Povežite se sa nama

Izdvojeno

NENAD POPOVIĆ, RUKOVODILAC U ČUVENOM AMSTERDAMSKOM „COSTER DIAMANDSU”: Ono što nije neophodno mnogo košta i svi bi htjeli da imaju

Objavljeno prije

na

Na ulazu u prostorije Costera zamoliće vas da upišete podatke o sebi, zemlji i jeziku koji govorite. Dio poslovne politike je i praksa da se posjetiocu omogući pratilac na maternjem jeziku. Među zaposlenima su ljudi 40 različitih nacionalnosti, a klijente uslužuju na 90 različitih jezika. Dočekaće vas sa širokim osmijesima, otvoriti salone, počastiti kafom i uvesti u svijet glamura i sjaja

 

U dijelu Amsterdama, između dva velika holandska muzeja, Rijks i Van Gogh, smješten je Coster diamonds, vodeća kompanija dijamanata u Holandiji i jedna od najvećih u Evropi. Ovdje se obrađuju, bruse i poliraju dijamanti, prenosi tajna najfinije obrade. Osnovana je 1840. godine i pripadala je porodici Coster. U vrijeme prije zatvaranja granica i pandemije posjetili smo ih.

Na ulazu u prostorije Costera zamoliće vas da upišete podatke o sebi, zemlji i jeziku koji govorite. Dio poslovne politike je i praksa da se posjetiocu kompanije omogući pratilac na maternjem jeziku. Dočekaće vas sa širokim osmijesima, otvoriti salone, počastiti kafom, uvesti u svijet glamura i sjaja.

Holanđanka Paulina Vilijamson dugo godina brusi i polira. Uspjelo joj je da izbrusi najmanji dijamant na svijetu, 16 puta manji od zrcnceta šećera. Ovaj, okom nevidljivi dijamant upisan je u Ginisovu knjigu rekorda.

„Ako nisi u stanju da se koncentrišeš na ovako male stvarčice, da im daš svu svoju ljubav, onda nisi u stanju da radiš sa dijamantima. Moraš imati neku tajnu vezu sa tim kamenčićima. Meni su, poslije svih ovih godina, ostali misterija. Radi se osam sati dnevno uz stalnu misao da radiš sa nečim veoma vrijednim, a da jedan pogrešan potez može cio dijamant uprostiti”, kaže Paulina.

Među izloženim eksponatima centralno mjesto zauzima Luculan, zaštićen plastičnom kupolom. Najveća ikada iskopana stijena dijamanta.Težak je 181,15 karata, vrijedan milion i po dolara i u posjedu je ove kompanije. Izložena je i kopija britanske kraljevske krune, sa svjetski poznatim dijamantom Koh i Noor, brušenim u radionicama Costera.

Neobrađena stijena dijamanta najčešće ima oblik piramide, kaže Bagrat Edilian, porijeklom iz Jermenije. Objašnjava: „Čak 55 odsto dijamantske stijene izgubiće se brušenjem u dijamantskoj prašini“.

Tokom prezentacije soba je zaključana, video kamere uključene, obezbjeđenje prisutno. Oko zgrade je dosta policajaca i stvorili bi se tu za nekoliko minuta ukoliko bi neko pokušao provalu.

Na stolu, u jednoj od 20 prostorija za prezentaciju, na plavoj plišanoj površini, naš pratilac pincetom ređa blistave kamenčiće dijamanata. Prvo najmanji, sa ciljem da se posjetilac impresionira objašnjenjem, da svaki od njih ima 58 strana. U polukrugu Bagrat Edilian niže njih pet. Težina im je jedan karat, zajedno.

Najvredniji dijamanti su river, modrobijeli, a visoko cijenjeni su i weselton, čisto bijeli. U tipologiji postoje još i top cape i cape, dijamanti boje svijetlog bijelog vina, ali oni nemaju tako visoku vrijednost.

Vrijednost dijamanta određuje i čistoća kamena. Čist dijamant je onaj u kome stručnjak koji ga posmatra lupom koja uvećava deset puta, ne može da vidi ništa osim čistog kristala, bez primjese ugljena ili vazduha. Cijenu, naravno, određuje i odnos ponude i potražnje.

„Možemo da zadovoljimo sve potrebe kupca. Tu su primjerci za stotinak eura, oni vrijedni par hiljada, do dijamanata koji koštaju i stotine hiljada”, priča Edilian dok mi na dlan stavlja dijamant težak pet karata, izbrušen na 72 strane i prepoznatljiv kao princezin brus. On je jeftiniji od briljanta, jer se tokom obrade gubi samo 25 odsto stijene. Košta 352.000 eura.

Među zaposlenima su ljudi 40 različitih nacionalnosti, a klijente uslužuju na 90 jezika. Samo u sektoru za Istočnu i Centralnu Evropu deset zaposlenih pokriva 29 istočnoevropskih zemalja, uključujući zemlje bivšeg SSSR-a i komunicira na 20 jezika.

Rukovodilac ovog sektora je Beograđanin Nenad Popović. U Amsterdamu se, kaže, našao slučajno, u međuvremenu je dobio holandsko državljanstvo, ali se nije prestao osjećati Srbinom. Otišao je iz rodnog Beograda kao mlad pravnik svjestan, da iako, osim srpskog i slovenačkog, govori šest jezika – engleski, njemački, italijanski, francuski, švedski, španski – nema nikoga s kim može razgovarati i na jednom od njih. Sjeća se riječi kolege, koji mu je na početku karijere u Geneksu rekao, da će, kad nauči da trguje sa dva seljaka, moći da prodaje i dijamante u Amsterdamu. „Nekako je ovaj savjet dobio snagu predskazanja”, sjeća se Popović.

U međuvremenu, naučio je holandski, češki i ruski, ali i umijeće da prodaje dijamante koje opisuje kao „ono što nije neophodno, mnogo košta, a svi bi željeli da imaju”. U Costeru je počeo kao prodavac, a onda je pad Berlinskog zida povećao priliv posjeta iz Istočne Evrope u Amsterdam i otvorio nove mogućnosti  Nenadu Popoviću.

„Tadašnji menadžment je smatrao da nam ne trebaju klijenti sa Istoka jer će, mislili su, ući bez para i samo praviti gužvu. Ipak, prihvatili su moj predlog da probamo. Krenuli smo prvo sa turističkim grupama iz Češke i te godine, za tu zemlju i za te prilike, napravljen je nevjerovatan obrt – 40.000 eura.  Rukovodstvo kompanije promovisalo me u menadžera, počeo sam da vodim brigu o tom tržištu i danas je godišnji obrt čitavih 5 miliona eura”, kaže Popović. Potom precizira: „Kupci su prije svega Rusi, pa Poljaci, oni vole nakit i kupuju lijepe i elegantne stvari. Veliki posao napravili smo i sa baltičkim zemljama, posebno sa Litvanijom. Od marta do oktobra stigne i po 200 autobusa iz Litvanije, ali dolaze i Mađari kod kojih se austrougarska tradicija i danas osjeća. Od 1992. do 1995. Česi su stizali masovno. Sada je za njih Holandija postala manje interesantna jer se više ne osjećaju zatvoreni i nemaju osjećaj da trebaju da vide Evropu za 24 sata”.

A naše zemlje? „Najveći kupci su iz Slovenije, iako svi bivši Jugosloveni vole nakit. Slovenci dolaze oko 1. maja. To su dani praznika Oslobodilne fronte i Uskrsa. Najskuplji dijamant koji je jedna Slovenka kupila, koštao je oko 90.000 eura. Iz Hrvatske je više individulanih posjeta nego organizovanih turističkih grupa. To su ljudi koji lijepo pazare. Obično poslovan svijet. Sa prostora Srbije i Crne Gore nema turističkih grupa. Imali smo individualne prodaje. Ništa spektakularno. Dijamanti vrijedni par hiljada eura. Srećom, naši ljudi nisu poput Amerikanaca, za koje je jedini kriterijum kvaliteta, veličina kamena”, nastavlja Popović.

Muškarci su, u principu, jednostavniji i lakši kupci, tvrde prodavci u Costeru. Muškarac koji kupuje dijamant dami ima povjerenje u prodavca, žene su opreznije, duže zagledaju, a najčešće ne znaju šta zaista hoće. Na prodavcu je da osjeti ukus, procijeni koliko je novca dama spremna da potroši, i odabere dobru ponudu.

Generalno, objašnjava Popović, a na osnovu dugogodišnjeg iskustva, žene sa Balkana, Ruskinje, Poljakinje i Mađarice kupuju same, uz komentar koji je često čuo: „Sama sam zaradila, sama i kupujem”. Dankinje, Finkinje i Norvežanke rijetke su posjetiteljke. Baš kao i Holanđanke – sklonost ka skupocjenom dotjerivanju strana je tvrdom protestantskom vaspitanju.

Rijetki kupci su naši ljudi na privremenom radu u inostranstvu. Rijetko svaraćaju i Francuzi. Radije, po cijenama i 30 odsto višim nego u Amsterdamu, trguju u francuskim draguljarnicama. Turska i arapska žena uvijek bira, ali kupuje isključivo – on.

 

Zvučna imena

Trgovala su ovdje brojna zvučna imena, ali u Costeru nerado otkrivaju imena klijenata. Ipak, saznajemo, da je Lučano Pavaroti ovdje kupio lijepu i veliku narukvicu, da je trgovala Elizabet Tejlor, ali i da je u njihovim prostorijama promovisala svoj parfem white diamonds. Pazario je i Ivo Pogorelić, Đerđ Ligati mađarski kompozitor, dosta operskih diva koje u Amsterdamu gostuju…

Nijedan političar sa prostora bivše Jugoslavije nije upisan u kartoteku posjetilaca ili kupaca.

 

Kućna dostava

„Nazovu nas, kažu nam koji kamen i koje težine i kvaliteta žele i mi ga isporučimo na adresu”, objašnjava Nenad Popović.

Bude i posebnih zanimljivosti. „Bilo je slučajeva da muškarac dami kupi psten od dva karata, klekne i zaprosi je. Zamislite, jednom je ona odgovorila da će razmisliti. Ali, to je izuzetak. Nevjerovatne su reakcije žena kada tokom prezentacije na njen dlan stavimo dijamant vrijedan 250.000 eura. Mislimo da se tog momenta osjeća kao kraljica svijeta”.

Lidija KOJAŠEVIĆ-SOLDO

Komentari

FOKUS

RASPAD VLASTI: Pet modela raspleta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko je načina razrešenja političke krize. Nema idealnog. Kad se sve sabere – koncentraciona vlada, po ugledu na onu koju je nekada predlagao Pokret Odupri se je  model koji bi omogućio da se smanje tenzije, i obezbijedi širok konsenzus neophodan za organizovanje izbora. Taj predlog nije na stolu

 

Nakon Inicijative za smjenu Vlade, koju je prethodne sedmice parlamentu podnijela lista Crno na bijelo (Građanki pokret URA i CIVIS) i dio opozicije – SDP, SD Bošnjačka stranka, Albanska lista, Albanska partija i dio poslanika DPS-a, premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu – ,,državni udar”. Ne znaš da li govori Krivokapić ili Milo Đukanović. Montiranu aferu državni udar, gledali smo kao odgovor Demokratske partije socijalista na realnu mogućnost da 2016. godine, izgubi vlast.

Đukanovićev DPS ipak je to doživio u avgustu 2020, ali je stanje ostalo – isto. U pokušaju da očuva Vladu, Premijer Krivokapić, poput Đukanovića, uzvratio je udarom na ,,izdajnike”. One koji ne staju uz njega. Smijenio je Sergeja Sekulovića sa pozicije v.d. ministra pravde, a samim tim i iz članstva Sudskog savjeta. I postavio – sebe. Tako je Krivokapić sada premijer, ministar pravde, i član Sudskog savjeta iako nije pravnik. Potom je smijenio Borisa Marića, direktora Direktorata za pravosuđe, i Danila Mrdaka, direktora Direktorata za zaštitu životne sredine. Ministra  spoljnih poslova Đorđa Radulovića povukao je nazad kući iz diplomatske posjete Makedoniji, što su tamošnji mediji okarakterisali diplomatskim skandalom.

Premijer se odrekao i nasleđa mitropolita Amfilohija, čiji je amanet po sopstvenom priznanju, kao premijer izvršavao. Sada, kada njegovoj Vladi prijeti smjena, Krivokapićeva Vlada je, bez dijela, ministara, poslala Patrijarhiji u Beograd izmijenjeni  Temeljni ugovor sa SPC-om, na potpis. U novom dokumentu umanjuje se, između ostalog,  istorijska uloga Mitropolije crnogorsko-primorske, i izbacuje termin Pravoslavna crkva, koji se vezuje za pokojnog mitropolita Amfilohija, odnosno njegove navodne namjere da Mitropoliju crnogorsko- primorsku učini autonomnom od SPC-a. Novim dokumentom dodatno je minimalizirana uloga države u upravljanju crkvenom imovinom.

Krivokapić je stigao i na čelo liste Zajedno za budućnost, potom i  na čelo Vlade,  o čemu je i sam više puta svjedočio, zahvaljujući uticaju Mitroplije crnogorsko- primorske, odnosno mitropolita Amfilohija, na dio tadašnje opozicije, koja sada čini parlamentarnu većinu. Uticaj litija – protesta koje je uoči izbora mjesecima organizovala Mitropolija, na rezultat izbora u avgustu 2020, bio je presudan. Kao i snažno pozicioniranje te crkve u politički život Crne Gore nakon izbora. Bliskost Mitropoliji, odnosno SPC-u, postala je ulaznica u državne strukture i pozicije, a njena želja prioritet. Predstavnici SPC-a stigli su čak i u vodeće tijelo državnog univerziteta.

U jeku političke krize u Crnoj Gori i potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, otputovao je u posjetu srpskom partrijarhu Porfiriju u Beograd. O detaljima i razlozima  posjete,  nema zvaničnih detalja. Ona je okarakterisana kao – privatna. Abazović je nedavno gostujući na RTCG-u, kazao da Krivokapić ne bi bio premijer, da on nije na to uticao u razgovoru pod Ostrogom sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem. Tako je samo dodatno potvrdio ono što se zna – da je Mitropolija imala direktan uticaj i na sastav Vlade.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo