Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠVERC MARIHUANE: Rat u Lazaretu

Objavljeno prije

na

U susjednoj Albaniji dok nastaje ovaj tekst (srijeda popodne) u toku su žestoke borbe između policijskih snaga i narko mafije. Oblast u kojoj se vodi rat zove se Lazaret, a poznata je pod nazivom albanska Kolumbija. Mediji u regionu prenose da su se borbe rasplamsale prije dva dana i da se puca iz svih vrsta naoružanja.

O borbama u Lazaretu najprije je javio albanski portal Top čenel, a prvi podaci govore o zasjedi grupe koja pruža oružani otpor policiji i za koju se vjeruje da je čini deset do petnaest osoba.

Kao što je bio slučaj i ranije, policija nije smjela da uđe u selo i pruži podršku kolegama koji su upali u zasjedu narkomafije, pa je lokalna policija zatražila pomoć specijalnih Snaga za brzu intervenciju RENEA. Policija i RENEA su potom počele akciju hapšenja osoba koje su pucale.

Televizija B92 javila je da je na policiju pucano i iz dvije kuće u blizini. Do sada je u obračunu život izgubio pripadnik specijalnih snaga koji je za sobom imao i nekoliko operacija u Avganistanu, dok je dvojici ranjenih ukazana pomoć i oni se nalaze van životne opasnosti.

Mediji javljaju i da su prema Lazaratu krenule jake policijske snage, a akciju predvode ministar za unutrašnje poslove Saimir Tahiri, direktor policije Haki Čako, kao i tužilac za teške zločine Adnand Džoli. Policija je opkolila čitavu zonu Lazareta i postavila mnogobrojne kontrolne punktove na svim prilaznim putevima i intenzivno kontroliše sva sumnjiva kretanja.

Monitor je pisao o tome da je rat između policije i narko-mafije u Lazaretu vođen i prošle godine. Tada je uništeno 23 tone kanabisa, oko 81.300 stabljika i rasada ove biljke. Tokom pretresa su otkrivene četiri laboratorije od kojih dvije za preradu i pakovanje biljaka i dvije za preradu ulja hašiša.

U policijskoj akciji prošle godine u Lazaretu pronađene su i velike količine municije i oružja, od čega 17 komada teškog naoružanja. Pretreseno je 130 kuća i veliki prostor unutar samog sela, zemlje oko sela i opštinskih imanja, gdje su policijske snage uspostavile kontrolu.

Albanija važi za najvećeg proizvođača marihuane u Evropi i drugog u svijetu, dok je Crna Gora u švercerskom i kriminalnom lancu jedna od najznačajnijih država za tranzit ove droge, a droga je uglavnom preko Luke Bar švercovana do Italije, i dalje prema tržištu u zapadnoj Evropi, sve do Skandinavije, gdje je njena cijena dostizala najveće iznose. Zapljene skanka su u posljednje vrijeme bile sve učestalije.

Prema Monitorovom izvoru iz crnogorske policije u oblasti Lazaret godišnje se proizvodilo više stotina tona marihuane, poznate kao albanka, kao i modifikovane verzije kanabisa skanka.

Ovaj izvor kaže da je vođa narkokartela koji je kontrolisao Lazaret bio Gate Mahmutaj, dok mu je desna ruka Arsen Bahaj.

,,Izmir Hebovija ima nadimak Shkodran, ili Skadranin, i on je bio glavna albanska veza za Crnu Goru, odnosno za trgovinu sa Tuzima” , tvrdi Monitorov izvor.

Droga iz Lazareta obično ide u nekoliko standardnih i ustaljenih švercerskih pravaca. Jedan od njih je od Drača i Valone, gliserima do Italije. Drugi pravac je od Valone do hrvatskog grada Šibenika, odakle brodovima produžava za Veneciju.

,,Treći put je vodio preko Crne Gore. Droga je obično prenošena putničkim automobilima. Vrijedni tovari ulaze preko Božaja, odnosno Sukobina, a zatim, ako tu prođe, ide na Debeli brijeg. Kod prenosa droge većinom se koriste automobili sa prepravljenim dnom, u krovnom tapacirungu, kao i u instrumental tabli. Većinu kurira prestavljaju mladi albanski bračni parovi, mada je bilo slučajeva da i stariji ljudi za dobru naknadu prenose skank. Postojala je i ruta koja je preko Crne Gore i Srbije vodila do graničnog prelaza Horgoš prema Mađarskoj. Tu su uglavnom korišćeni teretni kamioni”, kaže naš dobro obaviješteni izvor.

Mada su lokalne vlasti u Albaniji i ranije tvrdile da svake godine unište između sedamdeset i sto hiljada biljki kanabisa, u ovoj susjednoj zemlji ima oblasti koje su van kontrole vlasti.

Prema podacima našeg dobro obaviještenog izvora u Albaniji postoji veliki broj zasada površine dva do tri hektara, većinom hibridne, odnosno modifikovane marihuane. Riječ je o marihuani sa cvijetom i velikom koncentracijom opijata. Ona je mnogo skuplja od obične marihuane. Kilogram ove droge u tranzitu je 750 eura, a kada stigne na zapadnoevropsko tržište, onda cijena jednog kilograma dostiže od tri do pet hiljada eura.

Iako ne jedina, Lazaret je najveća takva oblast koja je izvan kontrole vlasti u Albaniji. Samo u ovoj oblasti albanska mafija je mogla za mjesec da stavi na tržište oko dvadeset tona ove droge.

I pored čestih akcija, policija očigledno ne uspijeva da prekine puteve marihuane i skanka u Lazaretu.

O kakvim razmjerama proizvodnje i šverca droge se radi, govore i podaci koje je objavila američka agencija AP. Prema ovoj ageniciji Lazarat nosi epitet ,,fabrike za marihuanu” sa godišnjom proizvodnjom od oko 900 tona kanabisa i ,,izvozom” narkotika u tržišnoj vrijednosti od nevjerovatnih četiri i po milijarde eura.

To je čak polovina bruto društvenog proizvoda Albanije. Agencija AP podsjeća da je stanovnicima tog sela na jugu Albanije, uzgajanje marihuane najvažnija privredna djelatnost.

Crna Gora, kao susjed Albanije, sa svojim kriminalnim i švercerskim grupama dobro se uklapa u tu priču. Šverc droge i drugih roba značajna je privredna grana i u našoj državi. Kriminalne grupe između ovih država, prema Monitorovom izvoru, dobro su oslonjene jedni na druge i čine teško raskidivu spregu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo