Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: U IŠČEKIVANJU SEZONE: Jeftino i zabavno

Objavljeno prije

na

Glavna mana kolašinskog turizma – nedostatak raznovrsne vanpansionske ponude – ovog ljeta je otklonjena, ambiciozno osmišljenim kulturno-zabavnim manifestacijama, koje bi mogle da zadovolje ukus i najprobirljivijih turista. Jasno je da nikom ko odluči da provede dio ljeta u tom gradu, neće biti dosadno. Ipak, poučeni iskustvom iz prethodnih godina, kada je, zbog loše promocije, kontinuirano bilježen mali broj turista, vlasnici malih hotela i pansiona, kažu, ne gaje previše nade. Sa druge strane, iz lokalne Turističke organizacije, ustanova i udruženja, koje su na kreativan način osmislile manifestaciju Udahni Kolašin, koja će potrajati dva mjeseca, tvrde da će demantovati pesimizam onih koji nude smještaj. Za početak, nadaju se da će penzioneri za ljetovanje masovno izabrati grad pod Bjelasicom, prije svega zbog vrlo niskih cijena hrane i smještaja, ali i zbog mogućnosti plaćanja na rate.

Lokalna TO je, kaže v.d. direktorke Slađana Kršikapa, i ove godine sklopila ugovor sa Fondom PIO i Savezom Udruženja penzionera i obezbijedila veoma povoljnu ponudu za boravak penzionera i članova njihovih porodica u Kolašinu.

„Cijena ukupne ponude iznosi 107,00 eura – sedmodnevni boravak, važi od 01.06.do 01.10. 2015, a obuhvata boravak u privatnom smještaju (dvije i tri zvjezdice) i pun pansion u restoranu Planinar. Boravak se može produžiti i na više od sedam dana, po želji korisnika i uz mogućnost otplate na šest mjesečnih rata. Veoma smo zadovoljni interesovanjem penzionera i mislimo da je ovo samo početak u stvaranju što raznolikije ponude grada”, kaže ona.

Manifestacija Udahni Kolašin pod generalnim pokroviteljstvom Društva prijatelja Kolašina, a u organizaciji TO, Centra za kulturu i Sportskog saveza Kolašin, mogla bi da postane tradicionalni dio ponude, zbog kojeg će turisti prepoznavati i voljeti Kolašin.

Biće otvorena 04. jula, pazarnim danom, na kojem će turisti degustirati domaću hranu i piće, ali i biti u prilici da vide dio repertoara KUD Mijat Mašković.

„Pored tog pazarnog dana biće organizovana još dva – 25. jula i 15. avgusta. Kad je riječ o muzičkom programu, 7. i 8. avgusta očekuju nas večeri crnogorskog rocka-a, kao i večeri starogradske muzike 4.jula i još dva koncerta u julu i avgustu. U muzičkom dijelu manifestacije, zaista smo se trudili da zadovoljimo raznovrsne ukuse, kako turista, tako i sugrađana”, objašnjava direktorica TO Kršikapa.

Na Festivalu alternativnog teatra Korifej 2015, koji je prošle godine privukao pažnju i pobrao sve pohvale, ovog ljeta biće prikazano 10 predstava iz Crne Gore, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske kao i pet predstava dječjeg teatra (Crna Gora, Hrvatska, Srbija). Organizatori su planirali da festival obogate i uličnim performansima studenata FDU i drugih učesnika kao i glumačkim radionicama. Korifej će trajati od 18. jula do 18. avgusta.

„Summer tango camp-Kolašin, Montenegro, od 25.jula do 15.avgusta, peti je po redu internacionalni tango kamp.Tango Natural Montenegro i Tango Natural Beograd ovaj događaj organizuju u saradnji s TO, a uz podršku i pokroviteljstvo Opštine Kolašin i Društva prijatelja Kolašina. U cilju afirmacije kreativnog i aktivnog pristupa odmoru, za šta Kolašin pruža savršene uslove, biće organizovane različite besplatne ljetnje škole namijenjene svim profilima posjetilaca”, kaže Kršikapa.

Tako će u okviru tango kampa biti organizovani i časovi argentinskog tanga za potpune početnike, plesne i kreativne radionice za djecu, časovi joge, nekih atraktivnih folklornih plesova, tango aerobika, ali i predavanja o zdravim stilovima života. Ko ovog ljeta bude u Kolašinu, moći će da se oproba i u streličarstvu, kao drevnoj vještini, ali i s modnim lukovima.

„Kada govorimo o sportskim aktivnostima, predstoji nam jako zanimljiv period. Prije svega, početkom jula biće organizovan, sad već tradicionalni memorijalni turnir u malom fudbalu Perica Adžić i Predrag Pego Nedović. Tu su i karate kampovi u tri faze (tokom jula i avgusta s promo turnirima na gradskom trgu), takmičenja u street workoutu, bendž pressu (takmičenje u dizanju tegova), orjentiring–međunarodno takmičenje, turnir u odbojci. Završna sportska aktivnost rezervisana ja za međunarodni karate turnir Kolašinski pobjednik, koji će biti praćen trodnevnim pripremama od 15. do 19. oktobra”, kažu u TO.

Zadovoljni su što je manifestacija Udahni Kolašin ove godine okupila veliki broj volontera. TO će podržati i kajakaški kup Biogradska gora 2015, koji će se održati 5. jula.

Konačno i SKI centar Kolašin ove godine otvoren je i za turiste ljeti i, kako najavljuju iz menažmenta, imaće jedinstvenu ljetnju ponudu.

„U periodu od 4. do 30. avgusta skijalište će raditi svakog vikenda od 10 do 18 sati. Žičara dvosjed biće u funkciji i posjetioci će imati priliku da uživaju u panoramskoj vožnji i pogledu sa Ćupova. Usluge restorana (specijalna ponuda kačamak za dvije osobe iz dvije čaše kiselog mlijeka sve za 10 eura), besplatan parking, avanture sa četvorotočkašima, staze za biciklizam i pješačke staze, više su nego dovoljan razlog da turisti dođu na Bjelasicu ovog ljeta”, kažu u tom preduzeću.

Pripremili su, tvrde, i mnoštvo dodatnih aktivnosti – tango radionice, rock svirke, DJ žurke, zabavne igre za mališane, downhill mountain bike trka, dani etno igara i pjesama, paraglajding skokove…

TO će prvi put imati i info punkt na donjem trgu, gdje će turisti moći da dobiju sve informacije o kolašinskoj turističkoj ponudi.

„Sve će nam jako koristiti, ali uvijek ostaje problem promocije i dovođenja gostiju. Pohvalno je što su se potrudili i volonteri i TO i NVO sektor, ali promocija turističkih potencijala sjevera treba da ide s državnog nivoa te da nam se pokloni bar približna pažnja kao jugu. Sve to treba na vrijeme raditi, pa bi recimo, turističku ponudu, trebalo promovisati krajem ljeta i obratno”, smatra jedan od vlasnika malih hotela u Kolašinu, a s njim se slaže i većina njegovih kolega.

S druge strane, predsjednik Udruženja za razvoj turizma Zoran Vlahović, tvrdi da Kolašin nije ispratio mnoge aktivnosti Vlade Crne Gore kad je riječ o toj grani privrede. Prema zvaničnim statističkim podacima, napominje on, u ukupnom broju noćenja ostvarenih godišnje na nivou države Kolašin učestvuje sa svega 0, 5 odsto.

,,To je poražavajuće i u tom kontekstu smiješno je ovaj grad pominjati kao turistički centar. Crna Gora ove godine polako prelazi na zapadnoevropska tržišta, a na njima se traži baš ono što mi imamo”, kažu u tom Udruženju.

U svakom slučaju, osim očekivanja, u pripremu ljetnje turističke sezone Kolašinci su, u vrlo kompleksnoj finansijskoj situaciji, uložili više truda, kreativnosti i energije nego ikad. Ne može se poreći da grad na Tari ovog ljeta gostima nudi mnogo, a kako će to biti vrednovano na tržištu, ne zavisi samo od lokalnih turističkih poslenika.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRI DECENIJE OD PROGLAŠENJA EKOLOŠKE DRŽAVA: Građani prinuđeni da protestima brane prirodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dan uoči obilježavanja 30. godina od proglašenja ekološke države, ekolozi su najavili protest. Smatraju da se nema što slaviti. I pored silnih obećanja nove vlasti, mještani su i dalje prinuđeni da protestima brane svoju životnu sredinu

 

U ponedjeljak 20. septembra obilježiće se 30 godina od proglašenja Crne Gore za ekološku državu. Biće svečano. A na terenu i nema mjesta za pretjerano slavlje. Veliki zagađivači Termoelektrana Pljevlja, Kombinat aluminijuma, Željezara, i dalje nesmetano truju vazduh i prirodu. A kao i prije promjene vlasti građani su prinuđeni da protestima brane životnu sredinu u kojoj žive.

Desetak mještana potkomovskih sela u Andrijevici su prošlog četvrtka uhapšeni nakon što su blokirali prolaz kamiona preduzeća Bojkomerc. Mještani su poručili da je dosta bilo pljačke njihovog bogatstva i traže od Vlade da što hitnije preispitaju koncesione ugovore i da zaustave svaku dalju sječu šume na tom prostoru.

,,Posebno tražimo da se zaustavi izvođenje bilo kakvih radnji u dijelu Bradavca gdje se nalaze izvori pitke vode s kojih se nekoliko sela napaja vodom. To je naš ultimatum, jer ako dozvolimo da se nastavi dalja sječa šume, onda će naša sela zbog pokretanja strmog terena nestati s lica zemlje”, poručio je mještanin Strado Babović.

I prije i poslije hapšenja, mještani zahtijevaju da se što prije, u cilju sprečavanja daljeg uništavanja šuma, vodoizvorišta i putne infraksture od strane koncesionara, iniciraju izmjene zakona o upravljanju državnim resursima.

Vladi se ne žuri, a važeći zakon je na strani koncesionara. Nakaradni zakoni i ugovori iselili su narod sa ovih prostora, kazao je na protestnom skupu održanom u nedjelju u Konjuhu Rašid Marković, koji je govorio u ime drvoprerađivača. ,,Evidentno je da je šumaska mafija potpomognuta svim institucijama i kapacitetima države. S prirodnim resursima nestaje narod sa sjevera i to je državni udar”, istakao je Marković.

Na protestu je drvoprerađivač iz Plava Edin Šarkinović objasnio: ,,Jedan kamion koncesionara preveze u prosjeku oko 40 kubika balvana. Ta drvena masa se prodaje za oko 4.000 eura i ta sirovina ide preko granice. Kada bi taj jedan kamion građe lokalni drvoprerađivači pretvorili u neku uglačanu dasku, imali bi prihod od 12.000 eura, a ako bi od tog drveta uradili patos imali bi 20.000 eura. Takođe, država bi preradom tog drveta uzela četiri puta veći prihod po osnovu PDV-a, u odnosu na ono što daje koncesionar. Uz to, određenim vidom poluprerade zaposlio bi se značajan broj radnika. Sve zajedno ukazuje da je po srijedi velika pljačka naroda i države”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO SE FABRIKA PEŠKIRA NAŠLA U STEČAJNOJ MASI AUTOPREVOZNOG PREDUZEĆA SIMON VOJAŽ: Gume, kočnice, peškiri, dizalice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispostavilo se da  fabriku peškira u bihorskom selu Savin bor nije gradio ni  turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

 

Kada je nedavno objavljen oglas za prodaju beranske autoprevozne kompanije “Simon vojaž” kroz stečaj, saznalo se da je u stečajnu masu ušla, i da je zajedno sa cjelokupnom imovinom , na prodaju data i imovina u selu Savin Bor. Tada se i otkrilo da se radi o nesuđenoj fabrici peškira u tom bihorskom selu.

Tako se ispostavilo da ovu fabriku niti je gradio turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, koji je bio suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

Kada su stupili u štrajk polovinom 2020. godine, radnici “Simon vojaža” su javno pitali zašto je Adrović njihovim novcem pravio fabriku u svom rodnom selu. Tada to niko nije demantovao, a sada se ispostavilo da fabrikazaista  jeste građena novcem “Simon vojaža” i ušla je u stečajnu masu koja će se polovinom oktobra naći na javnoj licitaciji.

Kakvi su samo hvalospjevi ispjevani Ismailu Arslaniju, kome sada nama ni traga, i Mehmedu Adroviću te 2017. godine, neposredno pred lokalne izbore u Petnjici. Četrdesetdvogodišnji Arslani je predstavljen kao suvlasnik kompanije “Euro Bor” u okviru koje je trebalo da radi fabrika peškira i partner Mehmeda Adrovića.

Navodno je tih dana dopremio iz Turske prve metre sirovine za izradu bihorskog peškira koji će, kako je tvrdio „pokoriti“ region.

Arslanov partner u poslu, Mehmed Adrović tada je govorio da je optimizam turskog tekstilca opravdan, a da je njegov portfolio više nego impresivan.

Lokalni mediji pod kontrolom DPS-a potrudili su se i da objave po nešto iz njegove biografije, kao na primjer, da je rođen u Denizliju, turskom gradu poznatom po razvijenoj tekstilnoj industriji. Da je dvadeset godina u poslu sa tekstilom, kao i da je oženjen i da ima troje djece, “koja ga gledaju samo tokom praznika”.

“Moj put je manje-više sličan mnogim biznismenima. Počeo sam kao običan radnik, pekao sam zanat i znao sam svoje sposobnosti. Vrlo brzo sam otvorio fabriku u Denizliju gdje sam zapošljavao 200 radnika” – pričao je Arslani za portal Radio Petnjica.

Ostalo je zapisano i da su njegovi počeci vezani za ogromno tursko tržiše ali je, kako je ispričao, brzo uvidio mogućnosti internacionalnog poslovanja, pa je počeo da osvaja tržišta Francuske, Njemačke, Austrije, SAD, Balkana.

“Već dvije godine radim i za UN. Ne mogu reći o kojim konkretno instituciojama se radi jer je ugovorima to zabranjeno ali mogu reći da je riječ o veoma ozbiljnim poslovima” – tvrdio je Arslani.

Ovaj turski biznismen je ispričao da je sa prijateljem iz Izmira obišao Balkan. Rekao je da zna za Balkan sa istorijskog aspekta kao bitan “ali i to da je sada bitan i kao poželjno tržište”.

“Obišli smo sjever Crne Gore, imali smo puno sastanaka, od kojih su neki bili potpuni promašaji, a neki pun pogodak. Tako sam otkrio i Petnjicu kroz lik i djelo ozbiljnog privrednika Mehmeda Adrovića” – kazao je tada Arslani.

Mehmed mu je navodno u tri sata ujutru, kada su se sastali, rekao da “želi da učini nešto za ovaj narod i da vjeruje u uspjeh”.

“Njegove potrebe i ozbiljnost su se poklopile sa mojim razmišljanjem. Tako je sve krenulo” – pričao je Arslan.

 

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVO OBEĆANJE O BOLJEM GAZDOVANJU SPORTSKOM INFRASTRUKUROM KOLAŠINA: Država opet najavljuje pomoć  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najvažniji  objekti kolašinske sportske  infrastrukture  primjer su nebrige i neuspješnih pokušaja Opštine da brine o njima. Ovih dana iz Vlade opet stižu  obećanja o drugačijem  gazdovanju Domom mladih i sportskom halom

 

Sportska hala i Dom mladih u Kolašinu izgrađeni su prije 20 godina, a nijedan od ta dva objekta nije potpuno stavljen u funkciju. Štaviše,  Dom mladih je već deceniju bez ikave namjene i skoro je ruina.  Prema onome što je nedavno, prilikom posjete Kolašinu,  izjavio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, slijedi obiman posao rješavanja i pravnih i infrastrukturnih problema.

Oba objekta se nalaze u tzv. Sportskoj zoni i oba su dio premabicioznih višedecenijskih planova o Kolašinu kao centru za pripreme vrhunskih sportista. Zajedničko im je i to što ni posle dvije decenije od kako su izgrađeni,  nemaju upotrebne dozvole. Dom mladih, prema podacima,  Uprave za katastar i državnu imovinu Crne Gore,   ni građevinsku.

Taj turistički objekat radio je  svega nekoliko godina i bio je dat na upravljanje privatniku, odnosno Košarkaškom klubu (KK) Gorštak.  Nakon toga, Opština,  čije tada bio vlasništvo, prepustila ga je vandalima i zubu vremena.  Iz objekta je   ukraden namještaj, električni aprati,  polomljena vrata i prozori, fasada uništena…

Gradnja sportske hale u neposrednoj blizini, počela je u  maju 1996. godine. Bio je to  kapitalni projekat podrške  ekonomskom i turističkom razvoju Kolašina. Stavljena je u funkciju 13. jula 2001. godine, a već deceniju kasnije započela je njena kompletna rekonstrukcija. Izgradnju tog objekta, preko tadašnje Direkcije javnih radova, finansirala je Vlada.  Opština je samo ustupila zemljište.   Iz državnog budžeta izdvojen je novac i za rekonstrukciju, koja je podrazumijevala zamjenu  parketa, grijanje na plin i modernizovane svlačionice. Međutim, sve do sada nije završena fasada. Za rekonstrukciju je potrošeno  više od million eura.

Oba objekta su sada vlasništvo države. Dio  imovine u Sportskoj zoni,  prije nekoliko godina,   Opština  je ustupila državi i tako kompenzovala dio pozamašnog poreskog duga.

U više navrata propali su pokušaji kolašinske lokalne vlasti da halom i Domom mladih  gazduje domaćinski.  Formirano je bilo i preduzeće koje je trebalo da  upravlja tiim objektima i ostalom sportskom infrastrukturom.  Međutim, jedinu korist od njega je imao direktor Srećko Medenica.  On je, tokom 2011.  godine bio direktor JP Sportski centar i za to primao zaradu, a u preduzeću niti je bilo više  zaposlenih niti je poznata čime se bavilo.

Hala je Opštini postala prevelik teret i zbog tuga za utrošenu struju od skoro 200.000 eura.   Nekoliko godina  tom objektu je bila isključena električna energija. Sportisti trenirali uz svjetlost šterika, a prostorije su zagrijavali ložeći peći na drva.

U međuvremenu je država navila formiranje novog preduzeća Centar  za pripreme sportista. Te planove sugrađanima je 2014. godine prenio tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković.

„Imam uvjeravanja sa državnih adresa i da će smještajni kapaciteti u Domu mladih biti preuređeni i podignuti na veći nivo, daleko uslovniji za boravak. Sve to, računajući i nadavno završeni fudbalski teren i još neke infrastrukturne investicije, omogućiće Kolašinu da postane konkurentno mjesto za pripreme sportista, za šta je klimatski idealan”, saopštio je tada  Brajušković.

Projektom, kako je najvaljivano, trebalo je da bude  biće obuhvaćena pored dva objekta i zemljište od 30.000 matara kvadratnih.  Planovi se nikad nijesu obistinili, pa su i Opština i država još jednom pokazale da nijesu imale  volje da brine o vrijednom dijelu sportske infrastrukture.  U Kolašinu sada opet imaju velika očekivanja od države.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo