Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ni za lijek

Objavljeno prije

na

Prije neki dan u parlamentu novi stari premijer Milo Đukanović nam je fino objasnio da „svaki građanin procjenjuje rad i učinke jedne države i njene vlade kroz to da li lako i kvalitetno može da zadovolji svoje zdravstvene potrebe. Ne možemo reći da se stvari ne poboljšavaju i da se pri ovom nivou budžeta malo izdvaja za zdravstvo”, kaže premijer. Iz Fonda zdravstva, međutim, mjesecima upozoravaju da nedostatak novca već ozbiljno pogađa naš zdravstveni sistem. Da živimo u teškim vremenima i da neće biti lijekova direktor Fonda zdravstva Ramo Bralić ovih dana upozorava na sva zvona. Problem je to što Fondu milione eura duguju svi, od državnih organa i opština, do privatnih kompanija, posebno Kombinat aluminijuma, Željezara, Rudnici Boksita i Luka Bar. Ne zna se tačan broj ljudi koji u Crnoj Gori ne mogu da ovjere zdravstvenu knjižicu te tako ostaju bez mogućnosti da koriste zdravstvenu zaštitu. ,,Osiguranicima čiji poslodavci ne uplaćuju doprinose u dužem periodu ovjera se obavlja u rijetkim, opravdanim slučajevima, kada se radi o djeci, hitnim stanjima i hroničnim bolesnicima”, kaže Bralić. Ostali, pravac privatnik. Bralić objašnjava da se Fond suočava sa problemom redovnog izmirivanja zarada zaposlenima u zdravstvu, te da nije u mogućnosti da plaća obaveze prema dobavljačima za lijekove i medicinski potrošni materijal, kao ni prema zdravstvenim ustanovama u Srbiji. ,,Dobavljači lijekova upozoravaju na obustavu isporuke medikamenata, a mnoge ustanove zahtijevaju avansno plaćanje za usluge liječenja”.

Ne zna se je li samo kriza kriva za to što u zdravstvenim ustanovama po Crnoj Gori povremeno nema pojedinih lijekova, zavoja, injekcija, raznih testova.

Po više od mjesec dana u Kliničkom centru, naprimjer, nijesu imali testove za određivanje nivoa hormona za štitnu žlijezdu, nijesu se mogli uraditi tumor markeri, niti odrediti nivo valproata u krvi, koji je bitan za liječenje epilepsije.

„Prema nekoj uhodanoj potrošnji, testovi se naručuju tromjesečno. Mi na vrijeme napravimo porudžbu. Međutim, nekada se desi da se rok isporuke prolongira, možda zbog neplaćanja, ali ne mogu da ulazim u finansijski dio jer to ne znam pouzdano”, kaže za Monitor direktorka Centra za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku mr Dragica Božović.

Ona, međutim, tvrdi da to što reagensa pomoću kojeg se određuje nivo valproata u krvi nema mjesec dana ne može ugroziti zdravlje ljudi, jer se radi, kako je objasnila, o terapeutskim dozama koje ne ugrožavaju zdravlje. „Ti lijekovi mogu imati neželjeno dejstvo, ali ljekar pravi procjenu i određuje neškodljivu dozu”.

Ni to što povremeno nema testova za tumor marker, po svoj prilici, nije sporno. ,,Tumor markeri se najviše koriste za praćenje terapije, nakon operacije, a manje u dijagnostičke svrhe. Svi ti pacijenti su pod kontrolom ljekara koji primjenjuju i druge dijagnostičke metode za kvalitetno zbrinjavanje takvih pacijenata”.

Centar se lijekovima i testovima snabdijeva na tenderu koji se raspisuje jednom u četiri godine. „Potrošnja vremenom raste i to se ne može sve tačno izračunati koliko nam čega treba. Neke parametre koje smo planirali za četiri godine, skoro smo potrošili “, kaže Božović.
Pojedine laboratorijske analize u Crnoj Gori se rade samo u toj zdravstvenoj ustanovi.

,,Živimo u teškom vremenu i vjerovatno se prilikom izbora vodi računa da se obezbijede testovi za osnovnu dijagnostičku paletu i zbrinjavanje bolničkih pacijenata, a onda za sekundarni i tercijarni nivo dijagnostike, koji mi radimo,”, kaže Božović i dodaje da su ti testovi jako skupi.

Građani Crne Gore su redovno i do sada morali da kupuju i određene vrste antibiotika, naprimjer injekcije longacefa, ponekad i zavoje. Dešava se da patronažna sestra dođe da previje bolesnika i kaže da nema zavoja.

Premijer je procijenio da ,,organizacija, odgovornost i efikasnost rada u zdravstvu mogu i treba da budu predmet stalnog poboljšanja”. Jednostavno je: kad vam kažu da nema zavoja, vi ih zamolite da se organizuju. I odete da kupite zavoj.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo