Povežite se sa nama

OKO NAS

Vrijedni za primjer

Objavljeno prije

na

Stalno se ponavlja da su Romi i Romkinje nepismeni, bez posla, siromašni, diskriminisani, podređeni. Rijetko se govori o Romima koji završavaju fakultete i sjajni su studenti i studentkinje, ili su ekonomski samostalni i društveno aktivni. Ovo je takva priča.

,,Mučili smo se ali se isplatilo. Obezbjedio sam sebi i svojoj familiji jedan pristojan i skroman život”, priča za Monitor Gzim Beriša Kićo, jedan od uspješnih Roma.

Kićo ima tri butika u Podgorici od kojih uspjeva da, kako kaže, lijepo živi. ,,Nemam problema sa mušterijama zato što sam Rom. Kod mene kupuju mnogi ugledni ljudi jer nudim kvalitetnu robu. Dolaze i funkcioneri iz Vlade”, hvali svoj butik.

Zbog uslova u kojima su živjeli njegovi roditelji, objašnjava ovaj predani preduzetnik, nije bio posvećen obrazovanju iako je bio svjestan njegovog značaja. Od malih nogu je radio. ,,Kao dijete prodavao sam na zelenoj pijaci sa mojima, bilo je teško i nijesam to poželio svojoj djeci”.

Svoju djecu zato obrazuje. ,,Ponosan sam na njih, kao što su i moji roditelji na mene. Moja dva sina mi pomažu u vođenju biznisa, a starija kćerka je završila Srednju medicinsku školu u Podgorici i Fakultet poslovnog menadžmenta (FPM) u Baru. Na nju sam posebno ponosan”.

Kićova kćerka, dvadesetčetvorogodišnja Anita Beriša radi u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija a trenutno je i angažovana u MICS istraživanju koje sprovodi UNICEF u saradnji sa Monstatom (Zavod za statistiku Crne Gore).

,,Ponosna sam što sam Romkinja i svojim primjerom želim da pokažem da Romi mogu biti uspješni. Možda se sve ovo nekom čini kao nevažno, ali koraci koje činimo ja i drugi mladi Romi i Romkinje su ogromni za naš narod. Mi mijenjamo sliku o Romima. Sve više naše slike zamjenjuju one uobičajene na kojima je obavezno prljavi Rom”, kaže ona za Monitor.

,,Mislim da ćemo kao obrazovani, sposobni i ispunjeni ljudi pružiti sliku da smo dostojanstvena ljudska bića. Drugačijim načinom života srušićemo predrasude. Ostavićemo ljude bez mogućnosti da nas omalovažavaju i krše naša prava smatrajući da smo tamo neki nepismeni i loši ljudi. To je suština naših želja. Da se mijenjamo i dajemo pozitivne primjere ljudima. Da se dokazujemo i potvrđujemo kao ravnopravni građani našeg društva. Vjerujem da ćemo podići svijest našeg naroda i uspjeti to što naši preci nijesu – obezbijediti svojim potomcima normalan život, bez bijede, siromaštva i diskriminacije. Primjeri našeg uspjeha natjeraće i ostale da rade isto”, kaže Anita.

Ona smatra da bi od velikog značaja za Rome bilo kada bi imali predstavnika u Skupštini i na taj način više učestvovali u donošenju važnih odluka koje ih se tiču.

Među uspješnim Romima u Crnoj Gori je i Nedžmija Beriša, prva i jedina Romkinja ljekar u Crnoj Gori. Radi u Domu zdravlja na Koniku. Voli svoj posao jer, kako kaže, nema ništa uzvišenije nego ,,pomoći”. Kaže da ima mnogo Roma i Romkinja koji su aktivni u društvu i koji imaju isti cilj.

,,A to je da pomognemo svima kojima je pomoć potrebna, da razbijemo sve predrasude o romskoj populaciji i pokažemo da Romi ne umiju samo da igraju i pevaju, već da postoje i mladi, obrazovani ljudi, puni entuzijazma da pomognu svom narodu i narodu zemlje u kojoj žive”, kaže Nedžmija.

Kenan Osmanaj je dvadesetčetvorogodišnji frizer iz Podgorice. Osnovnu školu i zanat završio je u Njemačkoj. ,,Tamo je moj san počeo da se ostvaruje kada sam počeo da radim u veoma prestižnom frizerskom salonu”, kaže Osmanaj.

Početkom 2010. godine vraća se u svoju domovinu Crnu Goru. Otvara frizerski salon u Podgorici i postao je jedan od poznatijih frizera u zemlji.

,,Učestvovao sam na mnogim takmičenjima. Prvu nagradu dobio sam na crnogorskom takmičenju najboljih frizera u Budvi 2010. godine. Nakon toga, na svjetskom prvenstvu u Parizu osvajam peto mjesto u svojoj kategoriji koja se zove fantazy still. Na takmičenju u Jerusalimu 2011. godine osvojio sam drugo mjesto. Krajem prošle godine učestvovao sam i na evropskom prvenstvu frizera u Dablinu, gdje sam bio peti”, priča Osmanaj.

Uz veliku motivaciju i talenat uspio je da ostvari svoj san i pobijedi sve prepreke. Spreman za nove pobjede i uspjehe u svom poslu, poručuje svom narodu, a i ostalim građanima, da je prošlo vrijeme čergi i besciljnog lutanja i da moraju da ulažu napor da se izbore za bolji i povoljniji položaj i da ih društvo kao takve mora prihvatiti.

Svi sagovornici Monitora dijele isto mišljenje – teže ka istom cilju da pokažu da i Romi mogu biti ravnopravni građani našeg društva. ,,A ne građani drugog reda kako nas mnogi smatraju”, kaže Anita Beriša.

Ali i društvo mora pomoći u razbijanju stereotipa i afirmaciji Roma.

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo