Povežite se sa nama

INTERVJU

KRISTIJAN TIMONIJE, AMBASADOR FRANCUSKE U CRNOJ GORI: Svuda je još puno bastilja

Objavljeno prije

na

Blizina datuma 11. jula, vašeg 13. jula i francuskog 14. jula ove godine ima posebnu simboliku – ovi datumi objedinjuju suštinske vrijednosti naše civilizacije i tragediju kakvu evropsko tlo ne poznaje od 1945. godine.  Niko nema pravo da relativizuje taj događaj

 

MONITOR:  Obilježava se 14. jul, Dan Republike Francuske. Taj datum je prekretnica u francuskoj i evropskoj istoriji, kao početak rađanja građanskog društva. U tom pravcu, gdje su danas Francuska i Evropa?  Ima li izazova u održavanju tih vrijednosti?

TIMONIJE: Svaki 14. jul se u Francuskoj obilježava isticanjem privrženosti vrijednostima koje čine našu Republiku  i isticanjem, sada više nego ikada, značaja osjećaja za otpor i solidarnost. Pandemija nas je sve podsjetila na naše slabosti ali i na našu snagu. Ovo je trenutak kada treba odati počast svima koji su radili da  „izdržimo“.  Rasprostranjenost vakcinacije  nam uliva nadu da ćemo se vratiti normalnom životu u kome će svako biti zaštićen. Nadajući se tome Francuska ambasada je odlučila da tradicionalni prijem povodom 14. jula zamijeni inicijativom kojom će podržati umjetnički izraz mladih crnogorskih umjetnika čije radove ćemo imati priliku da vidimo na jesen u Podgorici. To je čin vjere u snagu kulture, ostvarenja i budućnosti naše saradnje koja je podstaknula brojne briljantne Crnogorce da u Francuskoj pronađu svoju drugu domovinu. Ovo je, takođe, trenutak kada je Francuska zajedno sa Njemačkom, na nivou Organizacije ujedinjenih nacija pokrenula novi „savez za multilateralizam“ čiji je cilj oživljavanje saradnje između država i društava zarad suočavanja sa aktuelnim izazovima kao što su borba protiv klimatskih promjena, zaštita od sajberkriminala, borba za jednakost između žena i muškaraca … Crna Gora u ovome učestvuje zajedno sa pedesetak drugih država i zbog toga izražavamo zadovoljstvo. To je najbolji način za trajanje naše devize  „sloboda, jednakost, bratstvo“. Organizovanje Foruma za ravnopravnost generacija  početkom jula mjeseca u Parizu, prvog koji je u posljednjih dvadeset pet godina  posvećen značajnoj temi rodne ravnopravnosti, svjedoči o našem angažovanju u korist naših vrijednosti. Univerzalno ukidanje smrtne kazne, dekriminalizacija homoseksualnosti ili pravično oporezivanje multinacionalnih kompanija su oblasti u kojima Francuska nastavlja da djeluje.

Ono što je ujedinilo čovječanstvo ove godine je, u isto vrijeme, ohrabrujuće: zaštita ljudskog zdravlja se pokazala kao fundamentalna vrijednost i podstrek za razmišljanje o nejednakostima i o važnosti ukazivanja na neophodnost postizanja većeg nivoa jednakosti i dostojanstva  svakog pojedinca. Centrifugalne sile, nacionalizmi, okretanje sebi predstavljaju više nego ikada iskušenje. I u Evropskoj uniji istrajavaju se različiti stavovi u pogledu sprovođenja vladavine prava i osnovnih ljudskih prava. Ostalo je svuda još bastilja koje treba zauzeti da bi se ostvarila jednakost prava.

MONITOR: Kako vidite Crnu Goru u tom smislu?

TIMONIJE: Iznenađeni smo snagom evropske privrženosti u Crnoj Gori koja prevazilazi politička previranja ili pripadnost zajednicama. To nas ohrabruje u pružanju podrške Crnoj Gori na njenom evropskom putu. Pored materijalnih prednosti koje taj put povlači, osjećamo snažnu volju pojedinaca da žive slobodno, bezbjedno, dostojanstveno, da se priznaje njihov rad i štiti životna sredina.  Ne smijemo to razočarati. Ipak, moramo ostati lucidni: Evropljane i dalje razdvajaju brojne različitosti koje doprinose njihovom bogatstvu ali i hrane podjele.

MONITOR : Kako komentarište aktuelnu političku krizu, i situaciju nakon 31. avgusta?

TIMONIJE: Da li je potrebno odmah govoriti o krizi? Postoji Vlada, postoji budžet, zdravstvena kriza je  pod kontrolom, turistička aktivnost u usponu,  a javno mnjenje u velikoj mjeri ujedinjeno kada govorimo o evropskom putu.  To je već puno, ili u svakom slučaju dobar početak. Vode se razgovori kako bi se sa jedne strane konsolidovale partije na vlasti u realizaciji obećanja datih biračkom tijelu, a sa druge strane sa opozicijom u cilju kontinuiteta reformi političkog sistema.  O krizi ćemo moći govoriti samo ako sve ovo propadne.  Jer, to je ono što čini demokratski život sa svim njegovim diskusijama i tenzijama. Crna Gora je pokazala da može da sprovede političku smjenu  – to je osnova evropske demokratije. Imala bi još jedan adut više ako bi nam dokazala da ta smjena može da funkcioniše korektno. Prvi put je uvijek komplikovano, a još komplikovanije ako je u uslovima pandemije. Usvajanje Zakona o unutrašnjim poslovima značajnom većinom glasova dobar je primjer prevazilaženja  podjela. Na evropskom putu ne treba zaboraviti da sama Evropa počiva na fundamentalnim vrijednostima po čijem pitanju kompromis nije moguć, i na svakodnevnom političkom kompromisu u cilju zaštite opšteg interesa.

MONITOR : A  usvajanje Rezolucije o Srebrenici i smjenu ministra pravde zbog negiranja genocida u Srebrenici?

TIMONIJE: Blizina datuma 11. jula, vašeg 13. jula i francuskog 14. jula ove godine ima posebnu simboliku – ovi datumi objedinjuju suštinske vrijednosti naše civilizacije i tragediju kakvu evropsko tlo ne poznaje od 1945. godine.  Niko nema pravo da relativizuje taj događaj koji ne bi više smio da bude izvor podjela već pomirenja, korak po korak. Ima još mnogo toga da se uradi u regionu, ne prikrivajmo istinu.  Treba ostvariti napredak u priznavanju zločina i žrtava, okončati sa nekažnjavanjem i napredovati u otkrivanju sudbina nestalih osoba.

Kao što je i trebalo, predsjednik Vlade i Vlada su preuzeli svoju odgovornost. Skupština je iznijela svoj stav. Izbor je pao na međunarodno pravo i evropski put što potvrđuje prisustvo predsjednika Crne Gore na komemoraciji koja ove godine ima posebno značenje. Zabilježeno.

Srebrenica je rana svih nas, povod za razmišljanje i angažovanje svih Evropljana.  Mi sada imamo stalnu obavezu prema žrtvama genocida u Srebrenici i svim žrtvama jugoslovenskih ratova kako Balkan više nikada ne bi doživio ovakvu tragediju. Treba ponavljati, kako bi se preduprijedile manipulacije, da ne postoji kolektivna odgovornost jednog naroda nego pojedinačni zločini. Međutim, ima onih koji nastoje da izbjegnu polaganje računa za svoju odgovornost krijući se iza ideje o odbrani časti svog naroda. Na svima nama je da osudimo takve neljudske činove i spriječimo da se ponovo dogode. Srebrenica nas, takođe, navodi na preispitivanje o genocidima  koji se u svijetu i dalje događaju i koji moraju da nas pokrenu da reagujemo.

MONITOR:  Podjele u Crnoj Gori i dalje su jake. Kazali ste svojevremeno da ,,nacionalističke snage, pothranjene toksičnim idejama, opstaju i predstavljaju prepreku za pomirenje”. Gdje je izlaz?

TIMONIJE: Te snage su prisutne u regionu i svuda u Evropi. U periodu tjeskobe i nesigurnosti, nova sredstva komunikacije omogućavaju, više nego ikada, širenje manipulacija igranjem na kartu predrasuda i lažnih vijesti.  Jedan od prioriteta Francuske je pronalaženje evropskog odgovora na širenje informacija čiji je cilj da unesu pometnju u javno mnjenje, često sa namjerom da se podrivaju demokratske vrijednosti i utiče na percepciju građana i njihove odluke.  Ovom prilikom pozdravljam hrabrost  novinara  Monitora, kog sam imao priliku da čitam od 1994. godine kada sam prvi put došao u Jugoslaviju. Njegov doprinos pluralizmu informacije i njegov otpor nacionalizmu – bez obzira na slaganje ili neslaganje sa njegovim političkim orijentacijama. Sa druge strane, sa žaljenjem konstatujem sve veću prisutnost tabloida koji ne poštuju elementarna etička pravila i podsjećaju na najgore trenutke iz devedesetih godina pokušavajući da postanu izopačeni instrumenti za upravljanje javnim mnjenjem.  Ako se prisjetimo odgovornosti zvaničnih medija početkom devedesetih godina za atmosferu koja je vladala, ova aktuelna zabrinjavajuća tendencija nas poziva da na to obratimo pažnju.  Dalje, to, takođe, daje povoda da razmislimo o dubokim razlikama koje mogu da postoje u Evropi, različitim nacionalnim tradicijama, odnosu prema istoriji i prema državi na koje su različito uticale religija, humanizam i renesansa, prosvetiteljstvo, komunistička ili liberalna ideologija. Anatemisanja i isključenja nas slabe, a tolerancija i razumijevanje nas jačaju: to je evropska moć!

MONITOR : Više puta ste kazali da Evropa želi da vidi istinske reforme, a ne na papiru. Koliko je Crna Gora danas daleko od takvih reformi?

TIMONIJE: Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije su zahtjevi koje Evropska komisija stalno postavlja svim državama regiona.  Politička volja i uložena energija Vlade nam ulivaju nadu i očekujemo rezultate. Naša tehnička i operativna saradnja na kojoj godinama radimo nastavlja da se razvija u duhu povjerenja. Tim povodom naše nadležne uprave bi uskoro trebalo da potpišu sporazum. Važno je, takođe, usavršiti sudski okvir kako bi bio efikasniji i u potpunosti nezavisan u odnosu na političke pritiske ili zahtjeve. U tom kontekstu može se smatrati plodnim dijalog koji je uspostavljen sa Venecijanskom komisijom Savjeta Evrope i u tom pravcu treba nastaviti kako bi se uspostavio sistem koji će biti efikasan, a čiji legitimitet nijedan dobronamjerni politički akter neće dovesti u pitanje.

MONITOR:  Koliko je ralno obećanje premijera Zdavka Krivokapića da će Crna Gora biti članica EU 2024. godine?

TIMONIJE: Hajde da se kladimo! Kako god, volio bih da učestvujem u slavlju koje će Crnogorci tom prilikom organizovati.

Do tada, na stolu je još dosta hleba, kako bi rekli Francuzi, odnosno pred vama je još toga što treba uraditi da bi se došlo do ovog lijepog rezultata. Nova metodologija za koju se Francuska posebno zalagala kako bi ubrzala pregovarački proces, učinila ga uspješnijim i čitljivijim,  označila je 2020. godine početak nove etape na ovom putu. Mi vam svojim iskustvom i svojim savjetima pružamo podršku na tom putu zahvaljujući našem ekspertu pri Kancelariji za evropske integracije koji na svakodnevnom nivou radi sa vašim glavnim pregovaračem. Očekujemo  na jesen u Parizu jednog od predstavnika Kancelarije za evropske integracije, kome ćemo otvoriti vrata „kontrolnog tornja“ naše evropske politike – Generalnog sekretarijata za evropske poslove. Francusko predsjedavanje Evropskom unijom u prvoj polovini 2022. godine, nakon predsjedavanja Slovenije sa kojom smo sarađivali u savršenoj harmoniji, trebalo bi da nam omogući da napredujemo, naravno ako Crnogorci, u šta smo uvjereni, nastave da rade zajedno  i da se slažu u pogledu svog evropskog cilja.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKE SLOBODE:  Svi se plaše izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbora se plaše svi. Oni koji pokušavaju održati postojanje 43. Vlade žele da raznim oblicima partijskih djelovanja poboljšaju svoju poziciju, a onda i zadobiju što veću podršku. Neki podgrijavanjem nacionalizma žele povratiti svoje biračko tijelo, dok drugi populizmom, zadobijaju sve veće simpatije onih koji su u raznim rascjepima odavno zaboravljeni, najviše u ekonomskom smislu

 

MONITOR: Uz političku i institucionalnu krizu koje se ne rješavaju, sve je manje ministara u tehničkoj Vladi, nakon što je ministarka evropskih integracija podnijela ostavku. Kako to komentarišete?  

POPOVIĆ KALEZIĆ: Institucionalna, pravna i politička kriza dovodi do rasipanja pa i unutar 43. Vlade, koju ne bismo mogli nazvati tehničkom, ali bi bilo dobro da u neko dogledno vrijeme, dođe do formiranja takve, koja će služiti za prevazilaženje trenutnih, najnužnijih problema, i koja će uspjeti pripremiti valjano pravno i institucionalno tlo za raspisivanje i održavanje izbora.

Trenutna Vlada je najviše zadobila povjerenje i mogućnost djelovanja, upravo zbog obećanja da će izvršavati zadatake iz evropske agende, a sve u cilju zatvaranja poglavlja i što bržeg priključenja EU. Nažalost, nijesmo imali prilike vidjeti da se krenulo u tom pravcu, pa se umjesto reformi izbornog zakonodavstva i pravosuđa, krenulo ka drugim ciljevima, poput zaključenja Temeljnog ugovora, predstavljanja plana (bez plana) Otvorenog Balkana, a onda i pripreme zarad održavanja popisa stanovništva. Podnošenje ostavke ministarke evropskih integracija, gospođe Marović, koja je zauzimala tri visoke pozicije unutar vladajuće skupine, od već navedene  funkcije, preko glavne pregovaračice do potpredsjednice Vlade, budi sumnju na skretanje sa evropskog puta, pogotovo što je u svojim navodima i objavljenoj analizi bila eksplicitna u stavu da se ne slaže oko ideje Otvorenog Balkana, smatrajući da nije jasno šta Crna Gora dobija tom inicijativom. Nijesmo uspjeli čuti argumentovanu reakciju čelnika Vlade na tvrdnje gospođe Marović. Ako jednoj ministarki evropskih poslova ova inicijativa nije jasna i do kraja demistifikovana, šta mogu očekivati građanke i građani ove zemlje. O inicijativi Otvoreni Balkan se zna tek toliko da će pospiješiti regionalnu saradnju, dok sve ostalo ostaje pod znakom pitanja. Umjesto da se bavimo dugogodišnjim težnjama ispunjavanja mjera i aktivnosti iz otvorenih poglavlja, mi smo skrenuli ka inicijativi Otvoreni Balkan o kojoj vrlo malo znamo. Krajnje loše je osipanje ministara/ki  i to dodatno otežava situaciju, sa posebnim akcentom na Ministarstvo evropskih integracija.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR LEV KREFT, PROFESOR LJUBLJANSKOG UNIVERZITETA: Ne radi se o tome ko će da ovlada svijetom nego da li će svijeta biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odnos prema proruskim osjećajima na Balkanu treba staviti u odnos sa protivljenjem sadašnjim mjerama u EU, uz izražavanje antiameričkih pogleda na nesamostalnost EU u sukobu imperija

 

MONITOR: U Sloveniji su održani referendumi koji su partije na vlasti nazvale „tri puta ZA“. Za potvrđivanje u Parlamentu usvojenih zakona kojima se, kako je u kampanji rečeno, obezbjeđuje nezavisnost javnog servisa, dostojanstvena starost i efikasna vlada. Kako ocjenjujete kvalitet ovih zakona i da li će oni biti sprovodivi?

KREFT: Ti su zakoni različitih izvora, zajednički im je kontekst odbacivanja rešenja koja su donesena za vreme vladavine Janeza Janše odnosno desne koalicije. Lako sprovodiv je zakon o vladi koji donosi rešenja potrebna da bi se udomila koalicija zajedno sa njezinim predstavama o zajedničkom programu, posebno na strani Levice. Zakon koji govori o državnoj brizi za starije nepotpun je kao i onaj kojeg zamenjuje, a glavna poenta mu je da se rešenja dosada važećeg zakona neće sprovoditi još godinu dana jer dovode stariju populaciju u lošiju potporu nego što je bila ranije. Znači, kupuje se vreme da se doradi zakonodavstvo za populaciju koja postaje većinska. Treći zakon je politički najznačajniji, pa je i pobudio najviše pozornosti, jer se odnosi na RTV Slovenije kao javni servis, i na njezinu depolitizaciju, dakle protiv rešenja kojim su dovedeni u rukovodstvo ljudi verni i potčinjeni Slovenačkoj demokratskoj stranci i njezinom predsedniku Janši. Potvrda sva tri zakona na referendumu u korist sadašnje vlade i njezino koalicije bila je moguća jer se biračko telo još uvek deli na osnovi animoziteta prema ranijoj vladavini.

 

MONITOR: Slovenija od juna ima novu vladu premijera Roberta Goloba, koju čine pobjednici aprilskih izbora – Pokret Sloboda, Socijaldemokrate i Ljevica. Kako ocjenjujete njihov učinak u ovih nekoliko mjeseci?

KREFT: Za sada radi se o dve glavne preokupacije. Prva je iskoristiti početak, dok je koalicija još popularna, za odstranjivanje rezultata ranije koalicije Slovenačke demokratske stranke i Nove Slovenije, uz uspostavljanje vlastitih načina ovladavanja situacijom bez nedemokratskih alata i postupaka, ali dovoljno efikasnih; druga je – praćenje krize uslovljene ruskim napadom na Ukrajinu i angažmanom Evropske unije u tom ratu na strani napadnutog, što dovodi i Sloveniju u poteškoće, za sada pre svega vezane za moguću nestašicu i već uspostavljenu skupoću svih energenata. A to dovodi u pitanje sve privredne ciljeve vezane za rast nacionalnog bruto proizvoda kao i za potrošnju stanovništva. Vlada subvencioniše koliko može i jedno i drugo kako bi smanjila strah od recesije; više od toga zavisi od kraja i uslova okončanja rata u Ukrajini.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

MONITOR: Da li je dobro rješenje, koje se predlaže kao minimum – izbor makar jednog sudije u taj sud?

PERIĆ: Jedino kvalitetno rješenje je izbor četiri kvalitetna kandidata kako bi se Ustavni sud kompletirao. Taj sud već sada ima ogroman broj zaostalih slučajeva i čak da ga odblokirate odmah, moguće da bi trebale godine da se taj zaostatak smanji na podnošljivu mjeru koju sud čini elementarno dostupnim da odluke u odnosu na nove žalbe, odnosno podneske donosi u razumnom roku. Značaj ovog suda je posebno važan iz dva razloga: prvi, on bi mogao staviti van snage neustavno zakonodavno ponašanje bilo koje većine, i drugi – on je krajnja instanca u rješavanju izbornih sporova bez čega po zakonu ne mogu biti proglašeni odnosno utvrđeni konačni rezultati izbora. Bojim se da je ovakvo stanje instrument u rukama svih većina nakon 30. avgusta i da se oni bez velikog pritiska njega neće odreći. Da li je to vrhunac neodgovornosti – jeste, stoga i treba insistirati da od njihovih političkih interesa oslobađamo institucije, ovog puta Ustavni sud.

MONITOR: Danas govorimo o mnogim kontroverznim, odnosno neusaglašenim,odlukama u pravosuđu. Od pritvora Vesne Medenice, koji sudovi različito vide, ili ignorišu upute viših instanci, do, recimo, presude o Solani, kojom se odluka Savjeta za privatizaciju da se radi o državnom zemljištu poništava. Kako vidite stanje u pravosuđu?

PERIĆ: Očigledno je da prethodna vlast  još ima kontrolu u pravosuđu. Nova vlast nije razumjela da vladavina prava podrazumijeva i vladavinu znanja – onog pravnog. Jednako je važno i poznavanje kadrovske baze sa kojom raspolaže crnogorsko pravosuđe da bi iz nje mogli selektovati najbolja rješenja, ali je tu pokazana više nego zabrinjavajuća površnost.

Nijedna većina u prethodne dvije godine nije pokazala interesovanje da okupi pravnu pamet, napravi smislenu dugoročnu strategiju kako do pune vladavine prava u praksi, već se pribjeglo „Twitter vojevanju”. S takvim postavkama, stanje ne može biti drugačije. Čini se da je potrebna drugačija konstelacija političkih odnosa koja bi vrhunila i tu vrstu spremnosti za drugačiji pristup, ozbiljniji svakako, i da dobijemo strukture koje imaju u isto vrijeme i znanja i riješenosti za ovu borbu, jer jedno bez drugog je besmisleno – što bi opet vodilo neučinkovitosti.

MONITOR: Ko sve ne želi izbore i zašto?

PERIĆ: Parlamentrne strukture ne želi na izbore koje neće prilagoditi trenutku koji njima ne odgovara. Ponavaljam, značajan dio građana ne želi da glasa niti jednu od postojećih parlamentarnih partija. Dakle, problem političkog legitimiteta je očit.

Sada već ustanovljena samovolja novih vlastodržaca je dovela do toga da mi više nemamo jasnih pravila u izbornom procesu: nemamo Ustavni sud u punom kapacitetu, izborne jedinice možete mijenjati usred izbornog procesa, Zakonom o lokalnoj samoupravi možete mijenjati ono što bi se smjelo mijenjati samo izbornim zakonima, do mile volje možete produžavati mandate odbornicima i sljedstveno tome i poslanicima, a na kraju imate i instrumente blokade da nikada ne priznate izbore. Kada imate ovako moćan, a pritom neustavan arsenal opstrukcionih mogućnosti i intenzivno ga koristite, jasno je da ćete učiniti sve da tajming izbora prilagodite trenutku koji je najpovoljniji za vaš rejting.

Datum izbora će određivati istraživanje javnog mnjenja, a ne Ustav ili potreba građana. Ovu praksu su ustanovile potonje dvije većine. Prvo jedna, a potom i druga.

MONITOR: Kako vidite rezultate lokalnih izbora i svega što se nakon toga desilo, od Šavnika do Podgorice?

PERIĆ: Lokalni izbori su pokazali da prethodna vlast bez obzira na darove nove ima problem ogromnog odliva podrške. Pitanje je samo gdje će ona završiti. Ujedno građani su poslali snažnu poruku da ne žele besmislene rasprave već nove političke mogućnosti.

U Šavniku situacija nije crno-bijela. Izvinite, ali birački spisak kontroliše MUP koji opet kontroliše nova vlast, odnosno većina, a onda predstavnici djelova te nove vlasti na terenu žele da ponište pravo onih koji su upisani u taj isti birački spisak. Ako je neko fiktivni birač ili nema osnov da bude upisan, to treba utvrditi odmah i brisati tu osobu iz ove zbirke ličnih podataka, a ne da upisujete pod vrlo sumnjivim okolnostima ljude u birački spisak i onda ih sprečavate da glasaju.

Moramo znati šta znači vladavina prava – to je poštovanje zakona, i kada vam odgovara i kada ne odgovora. Jasno je da je DPS ovdje radio izborni inžinjering – ali ga nije mogao uraditi sam, jer on ne kontroliše MUP. Makar nam tako govore iz aktuelne vlasti.

MONITOR: „Preokret“ nije uspio da pređe cenzus u Podgorici. Šta vidite kao razlog?

PERIĆ: Više je faktora, ali bih krenuo s druge strane. Ukupno oko 2 posto birača u dva grada na kojima smo učestvovali na izborima su dali podršku sasvim drugačijoj političkoj artikulaciji. Prvi koraci su po pravilu malih gabarita, ali moguće značajne simbolike. Pokazali smo da može drugačije.

Razmotrili smo organizacione momente u kojima smo mogli više a koji su skopčani i sa ograničenim finansijama. Kada je riječ o programu, vjerujem da je on zaista potreban Podgorici, Danilovgradu i Crnoj Gori i cijenim da smo ga artikulisali na pristojan način.Nije nam pomogao ni ambijent izrazito polarizovane scene u kojoj su oba pola bazirali svoju strategiju na podgrijavanju straha da nećemo preći cenzus. Kao i u mnogim drugim slučajevima u ove dvije godine – pokazali su da imaju raskošan destruktivni potencijal na koji mi nismo uspjeli odgovoriti ovog puta. Tu je naša odgovornost, prvo moja, ali nadam se da su neke lekcije savladane.

Istinski žalim što moram konstatovati i da smo, uz nekoliko izuzetaka, u 2022. godini doslovno prvi put u našem višestranačju imali problem da ostvarimo ono što nam zakon garantuje a na što novinarski kodeks obavezuje medije – elementarno ravnopravan tretman. Obrazloženje medija, među kojima ima i onih čiji rad poštujem i u kojima rade kredibilni i ljudi i novinari, da je to bila posljedica malog fizičkog prostora, govori da se moramo vratiti postulatima demokratije: svaka lista koja se potvrdi pred izbornom komisijom predstavlja politički iskaz određenog broja građana i ako ne možete da ih tretirate ravnopravno makar u sučeljavanjima – nemojte da ih organizujete. Argumenti da ste komercijalan medij onda ruši postavku da ste podređeni javnom interesu. Nemam nikakav problem ni da kažem da smo imali nekad eksplicitno, a nekada implicitno saopštenu poruku da smo nepoželjni u nekoliko medija.

Imam obavezu čuvati dignitet onih koji su nam dali podršku i ne pristajati na njihovo bagatelisanje, tim prije jer smatram da se radi o samosvjesnim i na više ravni veoma vrijednim građankama i građanima. Do tada, oglašavaćemo se onamo gdje imamo mogućnost. Nažalost, partitokratija je dobrim dijelom zagospodarila našim prostorom, čak i onamo gdje je ne bi smjelo biti. Kako drugačije objasniti činjenicu da se logika političkih feuda uzima kao datost? U ovoj borbi treba mnogo takta i još više istrajnosti. Riješenosti za oboje imamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo