,,Vjera kod Albanaca nikada nije predstavljala problem. To je rijedak primjer u svijetu da u jednom narodu nije bilo vjerskih sukoba”, kaže za Monitor istoričar Vaselj Camaj. Utoliko je indikativniji prošlonedjeljni incident u Dinoši u kome su mještani islamske vjeroispovijesti pokušali da zabrane primanje saučešća porodici Ljuljđuraj iz Zatrijepča. U intervenciji policije povrijeđeno je pet mještana Dinoše i dva policajca.

Par dana kasnije došlo je i do tuče u Gimnaziji u Tuzima u kojoj su lakše povrijeđena trojica učenika.

Podizanje tenzija u Tuzima i Malesiji mnogi tumače kao vjerski sukob, dok ima i onih koji tvrde da se iza svega krije politika.

Sukob oko groblja u Dinoši je višedimenzionalan, ima zakonsku i običajnu stranu. Kroz ovaj se slučaj prelamaju stari običaji i navike i nove životne situacije i, naravno, nespremnost države da u ranoj fazi prepozna i otkloni problem.

Dinošu većinski naseljavaju muslimani, a u njoj žive i četiri katoličke porodice. Spor oko saučešća i sahrana ne dešava se prvi put. Sredinom januara porodica preminulog N.D. iz Zatrijepča pokušala je da obavi sahranu na groblju u Dinoši. Mještani islamske vjeroispovijesti usprotivili su se tome, uz tvrdnju da na katoličkom groblju u njihovom selu mogu da budu sahranjeni samo članovi katoličkih porodica koje žive u Dinoši. Uz posredovanje opštinskih vlasti iz Podgorice došlo je do dogovora. Mještani Dinoše su tada poručili da je to posljednji put da čine takav ,,ustupak”.

Samo nedjelju dana prije posljednjeg incidenta porodica Vučinaj je bila prinuđena da saučešće organizuje u šatoru koji je postavljen nasred glavne saobraćajnice na Koniku, jer im nije bilo dozvoljeno da primaju saučešće u kapeli u Dinoši.

Mještani su iziritirani time što gradonačelnik Miomir Mugoša jednoj porodici, kako kažu, nije dozvolio da primaju saučešće u Dinoši, a za drugu obezbijedio pratnju policije. Posebno ih pogađa Mugošina konstatacija da se radi o primitivizmu iako vlast u Podgorici godinama obećava izgradnju gradskog groblja koje bi riješilo problem.

Fadilj Kajošaj, predsjednik Skupštine GO Tuzi, za Monitor kaže: ,,Mještani su počeli da negoduju prije godinu dana. Tada smo imali sastanak kod Vladana Vučelića i dobili smo riječ da će sve biti riješeno najviše za godinu. Od toga nije ništa bilo”.

Dugogodišnji novinar, profesor u Osnovnoj školi Mahmut Lekić Dževdet Pepić ne osuđuje ni jednu, uslovno rečeno, stranu i smatra da su dešavanja u Dinoši samo posljedica onoga što se u novije vrijeme dešava zbog nebrige nadležnih.

,,Činjenica je da se broj katolika u posljednjih 100 godina uvećao u ravničarskom dijelu i da bi trebalo da se napravi groblje gdje dominira katolički živalj, a to je u južnom dijelu Tuzi. Treba kazati da problem katoličkog groblja u Malesiji postoji odavno i da je trebalo da se riješi prije nekoliko godina”, kaže Pepić.

Sveštenik Miraš Marinaj objašnjava da je crkva u Dinoši jedino mjesto za pogrebni obred za katolike u Tuzima. Marinaj navodi da u Malesiji ima oko 6000 katolika, a u samim Tuzima oko 4000.

,,Ljudima iz Zatrijepča jedino je tu mjesto da obave sahranu. Muslimani kažu da to doživljavaju kao provokaciju, ali ljudi imaju problem jer nemaju gdje da se sahrane”, kaže Marinaj.

On objašnjava da su od države 1997. dobili mjesto za groblje u Tuzima, ali da je tada bilo protivljenja. ,,Nijesmo htjeli da pravimo groblje ako se neko protivi tome i vratili smo tu zemlju nazad državi”.

Crkva u Dinoši građena je sedam godina i završena je 1988. Marinaj kaže da je i ranije bilo problema: ,,Prije 10 godina mještani su kamenovali tu crkvu. Kasnije su je sami popravili”.

Na to podsjeća i Kajošaj: „U Dinoši je prije tri decenije prošireno groblje. Iako je data dozvola da se radi samo kapela, tada je sagrađena crkva. To je i tada bilo sporno, ali mještani Dinoše su spriječili da se crkva ruši”.

Marinaj ističe da sa islamskom zajednicom imaju dobru saradnju i da je do sada vladalo uzajamno poštovanje. ,,Odakle radikalizam ne znamo. Mislimo da mi nijesmo krivi, jer se ne miješamo u njihove stvari. I jedni i drugi u svim istupima ističemo da smo braća. Zalažem se za saradnju. Moramo da živimo zajedno i da prihvatamo razlike kao bogatstvo”.

Istoričar Vaselj Camaj navodi primjere iz prošlosti kada su u najvećem katoličkom plemenu u Malesiji Hoti barjaktari bili muslimani, i obrnuto – u muslimanskim plemenima katolici. Camaj je uvjeren da je podjela došla sa strane, ali i da će iz nje Albanci izaći ujedinjeniji.

,,Ne doživljavam ovo kao vjerski sukob, nego više kao tjeranje inata. Vlast je stvorila još veću zabunu kod mještana o tome ko je u pravu tako što i jednima i drugima kaže da su u pravu”, kaže Camaj.

Pored huškanja na podjele iz centra, Camaj smatra da i lokalni političari na podjelama dobijaju glasove za izbore. ,,Ako uopšte i postoji podjela ona je na razini politike. Za Ferhata Dinošu glasaju muslimani, a za Vaselja Siništaja katolici. Tako da tu podjelu afirmišu i lokalni političari”.

Dio predstavnika albanskih stranaka smatra da je u dešavanjima u Dinoši umiješana nečija produžena ruka pred najavljeni referendum u Malesiji. Ako bi Tuzi postali opština, Demokratska partija socijalista ostala bi bez značajnog dijela biračkog tijela i izvjesno bi izgubila prevlast u Podgorici.

,,Već 23 godine traži se opština Tuzi ili Malesija. Čim je referendum došao na dnevni red i kada su istraživanja javnog mnjenja pokazala da Albanci i jedne i druge vjere žele opštinu, počeli su sa zavadama”, tvrdi Camaj.

I Kajošaj je ubijeđen da je u pozadini ovih sukoba referendum. ,,Da se sada raspiše referendum ne bi uspio. Jedni bi rekli da neće da glasaju za opštinu ako će glasati drugi. Iako je do septembra dugo, poslije ovoga diskutabilno je da li će uspjeti referendum za opštinu”.

Tuzi i Malesija imaju razuđenu identitetsku strukturu. Osim Alabanaca, pripadnika katoličke i islamske vjeroispovijesti, u ovom kraju sada živi i znatan broj Bošnjaka koji nastanjuju Karabuško polje, ima i Crnogoraca islamske i pravoslavne vjeroispovijesti, a i Srba. Crna Gora u malom. Varošica Tuzi postaje multietnička, tu se sada sreću i ljudi i zajednice koje nijesu vjekovima živjele zajedno. Treba strpljenja i razbora da se traže modeli zajedničkog života i tolerancije. Svi se naši sagovornici zalažu za to. Uostalom, i nakon afere poznate kao Orlov let, koja je najviše prijetila da poremeti mir ovdašnjih građana, ozbiljni ljudi su se ovdje trudili da smire situaciju. U ovom slučaju više se očekivalo od lidera političkih partija Albanaca. Umjesto policije, bilo je mnogo primjerenije vidjeti njih tamo, između njihovih sunarodnika gdje su dizane tenzije.

Po riječima Pepića, posljednja dešavanja u Tuzima i Malesiji su posljedica manira odgovornih da manipulišu stanovništvom. ,,Podjele postoje, ali one su najviše vještački izazvane. Kao i ostali djelovi Crne Gore i Melesija je bila pogodna za manipulacije i mnogima je najvažnije bilo šta vlast misli i kako joj se približiti. Žao mi je što su i jedna i druga ‘strana’ trčale po savjet i mišljenje kod ljudi iz vlasti, a nijesu sjeli da međusobno pričaju i riješe problem”.

Ove nedjelje je u Dinoši formiran odbor mještana islamske vjeroispovijesti. Oni su poslali dopis premijeru Milu Đukanoviću zahtijevajući sastanak sa njim i rješavanje problema vezanog za sahranjivanja na tamošnjem groblju. Očekuje se sastanak i sa predstavnicima žitelja katoličke vjeroispovijesti.

Svi sagovornici Monitora se slažu da je neophodno razgovarati. Za opomenu im može biti dokazani manir ove vlasti da vlada na podjelama. Do sada su uspješno manipulisali sa podjelama u crnogorsko/ srpskom i bošnjačko/ muslimanskom stanovništvu. Da li su na red došli Albanci?

Predrag NIKOLIĆ