Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vrijedna sestra

Objavljeno prije

na

Advokatica Ana Kolarević po treći put je za kratko vrijeme u žiži interesovanja domaće i šire javnosti. Britanski časopis Nju ikonomi je u majskom izdanju proglasio Anu Kolarević za najboljeg poslovnog advokata u 2009 godini. Nije objašnjeno u kojoj konkurenciji, pa se može pretpostaviti da je naša Ana u ovom trenutku najbolji specijalizovani advokat u svijetu. Ovo impresivno priznanje stiglo je u prave ruke u pravo vrijeme. Baš u trenutku kada je Ana Kolarević prilično uzdrmana navodima iz teksta koji je objavio Američki centar za javni integritet pod naslovom Crna Gora porodični biznis, a prenijeli domaći mediji. Tekst se bavi procjenom težine bogatstva članova porodice Đukanović. Ana Kolarević je sestra premijera Mila Đukanovića i poznatog biznismena Aca Đukanovića. U obrazloženju nagrade navodi se da Ana Kolarević zastupa 80 odsto stranih kompanija i pojedinaca koji posluju u Crnoj Gori. Odbor navedenog strukovnog magazina dodijelio je nagradu gospođi Kolarević na osnovu preporuka značajnih klijenata kojima je asistirala u Crnoj Gori i regionu. Ništa što crnogorska javnost već nije znala. Samo što su malo zamijenjene teze. Gospođa Kolarević je najpovlašćeniji, najmoćniji i u skladu sa tim, najuspješniji advokat u Crnoj Gori. Zna se dobro da je za klijenta najbolji advokat onaj koji dobija sporove. A Ana Kolarević to zaista uspješno čini.

Kao bivši sudija Osnovnog, Višeg i Vrhovnog suda i sestra najmoćnijeg čovjeka u Crnoj Gori, svojim razgranatim vezama i kumstvima u crnogorskom pravosuđu i državnim organima svaki posao najbržim i najlakšim putem dovodi do pozitivnog ishoda. Ona kao član najuže porodice dugogodišnjeg premijera vodi najveće privatizacione procese državnih firmi. Nema sličnog primjera ni u bližem ni u daljem okruženju.

Impresivna je brzina kojom je Ana Kolarević postala najuspješnija advokatica u zemlji. Za samo šest godina advokatskog staža uspjela je da svojoj kancelariji obezbijedi primat u posredništvu u gotovo svim značajnijim poslovima stranih investitora u Crnoj Gori. Iako je u nedavnoj izjavi naglasila: „Sve što sam stekla u životu stekla sam svojim radom. Nikada nijesam bila umiješana u bilo kakav familijarni ili državni posao”, njenu advokatsku karijeru prate brojne kontroverze.

Počelo je skandalom oko privatizacije hotela Avala u Budvi. Tada je kao član sudskog vijeća Vrhovnog suda donijela presudu kojom se Tenderskoj komisiji nalaže da potpiše ugovor o kupoprodaji hotela Avala sa drugorangiranom kompanijom Bepler i Džejkobson za sumu daleko nižu od tražene. I to nakon što je Tenderska komisija poništila tender poslije odustajanja prvorangiranog ponuđača. To daje podsticaj za nezvanične špekulacije da iza privatizacije hotela Avala stoji baš njen kapital, što ona nikada nije demantovala. Zvanični suvlasnik Beplera je Zoran Bećirović, kum Mila Đukanovića. Šest mjeseci nakon što je hotel predala u ruke kuma Beplera, Ana Kolarević postaje pravna zastupnica iste kompanije koja uz njenu stručnu pomoć širi svoju imperiju na Crnogorskom primorju i na sjeveru Crne Gore.

U narednih šest godina uključuje se u brojne milionske poslove i postaje ekskluzivni zastupnik stranog kapitala koji se plasira u crnogorsku privredu.

Kancelarija Kolarević posredovala je u privatizaciji Jugopetrola, Telekoma, nikšićke Željezare. Zastupa milionera i prijatelja svoga brata premijera, Kanađanina Pitera Manka u privatizaciji tivatskog Arsenala, singapurski Aman rizorts, zakupca Svetog Stefana i Miločera, rusku kompaniju Sonuba u kupovini 20 hektara državne zemlje u Maljeviku kod Bara… Na listi njenih klijenata su Crnogorska komercijalna banka, Hypo banka, Monte Adria Broker…

Protiv pojedinih njenih klijenata vode se brojni sporovi pred crnogorskim pravosuđem, sa slabim izgledima na uspjeh zbog uticajnosti advokatice Kolarević.

Obrazloženje nagrade Ani Kolarević po kojem ona zastupa oko 80 odsto stranih kompanija u Crnoj Gori moralo bi da zabrine crnogorsku javnost, pravosuđe i advokaturu. Prosto, nije normalno da advokatska kancelarija prisvoji većinu poslova sa strancima. Time se i najdobronamjernijima nameće asocijacija na korišćenje rodbinskih i kumovskih veza.

Položaj Ane Kolarević ne ostavlja prostora za dilemu kod stranih investitora, koga angažovati za zastupnika. U tekstu na sajtu Nju ikonomija piše da je „Ana Kolarević vaš vodič kako da Crna Gora radi za vas”!?

Gospođa Kolarević je, kako se vidi, uspješna i bogata žena. Akcionar je Prve banke i suvlasnik prve privatne škole u Crnoj Gori. Sve to, kako se čini, nije dovoljno za profesionalno zadovoljstvo. Potrebne su nagrade i priznanja bez obzira na to odakle stizala, lovorovi vijenci i zlatne tantijeme koje se uredno serviraju javnosti.

Da Ana Kolarević nije najmoćnija advokatica u Crnoj Gori moglo bi se pomisliti da je riječ o još jednoj od onih nagrada koje su godinama od raznih magazina i biznis klubova iz evropskih zemalja kupovali naši slavoljubivi političari i direktori. Znala se i cijena tih „inostranih” priznanja. Kretala se od pet pa do 10.000 eura, tvrde oni koji su ih kupovali ili bili nuđeni.

Laureat Ana Kolarević na pravi način odslikava stanje crnogorske stvarnosti, pravde i jednakih šansi za sve.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo