u toj se državi izdaju koncesije na period od 10 do 20 godina, od čega se prihod dijeli na ravne časti: po trećina gradu, županiji i državi.

Plaže kao poslovne lokacije

Uz iznajmljivanje ležaljki, skutera i pedalina, na crnogorskim plažama rade restorani, saloni za masažu i štandovi đe se praktično prodaje sve i svašta. Ima i pokretnih štandova, te specijalnih loža na drvenim terasama. Kupališta se pretvaraju u poslovne lokacije na kojima se pružaju najraznovrsnije usluge, a pijesak se teško primjećuje. Samo je uz te činjenice i reketaški kontekst razumljivo što je, na primjer, prema podacima Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL-a), jedna ulcinjska plaža na prvom tenderu dostigla cijenu od 120 hiljada eura, koji je potom naprasno poništen, da bi na drugom tenderu ona bila dobijena po cijeni od tek 11.200 eura.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo