Povežite se sa nama

INTERVJU

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ, LIDER POKRETA ZA PROMJENE: Sloboda se širi Crnom Gorom

Objavljeno prije

na

MONITOR: Čemu opozicija treba da zahvali što je pobijedila na izborima u Beranama?
MEDOJEVIĆ: Nakon krađe izbora u Mojkovcu i Cetinju i ozbiljnih trzavica sa SNP-om oko odnosa prema DPS-u i poziva iz Beograda da Srbi iz NOVE i SNP-a uđu u Đukanovićevu vladu, trebalo je mnogo političke mudrosti, hrabrosti i strpljenja za ovakvu veličanstvenu pobjedu. Ova koalicija je ideja opštinskih odbora SNP, NOVE i PZP, koju smo u Predsjedništvu Demokratskog fronta znali da ispoštujemo i podržimo. I pored nesuglasica na državnom nivou sa SNP, koalicija Zdravo Berane, koju su pored stranaka sačinjavali i nezavisni pojedinci, funkcionisala je skladno, jedinstveno i efikasno. Moram da se zahvalim i koordinatoru DPS za Berane Svetozaru Maroviću, koji je svojim govorom na završnoj konvenciji donio našoj koaliciji značajan broj glasova poštenih i neopredijeljenih ljudi. Uspjeli smo i da značajan broj apstinenata sa parlamentarnih izbora izvedemo na izbore i uvjerimo da glasaju za promjene.

MONITOR: Da li poslije očiglednih dokaza o izbornoj krađi očekujete rasvjetljavanje afere Snimak?
MEDOJEVIĆ: Rasvjetljavanje afere Snimak znači podizanje optužnica protiv vrha države i DPS i to nije realno očekivati dok su DPS i Đukanović na vlasti. Mislim da će prije doći do pritisaka međunarodne zajednice za mirnu transformaciju korumpiranog režima, nego što će Đukanovićeva privatna policija i tužilaštvo podići optužnicu protiv njega. Ipak, dokazi o monstruoznom mehanizmu zloupotreba, korupcije, pritisaka i krađa, koje su naši aktivisti prikupili u Beranama, bitno će uticati na redefinisanje politika EU i SAD prema prirodi Đukanovićevog režima i ubrzati njegov pad.

MONITOR: Da li je ovo zaista početak kraja vlasti DPS-a?
MEDOJEVIĆ: Herojska pobjeda Beranaca pokazala je da su građani stavili u drugi plan i duboke nacionalne podjele, i neke slabosti opozicije, i partijske preferencije i odlučili da se ujedine i promijene vlast. Sazrijevanje svijesti građana u Beranama da je vlast DPS u Beranama, ali i u Crnoj Gori, jedino odgovorna za opštu propast privrede, kulture, obrazovanja, zdravstva, za siromaštvo i korupciju i da je treba promijeniti, bila je jača od svih ucjena, prljavog novca i pritisaka DPS-a. To ovu pobjedu čini po režim opasnim virusom pobune, otpora i promjena, koji se već u toku jednog dana raširio Crnom Gorom. Sloboda se u njoj sada širi brzinom svjetlosti i pobjeda opozicije na lokalnim izborima definitivno znači kraj Đukanovićevog režima.

MONITOR: Kako će opozicija iskoristiti pobjedu u Beranama u kojima je DPS uništio privredu i taj kraj pretvorio u područje siromaštva i bijede?
MEDOJEVIĆ: Nova vlast ima veoma težak i odgovoran zadatak. Ovlašćenja lokalne samouprave nijesu velika, ali ono što se mora odmah uraditi je revizija svih odluka bivše vlasti i procesuiranje svih krivičnih djela protiv onih koji su radili nezakonito, zloupotrebljavali vlast ili pljačkali opštinu. Suočavanje sa korupcijom i kriminalom prethodne vlasti mora biti prvi zadatak. Narod zna da je stanje teško, da se porušene i opljačkane fabrike ne mogu vratiti iz mrtvih preko noći, ali očekuju da korumpirani predstavnici bivše vlasti odgovaraju i da nova vlast bude poštena i da položi račun građanima. Mora se provjeriti kako su trošene pare i kako su stvarani dugovi. Nepohodno je odmah racionalizovati lokalnu upravu i posvetiti se oporavku privrede, otvaranju novih radnih mjesta i sređivanju nereda koje je ostavila bivša vlast.

MONITOR: Koje su najbitnije političke poruke beranskih izbora?
MEDOJEVIĆ: Izbori su poslali nekoliko krucijalnih političkih poruka:

-DPS je svake izbore dobio krađom, korupcijom, pritiscima, ucjenom i plaćanjem iz crnih fondova novcem koji najvjerovatnije potiče iz organizovanog kriminala.

-Opozicija može pobijediti DPS i pored svih krađa i lopovluka, ako je jedinstvena, dobro organizovana i podržana od NVO i nezavisnih pojedinaca.

-Poražena ideja kolaboracije sa DPS-om i katastrofalni poraz Narodne stranke u svom jakom uporištu u Beranama jasna su poruka građana da ne žele nove izdajnike opozicije i promjena.

-Opozicija mora imati hrabre i sposobne ljude, kao što je bio Bato Đurišić koji su spremni da rizikuje glavu, kako bi otkrili i dokazali da DPS sistematski, organizovano, drsko i svjesno vrši krivična djela protiv ustavnog poretka isplaćujući nezakonito gotovinu sumnjivog porijekla.

Koliko je DPS razorio sistem korupcijom najbolje pokazuje podatak da je jedan od tih tajnih štabova DPS za nezakonitu isplatu gotovine biračima bio u kući sudije Osnovnog suda u Beranama. Zamislite, sudija direktno učestvuje u vršenja krivičnog djela korupcije u izbornom procesu.

Razotkrivanje šeme krađe i političke korupcije, nametnulo je obavezu opoziciji da više nikad ne izađe na izbore na kojima će lopovska sekta DPS novcem organizovanog kriminala kupovati sirotinju.

Sada treba biti uporan da se kao uslov za izlazak na sljedeće izbore zatraži hitna reakcija tužilaštva i procesuiranje Svetozara Marovića, Tarzana Miloševića, Vuke Golubovića, Miodraga Boba Radunovića i svih drugih koji su direktno odgovorni za nezakonitu isplatu novca, zapošljavanja, dodjele socijalne pomoći i sve druge kriminalne radnje u Beranama.

Ovo je dokaz da DPS nije demokratska partija već interesna grupa u vlasti nekolicine pojedinaca, koji su svojim vezama sa tajkunima i mafijom zarobili državu Crnu Goru i sprečavaju reforme, demokratizaciju i ekonomski razvoj.

MONITOR: Da li se nakon ovih izbora može očekivati intenzivnija saradnja opozicije i alternativnih grupa i širenje tog fronta?
MEDOJEVIĆ: Crna Gora je suviše mala, mafijaški režim veoma opasan protivnik, pa bi strančarenje i liderski egoizam bio preveliki luksuz. Svaki slobodni čovjek, poslije 25 godina diktature je prava dragocjenost i naš zadatak je da ga ohrabrimo da postane dio istorijskih promjena. Zemlja je u tako dubokoj političkoj, ekonomskoj, institucionalnoj i moralnoj krizi da niko nema pravo da bude izvan procesa demokratskih promjena.

MONITOR: Čemu opozicija sada treba da posveti posebnu pažnju?
MEDOJEVIĆ: Mora da se izbori, uz pomoć javnosti i međunarodnog faktora, da se stvore uslovi za fer zbore. Usvajanje novog izbornog zakonodavstva i internacionalizacija izbornih mahinacija i krađa, kreiraće uslove za tektonske političke promjene u Crnoj Gori. Hapšenja korumpiranih ministara, gradonačelnika, policajaca, sudija, tajkuna, narko bosova… dovešće do raspada vladajuće stranke i međusobnih obračuna. Opozicija mora da uporno, mudro, ali i hrabro preuzima rizik za proaktivnu politiku kojom će ubrzati neminovne procese raspada DPS i pripremati se za lokalne izbore koji slijede.

SDP će skupo koštati oklijevanje

MONITOR: Kakve su šanse da vladajuću koaliciju napusti SDP, da se formira prelazna vlada?
MEDOJEVIĆ: Svaki dan duže režima Đukanovića mnogo košta. DF je u više navrata pozivao SDP da iskoči iz Titanika i da sa opozicijom formira prelaznu vladu koja bi imala zadatak da spriječi izvjestan bankrot zemlje, reformiše službe bezbjednosti, pokrene masovnu antimafijašku kampanju i stvori stabilne političke i ekonomske uslove za održavanje prvih fer i demokratskih izbora. Oklijevanje SDP da se pridruži promjenama, može ga skupo koštati. Tamo ima dosta mudrih i politički pismenih ljudi, koji znaju odlično šta ja pričam. Nije lako izaći iz zagrljaja mafije i zadati joj ključni politički udarac. Vjerovatno su lideri SDP dobro upoznati ko su im partneri i da procjenjuju da bi mogli biti i fizički ugroženi ukoliko odluče da povuku jedini potez koji donosi dobro državi Crnoj Gori, ali i SDP-u.

MONITOR: Kako komentarišete očiglednu činjenicu da vlast i dalje samo verbalno podržava zahtjeve EU da se konkretnim rezultatima dokaže posvećenost vlasti suzbijanju kriminala i korupcije?
MEDOJEVIĆ: Važno je da to prepoznaju i o tome javno govore najvažnije međunarodne adrese, koje su od 1997. godine podržavale Đukanovićev režim. Ocjene EU, SAD i NATO jasno pokazuju da je zaštitnički odnos Đukanovića prema transnacionalnom kriminalu postao bezbjednosni problem i na međunarodnom planu i da se mogu brzo očekivati konkretne odluke o promjenama stava prema režimu u Podgorici.

Đukanović podržava novog vlasnika KAP-a

MONITOR: Šta će se desiti sa Kombinatom aluminijuma nakon što ga je kupio biznismen Veselin Pejović?
MONITOR: Jasno se vidi da je i Đukanović veoma lično zainteresovan da podrži novog vlasnika, čak i kada brutalnim napadima na poslenike javne riječi pokušava da uvede zakon ćutanja i u parlament. U toku su moje istraživačke aktivnosti oko poslovanja Rudnika u Šupljoj stijeni i transakcija koje su obavljane sa inostranim partnerima i tu se već pojavljuju vrlo, vrlo interesantne stvari. Interesovanje za metalurgiju vladajuće porodice već je dovelo do plaćanja garancija od 32 miliona eura iz budžeta za sličnog ,,investitora” MNSS i gašenja Željezare. Opravdano sumnjamo da će se tu raditi ili o pokušajima pranja novca ili nekim špekulativnim poslovima. Ono što smo do sada čuli od ovog vlasnika ukazuje na potpuni izostanak dugoročnih vizija modernizacije i restrukturiranje, bez čega nema rentabilnog poslovanja i pozitivnih efekata na društvo.

Najjeftinije je hapsiti Marovićeve ljude

MONITOR: Šta nam govori hapšenje gradonačelnika Budve?
MEDOJEVIĆ: Đukanovićev režim je pritisnut između zahtjeva EU, SAD i NATO da otpočne hapšenje krupnih riba iz svijeta organizovanog kriminala i korupcije. Dosije u EU pravosnažnih presuda protiv šefova mafije i korumpiranih državnih funkcionera je prazan. Đukanović nije naučio da funkcioniše na malom manevarskom prostoru, a zna da ne smije da dira ključne ljude iz organizovanog kriminala i svoje saradnike iz Vlade, jer bi time ugrozio ili svoju vlast ili svoju bezbjednost. Zato pokušava da ovakvim tragikomičnim akcijama pridobije koji poenčić u Briselu, a da ne ugrozi svoju trulu imperiju koja se već ljulja. On poznaje Marovića i vjerovatno je procijenio da mu je najjeftinije da hapsi Marovićeve ljude, jer će se on najmanje naljutiti, a neće nešto posebno ni žaliti za svojim saradnicima sve dok je on na slobodi.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA MANS: Kriminal i korupcija ne poznaju zastave, samo interes i profit

Objavljeno prije

na

Objavio:

Moramo da pokušamo da otkrijemo gdje su završile stotine miliona ili milijarde eura iznesene iz Crne Gore. Pokušaj političkih eksponenata korumpiranih pojedinaca da nas sveopštom kakofonijom skrenu sa tog puta sigurno neće uspjeti

 

Kao rukovodilac Stručnog tima Savjeta moj zadatak je da radim na prevenciji i otkrivanju mogućih slučajeva korupcije na visokom nivou. Taj cilj se ne razlikuje od onoga koji imamo u MANS-u i zato me više nevladinih organizacija i predložilo za taj posao na javnom konkursu objavljenom krajem prošle godine, kaže Vanja Ćalović-Marković u razgovoru za Monitor, koji započinjemo pitanjem koliko je njen angažman u Stručnom timu Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije (ne)spojiv sa angažmanom u civilnom sektoru, odnosno, u MANSU.

ĆALOVIĆ- MARKOVIĆ: S druge strane, velika je razlika u metodama koje može da koristi jedna NVO  u otkrivanju visoke korupcije, posebno u situaciji kada brojni zakoni i dalje propisuju ogromna ograničenja pristupa informacijama, u odnosu na Stručni tim Savjeta. Podaci koji spadaju u lične, kao i poreske, carinske i druge službene tajne, ali i podaci označeni stepenom tajnosti, odnosno državne tajne, su nakon pribavljanja dozvola dostupni Savjetu, ali ne i predstavnicima civilnog društva. Upravo ti podaci su neophodni da bi se pratili tragovi novca u slučajevima visoke korupcije, kroz intenzivnu međudržavnu saradnju, u koju NVO ne mogu biti uključene. I to je bio moj ključni motiv da konkurišem za ovu poziciju.

MONITOR: Cijenite, dakle, da Vaše postavljenje ne veže ruke ni Vama ni MANS-u?

ĆALOVIĆ- MARKOVIĆ: Moje postavljenje ne može biti prepreka radu MANS-a, niti meni rad organizacije može praviti problem u Stručnom timu jer su u pitanju veoma različite metode rada. Rad MANS-a i Savjeta se dopunjuju, ali se između njih ne može staviti znak jednakosti.

Podsjetiću vas da su mene i prethodne Vlade, a i Skupština, imenovale na pozicije od značaja za borbu protiv korupcije. Tako sam bila član Nacionalne komisije kojom je predsjedavao Duško Marković, a kasnije i član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije. I tada i danas tražila sam isto: da se otkriju slučajevi korupcije i sprovedu reforme koje će spriječiti da se takva praksa ponavlja. Tada nije postojala ni minimalna politička volja i na svakom koraku sam nailazila na prepreke, ali nisu mogli da me ućutkaju. Zato su Nacionalnu komisiju ugasili, a iz Savjeta ASK-a su me nezakonito razriješili.

I sada ću da pokušam i uradim ono što je do mene, baš kao što sam to radila svih ovih godina. Očekivanja su mi, naravno, mnogo veća nakon promjene vlasti.

MONITOR: Ubrzo po formiranju Savjeta pojavili su se, nedorečeni, izvještaji o Vašoj ostavci. O čemu se tu radi?

ĆALOVIĆ- MARKOVIĆ: Podnijela sam ostavku na mjesto člana Savjeta da bih, odmah nakon toga, bila imenovana za rukovodioca njegovog Stručnog tima. Smatrala sam da sa svojim iskustvom u radu na slučajevima korupcije mogu više da doprinesem kao rukovodilac tog tima, nego baveći se javnim politikama i zakonodavnim okvirom kao član Savjeta.

Stručni tim uglavnom radi na konkretnim slučajevima i praktičnim mjerama za prevenciju korupcije. To podrazumijeva da će Stručni tim operativno sarađivati sa raznim državnim organima, uspostaviti mrežu saradnika iz relevantnih institucija, inicirati uspostavljanje međunarodnih timova za rad na konkretnim slučajevima i tražiti dokaze koje će dostaviti tužilaštvu ili drugim nadležnim organima. U međuvremenu, dobili smo stručnu podršku Savjeta Evrope, koja će nam biti od ogromnog značaja, i vrhunskog eksperta koji je, između ostalog, radio na finansijskoj istrazi meksičkih narko kartela.

Stručni tim će raditi i na uvezivanju baza podataka katastra, poreske uprave i drugih relevantnih institucija, što će nadležnim državnim organima omogućiti efikasnije vođenje finansijskih istraga.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

PROF. DR SANJA BAUK, PREDAVAČ NA TEHNOLOŠKOM UNIVERZITETU U DURBANU, JUŽNA AFRIKA: Znanje je najvredniji resurs

Objavljeno prije

na

Objavio:

Jedino se znanje upotrebom i vremenom uvećava; svi ostali resursi se upotrebom i vremenom troše. Ulaganje u znanje nije trošak, kako se to često pogrešno tumači, nego ulaganje u bolju budućnost

 

MONITOR: Uskoro će u organizaciji „Anime“ biti promovisana Vaša zbirka kratkih priča „Što Google zna o meni…“. Predstavite svoju knjigu?

BAUK: Nevelika po obimu, moja najnovija knjiga je kolekcija autoetnografskih zapisa. Riječ je o kombinovanju autobiografije i etnografije, na način da sam lična iskustva unijela u istraživanja različitih kulturoloških entiteta. U fokusu je savremeno crnogorsko društvo, uključujući sve varijete koji ga obogaćuju, ali u nekim zapisima se osvrćem i na druge sredine u kojima sam kraće ili duže obitavala tokom proteklih dvadeset godina. Sva ta etnografska zapažanja su prožeta mojim ličnim iskustvima, te su s toga snažno emotivno obojena, ali i iskrena.

Zahvaljujem Animi na izraženoj dobroj volji da mi promoviše knjigu. Promocija će biti u drugoj polovini jula.

MONITOR: Bavite se naukom. Što Vas je natjeralo da se iskažete i na ovaj način?

BAUK: Bavim se naukom, pišem i objavljujem, ali sebe smatram naučnikom i piscem u „pokušaju“. Najviše volim za sebe da kažem da sam istraživač.

Nauka daje jako dobar i sveobuhvatan uvid u različite aspekte stvarnosti, ali ne i u njen totalitet. Ona je dobar put do saznanja, ali nije jedini. Postoji još dosta saznajnih puteva, koje zvanični naučni establišment obično potcjenjuje.

Kao pasionirani čitalac svega što mi duhovi nauke i umjetnosti donesu, u jednom trenutku sam poželjela da se oprobam u pisanju. Ne samo istraživačkih i stručnih knjiga i radova, već i kratkih priča, eseja. Nije mi bio toliko važan ishod, koliko stvaralački put i učenje na sopstvenim greškama. Na tom putu sam došla do nekih neočekivanih spoznaja; tipa, da su izdavači, većinom, postali „ucjenjivači“ pisaca, a da knjižare neće da uzmu knjigu ni na komisionu prodaju, ako kako oni kažu, niste etablirani pisac. To su teške spoznaje, pogotovo za početnike.

MONITOR: U knjizi pišete da ste nakon 23 godine radna na UCG istjerani s posla i da sada predajete u Južnoj Africi. Kako je došlo do toga?

BAUK: Iz ovog vašeg pitanja shvatam da je prosede trebalo da bude maštovitiji! Nastojaću ubuduće da se popravim.

U pravu ste, to su činjenice. Ali nije toliko bitno za čitaoce to što sam istjerana s posla, koliko je bitno da se upoznaju sa brutalnošću tog čina. Imala sam potrebu da ostavim pisani trag o tome, da se ne zaboravi; sa dubokom željom da se tako nešto, nikada više, bilo kome ko to ničim nije zaslužio – ne ponovi! Željela sam da taj čin „ogolim“ i izložim osudi čitalaca, odnosno, javnosti.

U najkraćem to mogu da opišem kao „osvetu loših đaka“, ili kao „operacionalizaciju ljubomore“, odnosno, njeno pretakanje u zlo. Ne bih da čitaocima uskratim slobodu kreacije u izvođenju zaključaka kako je i zašto do toga došlo. U knjizi je data jedna cjelovitija slika čitave situacije, koja je prethodila tom „okidačkom“ činu i ostavila bih detalje za promociju i za vrijeme koje će čitaoci posvetiti knjizi, čitajući je i analizirajući redove i ono između njih.

Otkaz i način kako je on sproveden u (ne)djelo, bio je grub, ali neuspješan, pokušaj da mi se ukalja ugled koji sam decenijama izgrađivala, poštenim radom i pristojnim odnosom prema studentima i kolegama. Ali eto, sve što se dešava, dešava se valjda s nekim razlogom. Nadam se da mi se i ovo zlo desilo za neko dobro. Ove knjige o kojoj sada razgovaramo, u krajnjem, ne bi bilo da nije bilo toga zla!

Trenutno sam u Južnoj Africi i radim kao profesor i istraživač na Tehnološkom Univerzitetu u Durbanu. Južna Afrika je jako lijepa i prirodno bogata zemlja iako je njeno mineralno blago nemilice eksploatisano više od sto trideset godina. Ukoliko vođe ovdje odluče da investiraju više u znanje, po mojoj procjeni, ova zemlja ima odlične izglede da ostavi iza sebe aktuelnu ekonomsku, kao i sve prateće krize, i da se razvije.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SAŠA JANKOVIĆ, MEĐUNARODNI KONSULTANT ZA LJUDSKA PRAVA I UPRAVLJANJE BEZBJEDNOŠĆU: Za bolju budućnost regiona treba nam konfederacija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa dovoljno velikim zajedničkim tržištem da može da zaštiti proizvođače, sa širokim kulturnim, sportskim, umjetničkim i naučnim prostorom da podstakne kvalitet, a možda jednog dana i sa zajedničkom spoljnom politikom i odbranom, da ne budemo prašina na svakom vjetru

 

Naš sagovornik Saša Janković niz godina je bio kao dugogodišnji Zaštitnik građana (2007–2017) jedan od malobrojnih čelnika institucija u Srbiji koji su pokazali da je moguće biti nezavisan i stručno obavljati povjereni posao. Pred predsjedničke izbore 2017. godine prepoznat je, od dijela javnosti, kao odličan kandidat za predsjednika Srbije. U aprilu te godine, bio je glavni protivkandidat Aleksandru Vučiću i drugi po broju osvojenih glasova. Osnovao je Pokret slobodnih građana i bio njegov prvi predsjednik. Danas nije stranački svrstan političar, ali sudeći i prema ovom intervjuu, intenzivno se bavi političkom problematikom, s donekle drugačijim pristupom, van dnevnopolitičkih tema i olako donijetih rješenja.

MONITOR: Za godinu dana će se u Srbiji održati redovni predsjednički izbori. Na prethodnim – 2017. postigli ste značajan izborni rezultat. Šta biste savjetovali onome ili onoj koji će se 2020. godine suprotstaviti Aleksandru Vučiću?

JANKOVIĆ: Netraženi saveti ne služe ničemu, te ih ne dajem.

Podsetiću, čovek sam koji je ne jednom, već čak dva puta ujedinio opoziciju i poziciju u Srbiji! Prvi put kada su svi glasali za mene kao Zaštitnika građana u Narodnoj skupštini, a drugi put posle niza neslaganja, kada sam 2018. godine konačno rekao da neću u Savez za Srbiju, jer niti vidim čemu politički služi, a izgleda mi i da neće ni da radi. Tada se celo opoziciono nebo sručilo na mene uz povike da pravim štetu i da treba da odstupim iz politike koju „ne razumem“. Tu se opozicija po drugi put složila sa vlašću koja me je iz politike terala i pre nego što sam u nju i ušao. Ne želeći da delim ionako slabu opoziciju, ali ni da pravim novu grešku, povukao sam se. Više se ne bavim stranačkom politikom već samo ljudskim, javnim i nacionalnim interesom. Odnos vlasti i opozicije zanima me samo toliko koliko je zdrav odnos između njih u nacionalnom interesu. A itekako jeste.

MONITOR: Pretpostavljam da pratite ovo više za javnost mučno nego „unutrašnje-demokratsko“ prepucavanje u srpskoj opoziciji. Izjavili ste da smatrate kako je nepotrebno pregovaranje i platforme kojima bi se vlastima iznijeli zahtijevi u vezi sa predizbornim uslovima, već samo da se traži primjena postojećih zakona. S druge strane ste i za bojkot?

JANKOVIĆ: Onaj ko misli da je bolji od Vučića, ako smatra da je narod uz njega, nesumnjivo treba da izađe na nacionalne izbore bez obzira na uslove i pobediće. A ako vidi da nema prelomnu podršku, treba da ih bojkotuje i da im ne daje legitimitet jer oni zaista niti su fer, niti slobodni, te i nisu izbori. Najgore je, mislim, raditi po malo od svega.

A izborni uslovi će biti onakvi kakve Vučić proceni da mora da obezbedi i nikakvim se „pregovorima“ on ne može nešto nagovoriti. Besmisleno je gubiti vreme na promenu njegovog stava argumentima, jer su njegovi ciljevi nevezani za te argumente.

MONITOR: Pohvalili ste mogućnost da se i ljudi iz regiona vakcinišu u Srbiji. Vjerujete li da „vakcina diplomatija“ Aleksandra Vučića može ublažiti dosta nekonzistentnu politiku prema susjedima koja je sada obogaćena i sintagmom „srpski svet“?

JANKOVIĆ: Naravno da sam pohvalio, pa šta je trebalo – da puste da vakcinama istekne rok i da propadnu? Nikad nisam pripadao ljudima koji kod političkih neistomišljenika vide sve ružno i naopako, a u sebi i svom dvorištu samo anđelčiće.

Nije tajna ni da mislim da politika ne može da bude samo lokalna, već mora da ima i velike ciljeve, da ljudima ponudi nešto što pojedinačno ne mogu da ostvare. Politike koje sada živimo uglavnom bi, u stvari, trebale da budu u domenu borbe protiv kriminala, a ne ozbiljne političke analize.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo