Povežite se sa nama

OKO NAS

Vrijedni za primjer

Objavljeno prije

na

Stalno se ponavlja da su Romi i Romkinje nepismeni, bez posla, siromašni, diskriminisani, podređeni. Rijetko se govori o Romima koji završavaju fakultete i sjajni su studenti i studentkinje, ili su ekonomski samostalni i društveno aktivni. Ovo je takva priča.

,,Mučili smo se ali se isplatilo. Obezbjedio sam sebi i svojoj familiji jedan pristojan i skroman život”, priča za Monitor Gzim Beriša Kićo, jedan od uspješnih Roma.

Kićo ima tri butika u Podgorici od kojih uspjeva da, kako kaže, lijepo živi. ,,Nemam problema sa mušterijama zato što sam Rom. Kod mene kupuju mnogi ugledni ljudi jer nudim kvalitetnu robu. Dolaze i funkcioneri iz Vlade”, hvali svoj butik.

Zbog uslova u kojima su živjeli njegovi roditelji, objašnjava ovaj predani preduzetnik, nije bio posvećen obrazovanju iako je bio svjestan njegovog značaja. Od malih nogu je radio. ,,Kao dijete prodavao sam na zelenoj pijaci sa mojima, bilo je teško i nijesam to poželio svojoj djeci”.

Svoju djecu zato obrazuje. ,,Ponosan sam na njih, kao što su i moji roditelji na mene. Moja dva sina mi pomažu u vođenju biznisa, a starija kćerka je završila Srednju medicinsku školu u Podgorici i Fakultet poslovnog menadžmenta (FPM) u Baru. Na nju sam posebno ponosan”.

Kićova kćerka, dvadesetčetvorogodišnja Anita Beriša radi u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija a trenutno je i angažovana u MICS istraživanju koje sprovodi UNICEF u saradnji sa Monstatom (Zavod za statistiku Crne Gore).

,,Ponosna sam što sam Romkinja i svojim primjerom želim da pokažem da Romi mogu biti uspješni. Možda se sve ovo nekom čini kao nevažno, ali koraci koje činimo ja i drugi mladi Romi i Romkinje su ogromni za naš narod. Mi mijenjamo sliku o Romima. Sve više naše slike zamjenjuju one uobičajene na kojima je obavezno prljavi Rom”, kaže ona za Monitor.

,,Mislim da ćemo kao obrazovani, sposobni i ispunjeni ljudi pružiti sliku da smo dostojanstvena ljudska bića. Drugačijim načinom života srušićemo predrasude. Ostavićemo ljude bez mogućnosti da nas omalovažavaju i krše naša prava smatrajući da smo tamo neki nepismeni i loši ljudi. To je suština naših želja. Da se mijenjamo i dajemo pozitivne primjere ljudima. Da se dokazujemo i potvrđujemo kao ravnopravni građani našeg društva. Vjerujem da ćemo podići svijest našeg naroda i uspjeti to što naši preci nijesu – obezbijediti svojim potomcima normalan život, bez bijede, siromaštva i diskriminacije. Primjeri našeg uspjeha natjeraće i ostale da rade isto”, kaže Anita.

Ona smatra da bi od velikog značaja za Rome bilo kada bi imali predstavnika u Skupštini i na taj način više učestvovali u donošenju važnih odluka koje ih se tiču.

Među uspješnim Romima u Crnoj Gori je i Nedžmija Beriša, prva i jedina Romkinja ljekar u Crnoj Gori. Radi u Domu zdravlja na Koniku. Voli svoj posao jer, kako kaže, nema ništa uzvišenije nego ,,pomoći”. Kaže da ima mnogo Roma i Romkinja koji su aktivni u društvu i koji imaju isti cilj.

,,A to je da pomognemo svima kojima je pomoć potrebna, da razbijemo sve predrasude o romskoj populaciji i pokažemo da Romi ne umiju samo da igraju i pevaju, već da postoje i mladi, obrazovani ljudi, puni entuzijazma da pomognu svom narodu i narodu zemlje u kojoj žive”, kaže Nedžmija.

Kenan Osmanaj je dvadesetčetvorogodišnji frizer iz Podgorice. Osnovnu školu i zanat završio je u Njemačkoj. ,,Tamo je moj san počeo da se ostvaruje kada sam počeo da radim u veoma prestižnom frizerskom salonu”, kaže Osmanaj.

Početkom 2010. godine vraća se u svoju domovinu Crnu Goru. Otvara frizerski salon u Podgorici i postao je jedan od poznatijih frizera u zemlji.

,,Učestvovao sam na mnogim takmičenjima. Prvu nagradu dobio sam na crnogorskom takmičenju najboljih frizera u Budvi 2010. godine. Nakon toga, na svjetskom prvenstvu u Parizu osvajam peto mjesto u svojoj kategoriji koja se zove fantazy still. Na takmičenju u Jerusalimu 2011. godine osvojio sam drugo mjesto. Krajem prošle godine učestvovao sam i na evropskom prvenstvu frizera u Dablinu, gdje sam bio peti”, priča Osmanaj.

Uz veliku motivaciju i talenat uspio je da ostvari svoj san i pobijedi sve prepreke. Spreman za nove pobjede i uspjehe u svom poslu, poručuje svom narodu, a i ostalim građanima, da je prošlo vrijeme čergi i besciljnog lutanja i da moraju da ulažu napor da se izbore za bolji i povoljniji položaj i da ih društvo kao takve mora prihvatiti.

Svi sagovornici Monitora dijele isto mišljenje – teže ka istom cilju da pokažu da i Romi mogu biti ravnopravni građani našeg društva. ,,A ne građani drugog reda kako nas mnogi smatraju”, kaže Anita Beriša.

Ali i društvo mora pomoći u razbijanju stereotipa i afirmaciji Roma.

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo