Povežite se sa nama

OKO NAS

1: 1 za nas

Objavljeno prije

na

Čuveni slogan filma „Godzilla” – „Size does matter” („Veličina je bitna”) – kao parafraza još čuvenije maksime „Size doesn't matter” („Veličina nije bitna”) – imao je svoje utjelovljenje u utorak, na stadionu Pod Goricom, a i u dešavanjima oko njega. David je ponovo stao na crtu Golijatu, treći put u samo dvije i po godine, i ponovo izašao kao neporažen. Nije ni pobijedio, jer je praćka pogodila velikog diva samo jednom tamo gdje treba, ali nije ni bačen na koljena. Što bi rekli novinari zagrebačkog Jutarnjeg lista: „Tri godine igraju Engleska i Crna Gora. Još nikako da se odluče ko je bolji”.

Ko je mogao očekivati ovakav rasplet situacije kad je Branko Brnović preuzeo kormilo reprezentacije? Ili da odemo još ranije, kad je Cico Kranjčar zaređao sa lošim igrama i rezultatima, na samom početku? Niko, čak ni najveći optimisti. A u martu 2013. godine, selekcija koja je bila jedan od gubitnika baraža za odlazak na Evropsko prvenstvo, a potom i stavljena u koš malih zemalja koje ne da nisu favoriti za odlazak na Mundijal, nego nisu ni u drugom, ni u trećem šeširu, osluškuje udaljene zvuke sambe sa plaža Rio de Žaneira, nadajući se da će i iz preostale četiri utakmice izaći sa štitom, ne na njemu. Ako uspiju u tome, biće reprezentacija najmanje države koja je ikad igrala na Svjetskom prvenstvu.

A nije počelo dobro, nikako. Od prvih sekundi favorizovani gosti su krenuli u ofanzivu, pa su se našima odsjekle noge kao da prvi put igraju važnu utakmicu. Nisu mogli sakupiti tri vezana pasa, i činilo se da je na travi Engleza duplo više nego Crnogoraca, toliko su naši izgledali inferiorno u sudaru sa mašinom „Gordog Albiona”, koja je mljela ispred sebe. Još kad je Rooney već u drugom minutu maestralno lobovao Mladena Božovića i pogodio stativu, srce se steglo. I njima na terenu i nama na stadionu i kraj TV prijemnika. Onda je uslijedio brz i jeftin „Shrekov” gol, pa se sve raspalo na proste činioce, i samo nas je sreća držala u jednom komadu, bez primljenog drugog pogotka.

Za prvih 45 minuta naši nisu pošteno zagrijali golmana Joe Harta, dosađivao se uglavnom između stativa. Crna Gora je igrala iskidano i nepovezano, vezni red je bio pun praznog hoda, a jedino bi na mah, ali jalovo, pokušali nešto individualno Jovetić, Vučinić ili Vukčević.

Onda, kao da je neko okrenuo sklopku. Brnović je vidio da od odbrane i „parkiranog autobusa u šesnaestercu” nema vajde, i pretumbao stvari naglavačke. Izveo je Mitra Novakovića koji je igrao na neadekvatnoj poziciji i umjesto toga krenuo u ofanzivnu „svi u napad” varijantu, ubacivši džokera Damjanovića u vatru. Bio je to veliki rizik, a i prilično neočekivan, jer ako se moglo protiv Moldavije igrati otvoreno sa napadačima, Engleska nije bila za takvu avanturu. Srećom, tako nije mislio i selektor.

Crna Gora je zaigrala preporođeno, napadački, i krenula u opsadu gola Engleske. Najprije lagano, a poslije furiozno, oburdavajući sve pred sobom. Nije to bilo dosta Brnoviću, nego je odradio još jedan hazarderski potez: ubacio je još jednog napadača – Delibašića, igrajući na sve ili ništa. I dobio je (skoro) sve.

Savršeno su profunkcionisale linije našeg tima, dodavanja su bila precizna, a ataci sve jači. Ono malo pokušaja engleskih reprezentativaca u koje se uvlačio strah kako je odmicao meč, prekidao je „na trupicu” izvanredni Stefan Savić (moguće da je bilo i inata da im dokaže kako su se prevarili što su ga otpisali iz Manchster Cityja). Lavovsku rolu su odigrali i Zverotić koga je bilo na svakom koraku, i koji je, kao i uvijek, najviše ginuo za crveni dres, te Džudović koji se borio prsa u prsa sa mnogo bržim napadačima tima koji je četvrti na listi FIFE.

Sve do 76. minuta, odolijevali su Englezi, ali je gol „visio u vazduhu”. Iz gotovo svakog napada Hartova mreža je bila „na izvol'te”, međutim, konačne realizacije nije bilo, jer je engleski golman branio čudesno. Pokazalo se, ni čuda ne traju dovijeka. Nakon kornera Zverotića, Damjanović je iz trećeg pokušaja uspio da matira Harta. Kao u fliperu, odbijala se loptica u jednom napadu tri puta do našeg napadača, golman je izigravao hobotnicu, sve dok stvar nije došla na svoje za eksploziju širom Crne Gore.

Do kraja meča postojao je samo jedan tim, onaj u crvenim dresovima, a istinski favoriti su spašavali što se spasti može, zadovoljni i bodom. Infarkt je, međutim, gotovo uslijedio u zaustavnom vremenu. Slobodan udarac u opasnoj zoni za goste i lopta koja prelazi preko prstiju golmana Božovića. Nakon toga korner, pa fudbalski karambol i posljednji sudijski zvižduk. Bila bi zaista nebeska nepravda da nam se ponovila Bugarska i gol nakon isteka 90 minuta, a bili smo za klasu bolji veći dio meča.

Hrabra, herojska partija „Hrabrih sokola” u drugom poluvremenu oduševila je fudbalsku Evropu, komplimenti su pljuštali na sve strane, a kako su sve to doživjeli crnogorski navijači, dovoljno oslikava činjenica da je pjesma odzvanjala stadionom i pola sata nakon utakmice.

Jedinu sjenku na ovaj spektakl bacila je tuča crnogorskih navijača prije samog meča. Dvije grupe su se sukobile na tribinama, međutim, sve se završilo sa samo dva povrijeđena, i bez hospitalizacije u Kliničkom centru. Evropski mediji objavili su i sliku engleskog navijača koji leži na pločniku u lokvi krvi, nakon sukoba sa crnogorskim navijačima prije utakmice.

Crnogorskoj reprezantaciji preostaju još četiri utakmice do ostvarenja sna – odlaska na Mundijal. Biće to teške utakmice, naročito ona sa Ukrajinom, za koju je poznato da bolje igra u gostima nego doma. Ona se iste noći kad smo se mi izborili za remi sa Englezima, potpuno vratila u borbu za baraž. Nakon što ih je iz mrtvih podigla pobjeda u Poljskoj, osvetili su se Moldavcima za 0:0 u Kišinjevu i upisali tri boda. I Poljska, redovni učesnik velikih takmičenja posljednjih godina, dalje je u igri, i trenutno dijeli treću poziciju sa Ukrajinom, četiri boda iza Engleske (a šest iza nas), ali oba tima imaju utakmicu manje, što dodatno usložnjava situaciju.

U svakom slučaju, i dalje letimo na fudbalskim krilima, a ovaj remi sa Englezima dao je dodatni vjetar za bolje osmatranje sa samog vrha. Dokle ćemo, i hoćemo li, i do kraja na njemu biti, na nama je.

Željko MILOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo