Povežite se sa nama

OKO NAS

NEIZVJESNA SUDBINA RADNIKA VEKTRA BOKE: Traže odgovornost za uništenu kompaniju

Objavljeno prije

na

Osmogodišnja agonija zvana Vektra Boka, koja je uništila turističku privredu Herceg Novog i ovaj, u prošlosti najrazvijeniji turistički centar Crne Gore, praktično ostavila bez pravih hotelskih kapaciteta, dobila je i svoju kulminaciju uvođenjem stečaja u preduzeće prodato biznismenu Draganu Brkoviću.

,,Slučaj ove kompanije je samo jedan u nizu onih koji, zapravo, dokazuju da u Crnoj Gori pravna država ne funkcioniše. Od samog početka ovaj privatizacioni aranžman je išao veoma traljavo i bez poštovanja osnovnih ugovornih normi. Nisu obezbijeđene odgovarajuće činidbene garancije, nisu u potpunosti razriješena imovinsko-pravna pitanja, čekalo se usvajanje planske dokumentacije. Ipak i nakon usvajanja urbanističkih projekata za rekonstrukciju hotela Plaža i izgradnju novog Tamarisa, investitor nije pokrenuo investicije, jer očigledno nije imao finansijski potencijal”, kaže za Monitor, predsjednik OO HN PzP-a i odbornik lokalnog parlamenta, Milovan Mišo Baždar. On podsjeća da je Brković umjesto gradnje i investiranja srušio hotel Tamaris i nebrigom dopustio devastaciju hotela Igalo.

,,Pored toga investitor je raznim višemilionskim hipotekama opteretio privatizovane nepokretnosti, a kreditna sredstva značajnim dijelom trošio nenamjenski za svoje potrebe izvan Herceg Novog. To je, naravno, u suprotnosti sa Ugovorom o privatizaciji. Kada se ovome doda i činjenica da radnicima nisu uplaćivani porezi i doprinosi na primanja u periodu dužem od četiri godine, kao i nastali milionski dug prema lokalnoj samoupravi, jasno je da se radi o potpuno promašenoj privatizaciji”, kaže Baždar.

Kompanija Vektra podgoričkog biznismena Dragana Brkovića je u decembru 2007. godine sa predstavnicima crnogorske Vlade i državnih fondova zaključila ugovor o kupoprodaji 59,45 odsto akcija hercegnovskog Hotelsko-turističkog preduzeć Boka, vrijedan 22,2 miliona eura. Ugovorom su bile predviđene investicije od oko 64 miliona eura za tri godine, dok je krajnji rok za početak realizacije bio 1. novembar 2008. godine. Vektra je dodatnih 33,4 odsto akcija kupila za 9,25 miliona eura od kompanije Hunguest hotels i postala vlasnik oko 93 odsto kapitala. Podgorička kompanija obećala je da će u izgradnju četiri hotela, koje je prema ugovoru bila dužna da završi za tri godine, uložiti 360 miliona eura ili šest puta više od ugovorenih obaveza. Do 2010. godine trebalo je biti izgrađeno ukupno 200.000 metara kvadratnih hotelskih objekata.

Kada je Vektra preuzela HTP Boku, u kompaniji je bilo zaposleno 230 radnika. Bilo je obećano da će biti zaposleno još oko 1.200 radnika. Brojka je sada duplo manja nego nakon privatizacije: 118 radnika pretežno u jedinom preostalom hotelu Plaža. Osim tog hotela, prema riječima predsjednika sindikata, Vojislava Miljanića, trenutno još rade restoran Levanger, parking hotela Igalo i autobuska stanica.

,,Mi smo o stečaju saznali iz medija. Do danas 118 radnika nijesu dobili rješenja o otkazu, niti su im ponuđeni ugovori o radu, iako su radno angažovani, uglavnom u Plaži, jedinom preostalom hotelu kompanije”, kazao je Miljanić novinarima. On je rekao da se u hotelu Plaža trenutno nalazi oko 100 gostiju, a očekuje se da će taj broj rasti i da radnici sami organizuju radni proces, jer je menadžment otišao iz Herceg Novog

,,Savjet za privatizaciju je mogao i morao raskinuti Ugovor još prije rušenja hotela, umjesto potpisivanja aneksa koji je omogućio nastavak agonije Vektra Boke. Ako kompanija ne može pokrenuti investicije, što je bila osnovna svrha privatizacije, niti dati bilo kakve bankovne garancije, onda je jasno da se tu radi o sprezi tajkuna Brkovića i političkog lobija iz DPS-a”, kaže Baždar za naš list. „Ovom se privatizacijom mora pozabaviti i državni tužilac naročito u sljedećim pitanjima: odgovornost investitora za hipotekarne terete i pričinjenu štetu na imovini HTP-Boke; odgovornost Savjeta za potpisivanje Ugovora i naročito Aneksa bez odgovarajućih bankovnih garancija koje je ugovor predviđao i odgovornost za neraskidanje Ugovora kada su se još prije više godina stekli uslovi za to.”.

Po njemu, nije teško zaključiti da postoji osnovana sumnja na moguće koruptivne radnje.

,,Mi smatramo da se mora raskinuti ugovor od strane Vlade sa Vektra Bokom i to bez obaveze isplate obeštećenja Brkoviću, jer su on i njegov menadžment odgovorni za dovođenje u stečaj nekada najvećeg hotelsko turističkog preduzeća kod nas”, kaže za Monitor Darko Klasić iz Novske liste, navodeći da će taj politički subjekt tražiti odgovornost države odnosno Vlade za stečaj i kao prioritet ostvarivanje zahtjeva radnika.

Na odgovornost pozivaju i odbornici demokrata HN, Obrad Gojković i Mirko Mustur

,,Štete koje je Opština imala u dosadašnjoj privatizaciji HTP Boke mogu se djelimično kompenzovati ukoliko Opština stvori aktivnu poziciju u procesu stečaja da integralno brani svoje interese. Ovo je možda posljednja prilika da Herceg Novi povrati dio imovine od najvišeg značaja za grad. To se prije svega odnosi na park hotela Boka, na prostor autobuske stanice i srušeni hotel Tamaris”, poručili su u saopštenju za javnost Obrad Gojković i Mirko Mustur. Gojković je kazao za Monitor da bi raskid ugovora koštao državu oko 16 miliona eura, ali da je to neuporedivo manja šteta od onoga što je uništeno lošim upravljanjem i nepoštovanjem odredbi ugovora čime je ,,zarobljena neuporedivo veća vrijednost”.

Od uvođenja stečaja 12. juna, radnici nijesu do sada imali sastanak ni sa stečajnim upravnikom niti sa menadžmentom.

,,Interesuje nas da li postoji plan reorganizacije, kolika su kreditna zaduženja i da li su objekti dati pod hipoteku. Zanima nas i njihov stav ko je kriv za ovakvo stanje, koja su sada prava radnika”, naveo je Miljanić i dodao da će ta pitanja dostaviti menadžmentu i u pisanoj formi.

Od stečajnog upravnika će tražiti odgovore kakvi su planovi za kompaniju. Posljednju platu primili su za februar ove godine, a prevoz za jun 2013. Već četiri godine imaju pravosnažne presude za isplatu dva regresa i za jednu razliku u plati, a to nije uplaćeno zbog blokade računa. Član IO sindikata Ljiljana Banković smatra da je država isključivi krivac za situaciju u kojoj su se našli preduzeće i zaposleni.

„Šest fondova je potpisalo ugovor kada je Brković kupovao našu imperiju. Oni su trebali da kontrolišu da li se privatizacioni ugovor poštuje. Umjesto toga osnovni ugovor je produžen aneksom, a na naše žalbe i molbe da neko reaguje od državnih institucija – odgovora nije bilo”.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo