Povežite se sa nama

INTERVJU

Nebojša Zelenović, predsjednik partije Zajedno za Srbiju i lider Građanske platforme AKCIJA: Vidim Zapadni Balkan bez granica

Objavljeno prije

na

Politički, na ovim prostorima, od početka potonuća socijalizma u nacionalstičku kaljugu, nije bilo ideologije sa ovako ogromnom snagom, kakva je danas zelena politika

 

MONITOR: Počeli su pregovori vlasti i opozicije u Srbiji  uz posredstvo poslanika Evropskog parlamenta. Vjerovatno ste vidjeli komentare – da je vlast na te pregovore delegirala nekompetentne predstavnike. Kako  na to gledate?

ZELENOVIĆ: Srbija je zarobljena država. Vlast besomučno zloupotrebljava budžet, policiju, tužilaštvo, tajne službe i sudove da bi došla do glasova. Mafija je otvoreno mobilisana da tzv. sigurne glasače sprovede do biračkih mesta. Sve televizije sa nacionalnom frekvencijom i tabloidi duvaju u tikvu sa režimom, po  dnevnim uputstvima.

U takvim okolnostima opozicija, u stvari, i ne pregovara sa vlašću. Mi vodimo debatu sa EU. Evropljani, kada se bave ovakvim stvarima u nesrećnim zemljama, poštujući mehanizam svog funkcionisanja, angažuju Evropski parlament. E, tako mi, u stvari razgovaramo sa Bilčikom i Tanjom Fajon, kojima pomažu Knut Flekenštajn i Eduard Kukan, a to su sve sadašnji i bivši poslanici EP-a.

Dakle, nevažno je koga režim delegira. Nije ideja da oni vode debatu. Ideja je da prave cirkus za televizije sa nacionalnim fekvencijama i tabloide i za nesrećne ljude koji ne mogu da gledaju i čitaju bilo šta drugo. Takvih građana ima u Srbiji 54 posto. Tu je ključna tajna i glavna poluga moći režima.

MONITOR: Nema relevantnog izvještaja međunarodnih organizacija koji ne insistira na niskom nivou medijskih sloboda u Srbiji. Predlažete da se slobodna nacionalna frekvencija dodijeli nekoj nezavisnoj TV kući. Mislite li da je to lakše sprovodivo i djelotvornije od jednog od 40-ak zahtjeva opozicije iz 2019. i 2020?

ZELENOVIĆ: Prorežimski mediji su instrument kojim vlast pravi veliki rijaliti od političkog i javnog života. Rekao sam već, više od polovine građana može da prati samo te medije.

Da zamislimo Srbiju u kojoj svaki čovek može, ukoliko to želi, da gleda televiziju koja je profesionalno uređivana. Ne dakle opozicionu televiziju, već vođenu po uzusima novinarskog posla.  Stvari bi se iz korena promenile.

Nije čudo da vodeći ljudi iz vlasti dobijaju napad panike i imaju izlive besa prema svakome ko im to pomene.

Pokušavam da ubedim kolege iz opozicije koliko je ovaj zahtev važan. Uspeo sam da to bude deo pregovaračke platforme grupacije čiji je Zajedno za Srbiju deo u ovim pregovorima. Ja ne odustajem. Pre, ili kasnije, ovo će biti ostvareno.

MONITOR: Svojevremeno ste podržali i predlog Skupštine slobodne Srbije da se organizuju unutaropozicioni izbori. To se nije ostvarilo, kao ni očekivanje da će opozicija nastupati jedinstvenije u pregovorima sa vlašću. Odakle toliki nedostatak pragmatičkog jedinstva?

ZELENOVIĆ: Predizbori bi pokrenuli Srbiju. Šta ćete bolje nego da građani, koji ne pristaju na ovakav život, izaberu kandidate za poslanike, odbornike, nosioca liste za beogradske i predsedničke izbore? Dobili bismo kandidate koji imaju legitimitet. Dobili bismo i veliki broj aktivista, koji bi sa velikim entuzijazmom učestvovali u kampanji i čuvali biračke kutije na dan izbora.U ovom trenutku, na žalost, nema volje u opoziciji da se prethodni izbori sprovedu. Ali i to će se desiti, pre ili kasnije.U Statut Zajedno za Srbiju smo uneli ključnu odredbu: niko neće biti naš kandidat, na bilo kakvoj listi, a da nije pobedio na predizborima koje ćemo mi organizovati. Što se zajedničkog nastupa tiče, jasno je da idemo prema nastupu u više kolona. Vodim stalne konsultacije sa Ne davimo Beograd, sa velikim brojem pokreta. Sa Aleksandrom Jovanovićem Ćutom, koji je stekao veliki autoritet u borbi za očuvanje životne sredine, takođe imam stalnu komunikaciju. Korak po korak pokušavamo da stvorimo grupaciju koja ima, u bitnim crtama, zajedničku politiku, a ima sposobnost organizovanja delotvorne političke akcije.Šta će biti sa drugima- videćemo. Ne izgleda mi neostvarivo da opozicija nastupi u tri ozbiljne kolone.

MONITOR: Mnogo nade u promjene polaže se u izbore u Beogradu. Vi ste šest godina vodili Šabac, imate iskustva: šta je potrebno za pobjedu u Beogradu i da li je  i bojkot opcija?

ZELENOVIĆ: Vlast u Beogradu nema većinu. Bitka se vodi za neopredeljene birače, odnosno za to da li će oni izaći na izbore, ili ne.

Zelena koalicija ima ogroman potencijal. Važno je da imamo volju da pobedimo. To bi značilo da su ljudi poverovali da mogu da uzmu svoju sudbinu u svoje ruke. Ne damo da nam zagade vodu, možemo da zavedemo red i da imamo čist vazduh, možemo da stanemo na kraj urbanističkom ludilu…Dakle, biće velika bitka za Beograd.

Bojkot je uvek opcija, ako propadnu svi pokušaji da se vlast privede pameti oko izbornih uslova.

MONITOR: Sarađujete sa Ne davimo Beograd, na tzv. politici tri tačke. Predlažete i „integrisanje Zapadnog Balkana u djelotvornu ekonomsku i političku cjelinu“. Kako biste to izveli?

ZELENOVIĆ: Nema ovde normalnog života dok ne napravimo strateški dogovor sa Amerikom i EU. Vlast u Srbiji nema volju da ide u Evropu. U to sam siguran.

Zbog stanja duhova u Evropi i velikog otpora tamošnjih građana proširenju, mi ovde moramo da imamo odgovor. Vidim Zapadni Balkan bez granica. Zamislite više od 20 miliona ljudi koji se kreću slobodno, rade slobodno, vode svoje poslove po celom ovom prostoru bez ikakvih ograničenja, stvaraju filmove i pozorišne predstave, prevodimo jedni drugima knjige. I to ćemo, pre ili kasnije uraditi. Što pre, to bolje.

Kako ja to vidim, to je naš zajednički, regionalni, međukorak ka EU.

MONITOR: Nedavno ste bili gost na kongresu  grupacije URA, sarađujete i sa drugim bliskim partijama u regionu, Zajedno za Srbiju apliciraće za članstvo u Evropskoj zelenoj partiji…Šta je Vaša „lokalno-globalna“ politika?

ZELENOVIĆ: Svest o značaju zaštite zemljišta, vode i vazduha i vizija održivog, visokog ekonomskog rasta, utemeljena na cirkularnoj ekonomiji osnov je za veliku politiku. Pre svega, na ovaj način se uključujemo u novu tehnološku revoluciju, koja je započela u Americi i Evropi. Filozofija ekonomskog razvoja mora da bude promenjena, zato što smo planetu doveli u strašnu opasnost. Raslojavanje društva u najbogatijim zemljama došlo je do granice da više nije moguće održati osnovnu stabilnost. Zbog toga Amerikanci i Evropljani budžetski ubrizgavaju hiljade miljardi dolara i evra u pomoć siromašnima, u podršku srednjoj klasi, u nauku i tehnološki razvoj, prosvetu, zdravstvo i infrastrukturu. Zbog toga moraju da povećaju poreze i unište poreske rajeve.  Digitalizacija, veštačka inteligencija i veliki iskorak u nauci, treba da snažno povećaju efikasnost privrede. Dramatično smanjenje upotrebe sirovina, produženje veka trajanja potrošnih dobara, ogromno povećanje recikliranja, isto tako veliko smanjenje produkcije otpada i emisija – to je cirkularna ekonomija.

Politički, na ovim prostorima, od početka potonuća socijalizma u nacionalstičku kaljugu, što je ubrzano počelo da se dešava 80-ih godina prošlog veka, nije bilo ideologije sa ovako ogromnom snagom, kakva je danas zelena politika.

Da, bio sam nedavno u Crnoj Gori. Video sam se na kratko sa premijerom Krivokapićem i sa predsednikom parlamenta Bečićem.

Sa Dritanom Abazovićem sam otvorio razgovore o stvaranju saveza zelenih partija na celom Balkanu. Delimo iste poglede i optimizam oko ove stvari.

Već smo krenuli u akciju. U Dimitrovgradu sam, posle posete Crnoj Gori, imao izvanredan sastanak sa Vladislavom Panevim, kopredsednikom Zelenog pokreta, koji su na bugarskim parlamentarnim izborima prošle nedelje, u grupi Demokratična Bugarska, napravili četvrti rezultat, osvojivši 12 posto. Imamo priliku da na Balkanu napravimo zeleni pokret i jednu mirnu zelenu revoluciju. Šta se koga tiče da li verujete u Boga, ili ne, kojem se Bogu molite, da li govorite srpski, crnogorski ili albanski, šta se koga tiče da li ste zaljubljeni u osobu istog, ili suprotnog pola, šta koga briga šta radite u svom privatnom životu, ako ne date da ova pošast zatruje vodu, zemlju i vazduh, ako se borite za bolje zdravstvo i bolje školovanje dece, ako podržavate kulturu, ako ste slobodan čovek.

 

Većina građana u gotovo svim zemljama EU je protiv proširenja

MONITOR: Koliko je Brisel spreman da pritisne Aleksandra Vučića da obezbijedi „fer i poštene izbore“? Pomenuli ste da bi bilo dobro kada bi se i Vašington uključio u ove pregovore.

ZELENOVIĆ: To se menja, zbog toga što se menjaju i okolnosti. Moj čvrst stav je da krajnji ishod  ne zavisi od vlasti, već isključivo od sposobnosti opozicije da se prilagodi stvarnosti.

Mi moramo da razumemo svet u kome živimo. Danas je znatna većina građana u gotovo svim zemljama EU protiv proširenja Unije. U najvećim zemljama procenat protivljenja je zastrašujući. To prozapadnim političkim opcijama u Srbiji zagorčava život.

Sa druge strane, velike promene u NATO-u, a pre svega redefinisanje odnosa Amerike i Turske, čini Balkan prostorom važnih vojno-političkih dešavanja. Ta okolnost srpskim vlastima pravi noćnu moru.

Važno je da ljudi koji se bave politikom u Srbiji i koji veruju da je put ka normalnom životu građana naše zemlje ulazak u EU i stvaranje strateških veza sa Amerikom i Evropom, traže način da zapadnim političarima i građanima zapadnih zemalja pruže jasnu političku viziju evropske Srbije.

AKCIJA i Zajedno za Srbiju koje predvodim, formulisali su takvu viziju Srbije u dokumentu Zeleni dogovor za Srbiju. Kada god imam priliku objašnjavam ljudima iz inostranstva da smo mi u Srbiji sposobni da organizujemo život u zemjli na normalan način.

Bitnije od toga je da građane ubedimo da je normalan život moguć. Krećem se po celoj Srbiji, ohrabrujem ljude da uđu u politiku, da pokrenu  poznanike i prijatelje. Koliko god da je teško, ono što vidim svakoga dana čini me optimistom.

Pritisak na lošu vlast, pa i za izborne uslove, mora da se stvori u zemlji, iz želje ljudi da žive normalno i njihovog uverenja da je to moguće. Spolja će pritisak na vlast rasti srazmerno uverenju da smo sposobni da organizujemo uređenu državu i da imamo razumljivu politiku.

 

Odnos prema Crnoj Gori veliki cirkus koji služi za dobijanje glasova

MONITOR: Odnosi Srbija-Crna Gora prijete da destabilizuju novu vlast u Crnoj Gori. Od strane srpskih zvaničnika i predstavnika Srba pominje se nova sintagma „srpski svet“. Kako Vi vidite odnose između dvije države i kakvi biste željeli da oni budu?

ZELENOVIĆ: Vlasti u Srbiji su nesposobne da naprave bar održiv odnos sa svojim građanima koji ne misle kao oni, a kamoli sa drugim državama. Sve je to jedan veliki cirkus i služi samo dobijanju glasova u Srbiji. Služi i za pravljenje njihovog biznisa kada im prilike dozvole.

Nas cilj je da, što je to pre moguće, uspostavimo jedan ekonomski prostor, da imamo snažan i održiv ekonomski rast, da se, svi zajedno, izborimo da kao građani živimo u pristojnim državama, da imamo slobodne i poštene izbore, da sačuvamo svoje lepe zemlje od zagađenja .

To je moguće, a ja sam optimista!

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CDT: Kod nas se nije desila promjena, nego zamjena vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidimo da je anahroni dio ove vlasti preuzeo kontrolu nad mnogim procesima i da demokratija i njene vrijednosti nazaduju. Zato sve više ljudi razumije da će se teško desiti da eventualni povratak DPS-a može učiniti da u ovom segmentu bude gore, pa je i mantra o toj opasnosti sve manje učinkovita

 

 

„Za one koji pažljivije i bez pristrasnosti prate dešavanja na našoj političkoj sceni, možemo reći da prošlonedjeljna dešavanja u zgradi SO Budva nijesu iznenađenje. Budva predstavlja kontinuitet podrivanja demokratskih procesa na koje smo pripremani, odnosno drilovani kroz operacije Šavnik, Andrijevica, ali i one sa neustavnim odlaganjem izbora i sličnim poduhvatima“, kaže u razgovoru za Monitor Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju. „Cilj tih priprema je da nam nezamislive i neprihvatljive stvari postanu normalne i da svako kome se ne sviđa izborni rezultat može, pod firmom volje naroda, nasiljem spriječiti formiranje vlasti koje ne podrazumijeva da i oni dobiju svoje parče.

MONITOR: Da li se tako zaista brani ‘volja birača’ ili su u pitanju neki drugi, lakše mjerljivi interesi?

KOPRIVICA: U pitanju je neutaživa potreba za vlašću. I to je početak i kraj svih dilema. Samo što je za odbranu te vlasti volja naroda dobra zavjesa koja može, za manji broj ljudi, prikriti nečasne i nedemokratske namjere aktera.

Frazom ”branimo volju naroda” pokušavaju se pokriti kriminalne aktivnosti i nasilje kojima se žele blokirati demokratski procesi, a Budvu pretvoriti u Šavnik, koji je događaj bez presedana u zemljama koje su odmakle na putu pristupanja EU. Takav princip udario je temelje i pokušao normalizovati pristup da kad god se nekom ne sviđaju rezultati izbora ima legitimno pravo da nasiljem ostvaruje svoje partikularne interese.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ASIM MUJKIĆ, PROFESOR FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA U SARAJEVU: Ono što je Medvedev Putinu, to je Vulin Vučiću

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ni jedna odluka Dodikovih predstavnika u institucijama BiH, ne može biti donijeta bez odobrenja Vučićevog režima

 

 

MONITOR: Iz Sarajeva je upućena i protestna nota Beogradu u vezi sa učešćem najviših funkcionera Srbije na proslavi Dana RS. Potpredsjednik Vlade  Srbije i senator RS, Aleksandar Vulin, stavio je ulogu RS u centar srpskog sveta. Koliko politika „a la Vulin“- a koliko ponašanje zvaničnog Sarajeva utiču na raspoloženje i političke stavove Srba u BiH?

MUJKIĆ: Kada otvoreno podržavate protivustavne aktivnosti u susjednoj zemlji vi činite otvoreni neprijateljski akt prema toj državi koji se nikakvom slatkorječivošću o poštovanju Dejtona i suvereniteta ne može prikriti. Ono što je Medvedev Putinu, to je Vulin Vučiću, dakle-glasnogovornik one stvarne politike, politike koju taj režim valja „ispod tezge“. Vulin je Vučićeva dvorska-ili bolje reći radikalska luda koja, kreveljeći se, govori sve kako jeste. Od njega se, po potrebi, Vučić može ograditi, može ga javno izgrditi, ali to političko dvoglasje postiže  cilj koji je vidno narušavanje sigurnosne situacije u cijelom regionu. Zvanično Sarajevo u ovom odnosu snaga, gdje preko satelitskog režima Milorada Dodika i njegovih ljudi u institucijama BiH nijedna odluka ne može biti donesena bez odobrenja Vučićevog režima, ima uglavnom inferiornu i reaktivnu poziciju. Te reakcije su najčešće infantilne.

MONITOR: Posle junskog Svesrpskog sabora i Deklaracije, Vučić kao da pokazuje još veću lojalnost Dodiku. Mimo sabora, proslava i deklaracija, koliko ih je povezala novootkrivena uzajamnost- posebno kada se radi o glasanju Srba iz RS na lokalnim izborima u Srbiji?

MUJKIĆ: Kriza u koju je zapao Vučićev režim u posljednju godinu ili dvije ga izbacuje na čistinu. On mora dodatno mobilizirati snage pa se tješnje, na obostranu korist, uvezuje s Dodikom. Platforma te združene mobilizacije krunisana je Deklaracijom Svesrpskog sabora- koja je u operativnoj dimenziji, u stvari mehanizam za očuvanje anahronog, autoritarnog radikalsko-nacionalističkog režima i s jedne i s druge strane Drine, a ogleda se u osiguravanju glasača kako u Srbiji, tako-kad zatreba i u Srebrenici, u osiguranju mitingaškog tijela, a pogotovo u osiguranju unosnih profita. Vučić je oličenje kontinuiteta radikalske politike i kao pravi izdanak te opcije-onda kada se nađe priklješten ili nadjačan, počinje da kuka i da drami, da se prikazuje kao žrtvom, da se sprema atentat na njega i može čak da nas zavara tom svojom prijetvornošću. Onda glumi nekog racionalnog političara hladne glave, poziva na dijalog. Ali koordinate njegovog političkog djelovanja dubinski su određene rečenicom, koju bilo ko normalan ne bi rekao ni u šali- ubiti sto Muslimana za jednog Srbina ili onim sramotnim lijepljenjem imena Ratko Mladić preko imena  Zorana Đinđića. To je kontinuitet krvavih režimskih ruku kojeg hrabri studenti širom Srbije ovih dana izvode na čistac.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ERIK GORDI, PROFESOR POLITIČKE I KULTURNE SOCIOLOGIJE, UNIVERZITETSKI KOLEDŽ-LONDON: Nova vlada SAD neće riješiti ni globalne sukobe, ni sukobe unutar sopstvene stranke

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pojavljuje se pitanje da li će UK pokušati ponovo da se približi Evropi u vrijeme kada SAD postaju manje pouzdane. Možda će biti značajna razlika između evropskog i američkog javnog mnjenja, jer u Evropi postoji veća simpatija prema Palestincima nego u SAD

 

 

MONITOR: Kako ocjenjujete spoljnu politiku laburističke vlade Kira Starmera? Šta bi danas-posebno poslije pada sirijskog režima Bašara al Asada, trebalo da znači stav premijera Starmera u razgovoru sa Mahmudom Abasom iz jula 2024-3, da priznanje države Palestine vidi u sklopu mirovnog procesa na Bliskom istoku?

GORDI: Bilo je razloga da se mnogo očekuje od Starmera na početku, s obzirom da se on afirmisao kao pravnik specijaliziran za ljudska prava, i njegov ministar inostranih poslova je sin imigranata iz Guyane. Njih su dvojica bila u stanju da pokažu razumevanje za teška iskustva civila, za neophodnost primene međunarodnog humanitarnog prava i za političke probleme koji dolaze zajedno s okupacijom teritorije. Kad je ova vlada tek bila izabrana izgledalo je kao da će od nje nečega od toga biti. Ali uglavnom su se povukli od tih početnih stavova u strahu da se ne zameraju SAD. Sad je pitanje da li će Starmer imati isto poštovanje prema Trampu kao što je imao prema Bajdenu. I i isto tako se pojavljuje pitanje da li će UK pokušati ponovo da se približi Evropi u vreme kada SAD postaju manje pouzdane. Možda će biti značajna razlika između evropskog i američkog javnog mnjenja, jer u Evropi postoji veća simpatija prema Palestincima nego u SAD-u.

MONITOR: Starmera i druge evropske lidere uznemirila je ofanziva „političkih direktiva“ Ilona Maska. Od UK Mask je tražio da iz zatvora pusti Tomija Robinsona, lidera krajnje desnice. Podržao je i njemačku ultra-desničarsku AFD, sve sa pozicije spoljnjeg savjetnika Donalda Trampa. Da li Mask nagovještava Trampovu politiku prema Evropi?

GORDI: Najbolje bi bilo zaboraviti malo na Maska. Radi se o osobi koja priziva sažaljenje, ideje su mu loše i vidi se da u društvu nije ni voljen ni poštovan. Sada izigrava vrhunac hubrisa, a to jedino može završiti u degutantnom poniženju. Neprijatno je gledati tu jeftinu dramu.

Iza njegove aktivnosti stoji stari projekt o ujedinjenju evropske pa onda svetske desnice. Drugi ljudi su to pokušavali, nikada nije išlo dobro. Prvo treba imati na umu da su možda svi desničari nacionalisti, ali za “svoje” nacije, pritom su šovinisti pa se međusobno ne podnose. Drugo, možda jesu desničari rasisti i sve što ljudi poput Trampa vole, ali uglavnom su i antiamerički.

MONITOR: Lideri konzervativaca Liz Trast i Boris Džonson bili su i na Republikanskoj konvenciji u julu… Nazire li se stav vladajućih Laburista prema novoj američkoj administraciji?

GORDI: Očigledno im ne ide lako. S jedne strane Tramp predstavlja čistu negaciju svih socijaldemokratskih vrednosti za koje se Laburistička stranka zalaže, pa čak i negaciju liberalnih vrednosti Starmerovog krila stranke. S druge strane, Britanija gaji istorijski bliske odnose sa SAD-om i ne bi bilo preterano reći da u određenoj meri zavisi od SAD-a u ekonomskoj i političkoj sferi. Britanski političari pokušavaju da nađu odmeren način da čuvaju taj odnos a da pritom ne gube sav integritet i svo samopoštovanje. Više je nego očigledno da će UK morati da popravi svoje odnose s Evropom. U nekom smislu pomaže to što ovih dana Trampov glasnogovornik Mask napada Starmera i druge britanske zvaničnike, i podržava domaće rasiste u Britaniji, jer to Starmeru daje slobodu da pravi veću distancu od američke politike.

MONITOR: Može li se očekivati da Tramp i njegova administracija-odmah na početku mandata, iskoriste krize vlasti u više evropskih zemalja- posebno u Francuskoj i Njemačkoj, i nametnu već nagoviještene carinske i druge restrikcije?  Šta će biti sa starim evro-atlantskim savezništvom?

GORDI: Ne znam šta će biti s carinskim merama. Razumno bi bilo očekivati nešto nekoherentno u kojemu se ideološko samopokazivanje meša s očiglednim izuzecima od carinske politike za političke podržavaoce i prijatelje.

Alijansa s Evropom svakako ne zauzima visoko mesto na spisku prioriteta dolazeće administracije. Ako gledate onu malu programsku dokumentaciju koju imaju, na primer “Projekat 2025,” videćete da oni gledaju na svet kao na plen koji treba biti podeljen između tri velike sile: SAD, Kine i Rusije. Nema tu mesta za saveznike u Evropi, naročito ne za saveznike koji bi mogli pružati nekakvu alternativu desničarskom fundamentalizmu.

MONITOR: Djeluje da se za Trampov povratak-bar verbalno, najbolje pripremio Mark Rute, generalni sekretar NATO. On je još prije Trampove pobjede rekao da se nje ne treba bojati. Kako se očekuje da SAD krenu da rješavaju pitanja globalnih ratnih žarišta, može li se očekivati da se promijeni stari kritički odnos Trampa prema NATO?

GORDI: Naravno da neće nova vlada SAD-a rešiti globalne sukobe! Neće rešiti ni sukobe unutar sopstvene stranke.

Na pitanje-da li se treba bojati, uglavnom čujem dve priče. Prva priča vam je već poznata, a to je da preti velika opasnost od administracije koju će voditi jedan potpuni ignoramus bez osnovnih vrednosti, koji prezire i demokratiju i fundamentalna načela civilizacije. Druga priča je da su sve te strepnje preterane, da nismo videli do sada nikakve dokaze da taj čovek može da izvede nešto sasvim obično a kamoli nešto ambiciozno-i da će se, uglavnom, nova administracija ponašati kao sve američke administracije do sada, samo u karikaturalnoj formi.

MONITOR: Emanuel Makron je rekao da bi Ukrajina trebalo da smanji svoja očekivanja u vezi sa teritorijalnim aspektom mirovnog rješenja. U vrijeme krize svoje Vlade, Olaf Šolc je telefonom razgovarao sa Vladimirom Putinom. Da li se EU priprema da ne ispusti kakav-takav uticaj na budućnost Ukrajine ali i Evrope?

GORDI: Više je verovatno da će se Evropa potruditi da podržava Ukrajinu i bez američke podrške. I, verovatno, Evropa ima kapacitet za takvu podršku. Ali to neće biti dovoljno da Ukrajina izvojuje pobedu u ratu, ako pod pobedom podrazumeva povratak cele teritorije i eliminaciju opasnosti od nove agresije s ruske strane. Ne može pobediti ni Rusija, ako imamo na umu da je njihov početni cilj bila promena režima u Ukrajini-i to u roku od tri dana. Politički pritisak od SAD-a će, verovatno, učiniti da zaraćene strane moraju da idu na pregovore. Naravno da ne mogu predvideti ishod takvih pregovora, ali najverovatnije će Rusija pristati da vrati neke teritorije u Ukrajini, a Ukrajina će vratiti Kursk.

MONITOR: EU snažno verbalno ali ne tako jasno u svojim aktivnostima, podržavaju integraciju Zapadnog Balkana u njihov prostor. Hoće li Tramp-kako neki polušaljivo komentarišu  –  i u svojoj politici prema ZB, najviše brinuti o svom, i krugu svojih rođaka i prijatelja, političkom  i materijalnom interesu?

GORDI: Rođaka malo ima u regionu, tu bi bila porodica njegove supruge u Sloveniji, pa možda neke sumnjive investicije njegovog zeta po Srbiji i Albaniji. Sve u svemu, nije lako pronaći neki materijalni interes u regionu koji bi mogao značajno uticati na politiku američke administracije. Jedino, kao što je bio slučaj kada je podržao državni udar u kosovskom parlamentu i iskoristio rezultirajuću kratkoročnu vladu da napravi neki spektakl sa šatro dogovorom između Kosova i Srbije, možda će se naći neki trenutak u kojemu neke države u regionu  budu korisne za propagandu. Inače će mu Balkan, srećom, ostati nebitan. Vara se režimska štampa u Srbiji koja misli da je njihova strana nešto dobila izborom Trampa.

MONITOR: Tramp se,-za sada, drži predizbornog obećanja da će carina na kinesku robu biti 60 posto.  Da li Tramp zbog svojih ekonomsko-političkih interesa ali i globalnog uticaja, ovim navodima samo ucjenjuje Si Đinpinga kojeg je, neuobičajeno, pozvao i na svoju inauguraciju?

GORDI: Greška bi bila računati da njegova predizborna obećanja znače bilo šta.

MONITOR: Koliko će pad Al Asada u Siriji i povlačenje Rusije (sem baza), uticati na sudbinu Bliskog istoka i posebno na palestinsko pitanje?

GORDI: Ne mogu predvideti budućnost, naravno, ali jasno je da je uticaj Rusije u regionu u padu, kao i da će Izrael da iskoristi situaciju da ojača svoju poziciju spram Sirije i Libana. Treba napomenuti da novonastala situacija dosta povećava i uticaj Turske u regionu. Teško je ići dalje od toga, pogotovo kada još uvek nisu konsolidirane nove vlasti u Siriji, pa još i ne znamo kakav će im biti politički karakter.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo