Povežite se sa nama

OKO NAS

GRADSKO JEZGRO NIKŠIĆA OSLOBOĐENO POLICIJE: Sanjao sam fini centar, mnogo ljudi nigdje žandara

Objavljeno prije

na

Policijske blokade na ključnim tačkama Nikšića, postavljene da spriječe nikšićke rudare da sa svojom teškom mehanizacijom stignu do Podgorice, poslednjih sedam dana kao rezultat imaju oslobođene gradske i prigradske saobraćajnice od prisustva organa represije.

Nikšić poslednje sedmice zato liči na gradove po civilizovanom svijetu u kojima se policija pojavljuje samo kad je prijeko potrebno, u državama u kojima je ta služba nevidljiva i efikasna.

Nema poznatih, policiji omiljenih, „sačekuša” u centru grada – kod Džigijeve kuće i gradske bolnice, pa su vozači rasterećeni briga zbog užasnog grijeha – vožnje u polovnim automobilima, sa sijalicama koje ne rade, nevezanog pojasa ili odgovarajuće dubine šare na pneumaticima i svih drugih propusta koje revnosni policajci pretvaraju u novac za punjenje državnog budžeta.

Nedostatak policije na ulicama nije međutim podigao stopu kriminaliteta u gradu. Broj krivičnih prijava, kažu u policiji, čak je malo manji nego u istom periodu prošle godine. Istina, ljeto je doba godine kada se nikšićko podzemlje seli na primorje.

,,Efikasnost policije najbolje ilustruje činjenica da je Nikšić prepoznat kao grad u kome se može pazariti najčistiji heroin”, priča za Monitor poznavalac tržišta narkotika koji je želio da ostane anoniman. ,,Dolaze kod nas da kupuju i iz Podgorice, pa čak i sa primorja. Posao cvjeta upravo zahvaljujući vezama sa pojedincima u policiji koji su igrači u poslu”. Policija, tvrdi on, hapsi samo sitnije dilere konkurencije i one koji se pokušavaju samostalno progurati na tržište.

Policijski automobili, novi opeli i džipovi puni specijalaca, su se iz centra grada preselili na tri periferne tačke.

Prva je tunel Budoš koji izgleda predstavlja posljednju policijsku liniju odbrane ukoliko rudari probiju ostale blokade. Na sporednom putu u neposrednoj blizini ulaska u tunel danima je nekoliko policijskih automobila dobro sakrivenih u gustom rastinju i sa policajcima koji dokono tumaraju unaokolo.

Pored same magistrale parkirana je utovarna lopata, vjerovatno pripravna da blokira ulaz u tunel i spasi Vladu od zaglušujuče buke rudarske teške mehanizacije.

Laganom vožnjom ispod planine Budoš pa preko Careva mosta i lavirinta uličica prigradskog naselja Kličevo stiže se do druge utovarne rampe, u koritu rijeke Gračanice. Na tom mjestu policija se, međutim, ne krije. Nešto zbog konfiguracije terena u pustoši devastiranog korita rijeke, a više zbog radnog zadatka blokade izlaza iz rampe teškim kamionima koji su prema najavi rudara takođe potencijalni putnici za Podgoricu. Tu su dva terenska vozila i nekoliko opela sa ljudstvom koje se znoji na junskom suncu.

Fotoaparat tradicionalno izaziva nervozu i procedura nalaže vođi jedinice da okrene nama nepoznati broj kako bi dobio instrukcije. ,,Tu je neki novinar Monitora, slikava”, čuje se. Sa druge strane vjerovatno stiže blagoslov i situacija se normalizuje, pa stariji policajac čak i javno izražava želju da bude što ljepši na fotografiji.

Obećavamo lijepu sliku i krećemo ka glavnom izložbenom prostoru policijskog ,,street arta” u Nikšiću ovih dana: blokade u Rubežima. Pozornica performansa je uski asfaltni put u centru naselja i kada se pojavite na licu mjesta prvo vam padnu na pamet stihovi Bore Đorđevića: ,,Gospode Bože koliko organa, mora da je fatamorgana.” Stvarnost nažalost: scena kao iz loših američkih filmova desetak policijskih automobila i pedesetak policajaca stoje naspram robusnih mašina sa rudokopa u nikšićkoj Župi.

,,,Ključeve smo bacili dok se ne nađe rješenje koje će nas zadovoljiti, Ne postoji tehnika da otvori ovaj put dok mi to ne uradimo”, tvrdi jedan od vozača teških volvo mašina kojima se, eto nije dalo da vide Podgoricu. Mještani Rubeža donose rudarima kafu, a tu je uvijek i nekoliko Župljana koji su poslednjih sedam dana odsječeni od centra grada.

,,Dok gradom prolaze tone droge njima je sedam dana glavni posao da brane Vladu od rudara, od svojih građana koji samo traže da rade, ništa drugo. I ko im pomaže u tome: kriminalci”, kaže mještanin Župe koji se dovezao autom do blokade. Dalje će taksijem.

I dok se nastavlja tihi rat i igra živaca države i rudara, gradsko jezgro pomalo liči na neki zaboravljeni, sretniji grad.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo