Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ni za lijek

Objavljeno prije

na

Prije neki dan u parlamentu novi stari premijer Milo Đukanović nam je fino objasnio da „svaki građanin procjenjuje rad i učinke jedne države i njene vlade kroz to da li lako i kvalitetno može da zadovolji svoje zdravstvene potrebe. Ne možemo reći da se stvari ne poboljšavaju i da se pri ovom nivou budžeta malo izdvaja za zdravstvo”, kaže premijer. Iz Fonda zdravstva, međutim, mjesecima upozoravaju da nedostatak novca već ozbiljno pogađa naš zdravstveni sistem. Da živimo u teškim vremenima i da neće biti lijekova direktor Fonda zdravstva Ramo Bralić ovih dana upozorava na sva zvona. Problem je to što Fondu milione eura duguju svi, od državnih organa i opština, do privatnih kompanija, posebno Kombinat aluminijuma, Željezara, Rudnici Boksita i Luka Bar. Ne zna se tačan broj ljudi koji u Crnoj Gori ne mogu da ovjere zdravstvenu knjižicu te tako ostaju bez mogućnosti da koriste zdravstvenu zaštitu. ,,Osiguranicima čiji poslodavci ne uplaćuju doprinose u dužem periodu ovjera se obavlja u rijetkim, opravdanim slučajevima, kada se radi o djeci, hitnim stanjima i hroničnim bolesnicima”, kaže Bralić. Ostali, pravac privatnik. Bralić objašnjava da se Fond suočava sa problemom redovnog izmirivanja zarada zaposlenima u zdravstvu, te da nije u mogućnosti da plaća obaveze prema dobavljačima za lijekove i medicinski potrošni materijal, kao ni prema zdravstvenim ustanovama u Srbiji. ,,Dobavljači lijekova upozoravaju na obustavu isporuke medikamenata, a mnoge ustanove zahtijevaju avansno plaćanje za usluge liječenja”.

Ne zna se je li samo kriza kriva za to što u zdravstvenim ustanovama po Crnoj Gori povremeno nema pojedinih lijekova, zavoja, injekcija, raznih testova.

Po više od mjesec dana u Kliničkom centru, naprimjer, nijesu imali testove za određivanje nivoa hormona za štitnu žlijezdu, nijesu se mogli uraditi tumor markeri, niti odrediti nivo valproata u krvi, koji je bitan za liječenje epilepsije.

„Prema nekoj uhodanoj potrošnji, testovi se naručuju tromjesečno. Mi na vrijeme napravimo porudžbu. Međutim, nekada se desi da se rok isporuke prolongira, možda zbog neplaćanja, ali ne mogu da ulazim u finansijski dio jer to ne znam pouzdano”, kaže za Monitor direktorka Centra za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku mr Dragica Božović.

Ona, međutim, tvrdi da to što reagensa pomoću kojeg se određuje nivo valproata u krvi nema mjesec dana ne može ugroziti zdravlje ljudi, jer se radi, kako je objasnila, o terapeutskim dozama koje ne ugrožavaju zdravlje. „Ti lijekovi mogu imati neželjeno dejstvo, ali ljekar pravi procjenu i određuje neškodljivu dozu”.

Ni to što povremeno nema testova za tumor marker, po svoj prilici, nije sporno. ,,Tumor markeri se najviše koriste za praćenje terapije, nakon operacije, a manje u dijagnostičke svrhe. Svi ti pacijenti su pod kontrolom ljekara koji primjenjuju i druge dijagnostičke metode za kvalitetno zbrinjavanje takvih pacijenata”.

Centar se lijekovima i testovima snabdijeva na tenderu koji se raspisuje jednom u četiri godine. „Potrošnja vremenom raste i to se ne može sve tačno izračunati koliko nam čega treba. Neke parametre koje smo planirali za četiri godine, skoro smo potrošili “, kaže Božović.
Pojedine laboratorijske analize u Crnoj Gori se rade samo u toj zdravstvenoj ustanovi.

,,Živimo u teškom vremenu i vjerovatno se prilikom izbora vodi računa da se obezbijede testovi za osnovnu dijagnostičku paletu i zbrinjavanje bolničkih pacijenata, a onda za sekundarni i tercijarni nivo dijagnostike, koji mi radimo,”, kaže Božović i dodaje da su ti testovi jako skupi.

Građani Crne Gore su redovno i do sada morali da kupuju i određene vrste antibiotika, naprimjer injekcije longacefa, ponekad i zavoje. Dešava se da patronažna sestra dođe da previje bolesnika i kaže da nema zavoja.

Premijer je procijenio da ,,organizacija, odgovornost i efikasnost rada u zdravstvu mogu i treba da budu predmet stalnog poboljšanja”. Jednostavno je: kad vam kažu da nema zavoja, vi ih zamolite da se organizuju. I odete da kupite zavoj.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo