Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nije zdravo ćutati

Objavljeno prije

15 godina

na

Vlada Crne Gore će, najavljeno je, za petnaestak dana razmatrati Akcioni plan za borbu protiv korupcije u zdravstvu. Da li ćemo dobiti još jedan snop papira sa raznim preporukama i modelima obračuna sa korupcijom ostaje da se vidi. Tek će se vidjeti i kako Vlada namjerava da se bori sa tim problemom o kojem se godinama priča. No, ponešto se već zna. Kao, na primjer, da će ljekari, koji sada nakon radnog vremena u javnom zdravstvu idu u privatne ordinacije, morati da se odluče – za samo jedno radno mjesto. Ili će novac zarađivati u državnim ordinacijama ili privatnim. Oboje neće moći. Ministarstvo zdravlja je zaključilo da paralelno ordiniranje nije „zdravo”. ,,Ljekarima ćemo dati rok od tri mjeseca da se snađu, opredijele za državnu ili privatnu ordinaciju”, obznanio je ministar zdravlja dr Miodrag Radunović. Pacijenti sigurno neće imati ništa protiv toga. ŠTA KAŽU LJEKARI: Vladimir Pavićević, predsjednik sindikata Kliničkog centra Crne Gore, kaže u razgovoru za Monitor da ukoliko je ministarstvo zaista odlučno da zdravstvo postavi na zdrave osnove – ovo može biti pozitivan korak. ,,Ukoliko se uslovi rada i zarade ljekarima u javnom zdravstvu poboljšaju – to je dobro rješenje. Jer, ljekari koji nakon ambulante ili bolnice odlaze u privatne ordinacije imaju veliki broj radnih sati što nikako nije dobro”, objašnjava Pavićević. On tvrdi da bi se novom mjerom mogla suzbiti i ,,koruptivni ambijent” koji nastaje zbog mogućnosti prebacivanja pacijenta iz državne u privatnu ordinaciju i obrnuto. ,,Nadam se da će ljekari koji se opredijele za javno zdravstvo sada potruditi da se nivo usluga podigne na viši nivo”, kaže Pavićević. On upozorava i da će ako se plate ljekarima u javnim zdravstvenim ustanovama ne povećaju ponovo biti rada na crno.

BIĆE TO OZBILJNA AKCIJA: Ministarstvo je, tvrdi ministar Radunović, ovoga puta ozbiljno i želi da se obračuna sa korupcijom. Pri Ministarstvu zdravlja biće formirano odjeljenje za zaštitu prava pacijenata, gdje će raditi dva ljekara i pravnik. ,,Raspisaćemo tender za istraživanje koje će dati realnu sliku da li ima i gdje korupcije što će usmjeriti djelovanje na konkretne segmente. Obezbijedićemo transparentnost listi čekanja na komplikovanije operacije srca i kukova, po pojedinim bolnicama, što je već zaživjelo u Hrvatskoj”, kaže Radunović. I pozvao medije na saradnju. Zvuči dobro. Ali i do sada su postojali načini da pacijenti prijave ono što im se ne dopada u zdravstvu pa – nikome ništa. Korupcija u zdravstvu na vidjelo je izbijala tek nakon nekog tragičnog ishoda liječenja. I sve se završavalo u novinskim člancima. Najnoviji slučaj crnogorsku javnost je zanimao svega dva dana. No, makar ohrabruje to što je Specijalni tužilac za organizovani kriminal Stojanka Radović počela sa provjerama navoda iz krivične prijave koju je protiv Kliničkog centra i ortopeda dr Nenada Vukčevića podnijela porodica pokojnog Emila Šahmanovića. Tako je makar obećala vrhovna državna tužiteljica Ranka Čarapić.

MITO I KORUPCIJA: Šahmanovići su optužili Klinički centar za nesavjesno liječenje, a dr Nenada Vukčevića za uzimanje mita. ,,Dr Vukčeviću sam dao 800 eura. Njega i Klinički centar, na čelu sa direktorom dr Oliverom Miljanović, smatram odgovornim za smrt moga brata”, rekao je Elvir Šahmanović. Prozvani ljekar i rukovodstvo klinike negirali su optužbe Šahmanovića: „Tvrdim da sam sve uradio na savjestan i profesionalan način, i ja i osoblje Ortopedske klinike, da pomognemo Emilu Šahmanoviću da preživi i da se oporavi. Nikakav novac nijesam tražio”, tvrdi Vukčević. Emil Šahmanović preminuo je u Kliničkom centru 2. juna, nakon što je 15. aprila povrijedio kičmu u Plavu. Porodici Šahmanović, odlučnoj da istjera pravdu do kraja, u međuvremenu se sugeriše sa više strana da odustane od krivične prijave Brat pokojnog Emila, kazao je novinarima da ga je, nakon što je podnio prijavu specijalnom tužiocu, pozvao telefonom rođak Mustafa Šahmanović, samostalni savjetnik u kabinetu predsjednika Vlade i ubjeđivao da odustane. ,,Sugerisao je da odustanemo od prijave protiv Kliničkog centra, a da dr Vukčevića prijavimo, pa da sud utvrdi je li uzeo novac ih nije. A našeg rođaka – dr Šahmanovića je zvao načelnik ortopedije dr Žarko Dašić koji je preporučio da ne obavještavamo medije i da se sve završi bez bez talasanja”, ispričao je Elvir Sahmanović. Žarko Dašić i Šahmanović ne negiraju da su zvali, već samo da su ubjeđivali Šahmanovića da odustane od prijave.

PORUKE IZ LJEKARSKE KOMORE: U priču se uključila i Ljekarska komora. Uobičajenim stavom i biranim riječima. Predsjednik Ljekarske komore dr Đoko Jočić kazao je da je ta institucija zatražiti informacije svih relevantnih faktora uključenih u taj slučaj. ,,Pred komisijama za etička i stručna pitanja pokrenućemo postupak radi utvrđivanja činjeničnog stanja. Definitivnu odluku nećemo moći donijeti prije odluke suda, čiji stav smo dužni da ispoštujemo. Nije praksa da se o jednom predmetu vode dva odvojena postupka da se ne bi uticalo na tok istrage. Mi izričemo sankcije zbog kršenja ljekarske etike i zbog učinjene stručne greške. Zbog krivičnih djela ne, to je nadležnost suda,” kazao je dr Jočić, ne precizirajući kada će pokrenuti postupak. Uz to, iz Komore su poručili da zvuči ohrabrujuće podnošenje prve krivične prijave protiv doktora u Crnoj Gori zbog primanja mita. Jočić je kazao i da očekuje da će prvi procesuirani slučaj korupcije u zdravstvu ohrabritigrađane koji su se suočili sa tom negativnom pojavom da bez straha urade isto. On smatra da je mali broj korumpiranih crnogorskih doktora, te da je i u interesu profesije da se oni identifikuju, ali uz valjane dokaze.

PLATI, PA SE LIJEČI: Da je zdravstvo na glasu po korupciji – znamo svi odavno. Dosadašnja institucionalna borba bila je traljava. ,,Naši građani prihvataju kao pravilo, a ne kao devijaciju da ljekarima treba nositi poklone ili plaćati usluge koje su dio njihovog opisa posla, što je najslikovitiji pokazatelj koliko je korupcija u zdravstvu metastazirala i koliko sam zdravstveni sektor treba izliječiti. Postoji i priličan strah od toga da se bilo kakvim pokretanjem pitanja korupcije ne zamjerite ljekarima i to kasnije skupo platite”, objašnjava Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje. Ona tvrdi da će – ukoliko se ozbiljno pristupi ispitivanju slučaja Šahmanović I navoda porodice – to zasigurno biti ohrabrujuća poruka našim građanima da ima smisla da prijave korupciju i daju lični doprinos borbi protiv nje.

Na redu je tužilaštvo. Ishod slučaja navodne korupcije mogao bi biti dobra poruka i zdravstvenim radnicima i građanima. A onda će i od akcionih planova biti koristi.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

2 sedmice

na

29 Novembra, 2024

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo