Povežite se sa nama

OKO NAS

Opasno igranje podjelama

Objavljeno prije

na

,,Vjera kod Albanaca nikada nije predstavljala problem. To je rijedak primjer u svijetu da u jednom narodu nije bilo vjerskih sukoba”, kaže za Monitor istoričar Vaselj Camaj. Utoliko je indikativniji prošlonedjeljni incident u Dinoši u kome su mještani islamske vjeroispovijesti pokušali da zabrane primanje saučešća porodici Ljuljđuraj iz Zatrijepča. U intervenciji policije povrijeđeno je pet mještana Dinoše i dva policajca.

Par dana kasnije došlo je i do tuče u Gimnaziji u Tuzima u kojoj su lakše povrijeđena trojica učenika.

Podizanje tenzija u Tuzima i Malesiji mnogi tumače kao vjerski sukob, dok ima i onih koji tvrde da se iza svega krije politika.

Sukob oko groblja u Dinoši je višedimenzionalan, ima zakonsku i običajnu stranu. Kroz ovaj se slučaj prelamaju stari običaji i navike i nove životne situacije i, naravno, nespremnost države da u ranoj fazi prepozna i otkloni problem.

Dinošu većinski naseljavaju muslimani, a u njoj žive i četiri katoličke porodice. Spor oko saučešća i sahrana ne dešava se prvi put. Sredinom januara porodica preminulog N.D. iz Zatrijepča pokušala je da obavi sahranu na groblju u Dinoši. Mještani islamske vjeroispovijesti usprotivili su se tome, uz tvrdnju da na katoličkom groblju u njihovom selu mogu da budu sahranjeni samo članovi katoličkih porodica koje žive u Dinoši. Uz posredovanje opštinskih vlasti iz Podgorice došlo je do dogovora. Mještani Dinoše su tada poručili da je to posljednji put da čine takav ,,ustupak”.

Samo nedjelju dana prije posljednjeg incidenta porodica Vučinaj je bila prinuđena da saučešće organizuje u šatoru koji je postavljen nasred glavne saobraćajnice na Koniku, jer im nije bilo dozvoljeno da primaju saučešće u kapeli u Dinoši.

Mještani su iziritirani time što gradonačelnik Miomir Mugoša jednoj porodici, kako kažu, nije dozvolio da primaju saučešće u Dinoši, a za drugu obezbijedio pratnju policije. Posebno ih pogađa Mugošina konstatacija da se radi o primitivizmu iako vlast u Podgorici godinama obećava izgradnju gradskog groblja koje bi riješilo problem.

Fadilj Kajošaj, predsjednik Skupštine GO Tuzi, za Monitor kaže: ,,Mještani su počeli da negoduju prije godinu dana. Tada smo imali sastanak kod Vladana Vučelića i dobili smo riječ da će sve biti riješeno najviše za godinu. Od toga nije ništa bilo”.

Dugogodišnji novinar, profesor u Osnovnoj školi Mahmut Lekić Dževdet Pepić ne osuđuje ni jednu, uslovno rečeno, stranu i smatra da su dešavanja u Dinoši samo posljedica onoga što se u novije vrijeme dešava zbog nebrige nadležnih.

,,Činjenica je da se broj katolika u posljednjih 100 godina uvećao u ravničarskom dijelu i da bi trebalo da se napravi groblje gdje dominira katolički živalj, a to je u južnom dijelu Tuzi. Treba kazati da problem katoličkog groblja u Malesiji postoji odavno i da je trebalo da se riješi prije nekoliko godina”, kaže Pepić.

Sveštenik Miraš Marinaj objašnjava da je crkva u Dinoši jedino mjesto za pogrebni obred za katolike u Tuzima. Marinaj navodi da u Malesiji ima oko 6000 katolika, a u samim Tuzima oko 4000.

,,Ljudima iz Zatrijepča jedino je tu mjesto da obave sahranu. Muslimani kažu da to doživljavaju kao provokaciju, ali ljudi imaju problem jer nemaju gdje da se sahrane”, kaže Marinaj.

On objašnjava da su od države 1997. dobili mjesto za groblje u Tuzima, ali da je tada bilo protivljenja. ,,Nijesmo htjeli da pravimo groblje ako se neko protivi tome i vratili smo tu zemlju nazad državi”.

Crkva u Dinoši građena je sedam godina i završena je 1988. Marinaj kaže da je i ranije bilo problema: ,,Prije 10 godina mještani su kamenovali tu crkvu. Kasnije su je sami popravili”.

Na to podsjeća i Kajošaj: „U Dinoši je prije tri decenije prošireno groblje. Iako je data dozvola da se radi samo kapela, tada je sagrađena crkva. To je i tada bilo sporno, ali mještani Dinoše su spriječili da se crkva ruši”.

Marinaj ističe da sa islamskom zajednicom imaju dobru saradnju i da je do sada vladalo uzajamno poštovanje. ,,Odakle radikalizam ne znamo. Mislimo da mi nijesmo krivi, jer se ne miješamo u njihove stvari. I jedni i drugi u svim istupima ističemo da smo braća. Zalažem se za saradnju. Moramo da živimo zajedno i da prihvatamo razlike kao bogatstvo”.

Istoričar Vaselj Camaj navodi primjere iz prošlosti kada su u najvećem katoličkom plemenu u Malesiji Hoti barjaktari bili muslimani, i obrnuto – u muslimanskim plemenima katolici. Camaj je uvjeren da je podjela došla sa strane, ali i da će iz nje Albanci izaći ujedinjeniji.

,,Ne doživljavam ovo kao vjerski sukob, nego više kao tjeranje inata. Vlast je stvorila još veću zabunu kod mještana o tome ko je u pravu tako što i jednima i drugima kaže da su u pravu”, kaže Camaj.

Pored huškanja na podjele iz centra, Camaj smatra da i lokalni političari na podjelama dobijaju glasove za izbore. ,,Ako uopšte i postoji podjela ona je na razini politike. Za Ferhata Dinošu glasaju muslimani, a za Vaselja Siništaja katolici. Tako da tu podjelu afirmišu i lokalni političari”.

Dio predstavnika albanskih stranaka smatra da je u dešavanjima u Dinoši umiješana nečija produžena ruka pred najavljeni referendum u Malesiji. Ako bi Tuzi postali opština, Demokratska partija socijalista ostala bi bez značajnog dijela biračkog tijela i izvjesno bi izgubila prevlast u Podgorici.

,,Već 23 godine traži se opština Tuzi ili Malesija. Čim je referendum došao na dnevni red i kada su istraživanja javnog mnjenja pokazala da Albanci i jedne i druge vjere žele opštinu, počeli su sa zavadama”, tvrdi Camaj.

I Kajošaj je ubijeđen da je u pozadini ovih sukoba referendum. ,,Da se sada raspiše referendum ne bi uspio. Jedni bi rekli da neće da glasaju za opštinu ako će glasati drugi. Iako je do septembra dugo, poslije ovoga diskutabilno je da li će uspjeti referendum za opštinu”.

Tuzi i Malesija imaju razuđenu identitetsku strukturu. Osim Alabanaca, pripadnika katoličke i islamske vjeroispovijesti, u ovom kraju sada živi i znatan broj Bošnjaka koji nastanjuju Karabuško polje, ima i Crnogoraca islamske i pravoslavne vjeroispovijesti, a i Srba. Crna Gora u malom. Varošica Tuzi postaje multietnička, tu se sada sreću i ljudi i zajednice koje nijesu vjekovima živjele zajedno. Treba strpljenja i razbora da se traže modeli zajedničkog života i tolerancije. Svi se naši sagovornici zalažu za to. Uostalom, i nakon afere poznate kao Orlov let, koja je najviše prijetila da poremeti mir ovdašnjih građana, ozbiljni ljudi su se ovdje trudili da smire situaciju. U ovom slučaju više se očekivalo od lidera političkih partija Albanaca. Umjesto policije, bilo je mnogo primjerenije vidjeti njih tamo, između njihovih sunarodnika gdje su dizane tenzije.

Po riječima Pepića, posljednja dešavanja u Tuzima i Malesiji su posljedica manira odgovornih da manipulišu stanovništvom. ,,Podjele postoje, ali one su najviše vještački izazvane. Kao i ostali djelovi Crne Gore i Melesija je bila pogodna za manipulacije i mnogima je najvažnije bilo šta vlast misli i kako joj se približiti. Žao mi je što su i jedna i druga ‘strana’ trčale po savjet i mišljenje kod ljudi iz vlasti, a nijesu sjeli da međusobno pričaju i riješe problem”.

Ove nedjelje je u Dinoši formiran odbor mještana islamske vjeroispovijesti. Oni su poslali dopis premijeru Milu Đukanoviću zahtijevajući sastanak sa njim i rješavanje problema vezanog za sahranjivanja na tamošnjem groblju. Očekuje se sastanak i sa predstavnicima žitelja katoličke vjeroispovijesti.

Svi sagovornici Monitora se slažu da je neophodno razgovarati. Za opomenu im može biti dokazani manir ove vlasti da vlada na podjelama. Do sada su uspješno manipulisali sa podjelama u crnogorsko/ srpskom i bošnjačko/ muslimanskom stanovništvu. Da li su na red došli Albanci?

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo