Povežite se sa nama

OKO NAS

Vrijedni za primjer

Objavljeno prije

na

Stalno se ponavlja da su Romi i Romkinje nepismeni, bez posla, siromašni, diskriminisani, podređeni. Rijetko se govori o Romima koji završavaju fakultete i sjajni su studenti i studentkinje, ili su ekonomski samostalni i društveno aktivni. Ovo je takva priča.

,,Mučili smo se ali se isplatilo. Obezbjedio sam sebi i svojoj familiji jedan pristojan i skroman život”, priča za Monitor Gzim Beriša Kićo, jedan od uspješnih Roma.

Kićo ima tri butika u Podgorici od kojih uspjeva da, kako kaže, lijepo živi. ,,Nemam problema sa mušterijama zato što sam Rom. Kod mene kupuju mnogi ugledni ljudi jer nudim kvalitetnu robu. Dolaze i funkcioneri iz Vlade”, hvali svoj butik.

Zbog uslova u kojima su živjeli njegovi roditelji, objašnjava ovaj predani preduzetnik, nije bio posvećen obrazovanju iako je bio svjestan njegovog značaja. Od malih nogu je radio. ,,Kao dijete prodavao sam na zelenoj pijaci sa mojima, bilo je teško i nijesam to poželio svojoj djeci”.

Svoju djecu zato obrazuje. ,,Ponosan sam na njih, kao što su i moji roditelji na mene. Moja dva sina mi pomažu u vođenju biznisa, a starija kćerka je završila Srednju medicinsku školu u Podgorici i Fakultet poslovnog menadžmenta (FPM) u Baru. Na nju sam posebno ponosan”.

Kićova kćerka, dvadesetčetvorogodišnja Anita Beriša radi u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija a trenutno je i angažovana u MICS istraživanju koje sprovodi UNICEF u saradnji sa Monstatom (Zavod za statistiku Crne Gore).

,,Ponosna sam što sam Romkinja i svojim primjerom želim da pokažem da Romi mogu biti uspješni. Možda se sve ovo nekom čini kao nevažno, ali koraci koje činimo ja i drugi mladi Romi i Romkinje su ogromni za naš narod. Mi mijenjamo sliku o Romima. Sve više naše slike zamjenjuju one uobičajene na kojima je obavezno prljavi Rom”, kaže ona za Monitor.

,,Mislim da ćemo kao obrazovani, sposobni i ispunjeni ljudi pružiti sliku da smo dostojanstvena ljudska bića. Drugačijim načinom života srušićemo predrasude. Ostavićemo ljude bez mogućnosti da nas omalovažavaju i krše naša prava smatrajući da smo tamo neki nepismeni i loši ljudi. To je suština naših želja. Da se mijenjamo i dajemo pozitivne primjere ljudima. Da se dokazujemo i potvrđujemo kao ravnopravni građani našeg društva. Vjerujem da ćemo podići svijest našeg naroda i uspjeti to što naši preci nijesu – obezbijediti svojim potomcima normalan život, bez bijede, siromaštva i diskriminacije. Primjeri našeg uspjeha natjeraće i ostale da rade isto”, kaže Anita.

Ona smatra da bi od velikog značaja za Rome bilo kada bi imali predstavnika u Skupštini i na taj način više učestvovali u donošenju važnih odluka koje ih se tiču.

Među uspješnim Romima u Crnoj Gori je i Nedžmija Beriša, prva i jedina Romkinja ljekar u Crnoj Gori. Radi u Domu zdravlja na Koniku. Voli svoj posao jer, kako kaže, nema ništa uzvišenije nego ,,pomoći”. Kaže da ima mnogo Roma i Romkinja koji su aktivni u društvu i koji imaju isti cilj.

,,A to je da pomognemo svima kojima je pomoć potrebna, da razbijemo sve predrasude o romskoj populaciji i pokažemo da Romi ne umiju samo da igraju i pevaju, već da postoje i mladi, obrazovani ljudi, puni entuzijazma da pomognu svom narodu i narodu zemlje u kojoj žive”, kaže Nedžmija.

Kenan Osmanaj je dvadesetčetvorogodišnji frizer iz Podgorice. Osnovnu školu i zanat završio je u Njemačkoj. ,,Tamo je moj san počeo da se ostvaruje kada sam počeo da radim u veoma prestižnom frizerskom salonu”, kaže Osmanaj.

Početkom 2010. godine vraća se u svoju domovinu Crnu Goru. Otvara frizerski salon u Podgorici i postao je jedan od poznatijih frizera u zemlji.

,,Učestvovao sam na mnogim takmičenjima. Prvu nagradu dobio sam na crnogorskom takmičenju najboljih frizera u Budvi 2010. godine. Nakon toga, na svjetskom prvenstvu u Parizu osvajam peto mjesto u svojoj kategoriji koja se zove fantazy still. Na takmičenju u Jerusalimu 2011. godine osvojio sam drugo mjesto. Krajem prošle godine učestvovao sam i na evropskom prvenstvu frizera u Dablinu, gdje sam bio peti”, priča Osmanaj.

Uz veliku motivaciju i talenat uspio je da ostvari svoj san i pobijedi sve prepreke. Spreman za nove pobjede i uspjehe u svom poslu, poručuje svom narodu, a i ostalim građanima, da je prošlo vrijeme čergi i besciljnog lutanja i da moraju da ulažu napor da se izbore za bolji i povoljniji položaj i da ih društvo kao takve mora prihvatiti.

Svi sagovornici Monitora dijele isto mišljenje – teže ka istom cilju da pokažu da i Romi mogu biti ravnopravni građani našeg društva. ,,A ne građani drugog reda kako nas mnogi smatraju”, kaže Anita Beriša.

Ali i društvo mora pomoći u razbijanju stereotipa i afirmaciji Roma.

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo