Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stručnjaci za zatvore, EU i NATO

Objavljeno prije

na

Nikada do sada Crna Gora nije imala toliko magistara društvenih nauka. Jedan po jedan, ove sedmice su u sali Mediteran Univerziteta, diplome primili magistranti Ekonomskog fakulteta u Podgorici. Njih oko dvije stotine. Toliko je magistara sa ovog fakulteta izašlo tokom posljednje tri godine. Sa brojem magistara ne zaostaju ni drugi društveni fakulteti, poput Fakulteta političkih nauka. Zbog toga je broj magistarskih radova u elektronskoj biblioteci Univerziteta znatno uvećan u odnosu na prošlu deceniju. A na sajtu Univerziteta svakodnevno se postavljaju obavještenja o novim magistarskim radovima, koji čekaju odbranu. NAUKA I IDEOLOGIJA: Odu rastućem znanju u malenoj nam državi, svakodnevno tim povodom drže obrazovne vlasti. Rektor Predrag Miranović i njegovi saradnici ne propuštaju priliku da se javno pohvale kako „znanja nikad nije dosta”, te da smo po znanju već u Evropi. Anđelko Lojpur, prorektor za nastavu na Univerzitetu Crne Gore, ocijenio je nedavno da je upravo rastući broj visokoobrazovanih razlog pada stope nezaposlenosti, koja se, kako kaže, „približava stopi nezaposlenosti u Evropi”.

Prelistavanje elektronske biblioteke Univerziteta pokazuje da se najveći broj magistarskih tema bavi – institucijama EU, Savjetom Evrope, NATO alijansom… Kad nas jednom integrišu u Evropu, znanja naših stručnjaka, sve su prilike, poput nekadašnjih stručnjaka za samoupravljanje – biće viška.

Samo neki od naslova: Politika tržišta rada Evropske unije, Pretpristupni fondovi EU, Program obuke državne administracije za proces pridruživanja Evropskoj uniji, CARDS program EU u procesu pridruživanja Crne Gore, Aktivnosti Savjeta Evrope u borbi protiv terorizma, Značaj i uloga Partnerstva za mir u procesu približavanja Crne Gore NATO-u, Uloga NATO-a u novom svjetskom poretku, Evropske perspektive Crne Gore kroz prizmu regionalne ekonomske i političke integracije, Lokalna samouprava u procesu stabilizacije pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji …

,,Neki radovi su bolji, neki lošiji, ali poenta je da se uglavnom radi o deskriptivnim radovima, bez naučne kritike i analize”, ocjenjuju naši sagovornici, koji ne misle da je reforma visokog obrazovanja na domaći način razlog za javnu hvalu.

Budućnost društvene nauke u Crnoj Gori, ali i šire, predviđena je još na naučnoj konferenciji u Ljubljani iz 2007. godine, kada je profesor crnogorskog Univerziteta Milan Popović ocijenio da se ,,svijet univerziteta, humanističkih disciplina i društvenih nauka, ponovo našao pod kvazi-feudalnom, ultra-monopolističkom, birokratskom opsadom”, ovoga puta – Brisela.

Među mentorima za magistarske radove koji se bave institucijama EU, prednjači Gordana Đurović, potpredsjednica Vlade za evropske integracije. Čudo da nema naučne kritike.

STRUČNJACI ZA SEBE: Izuzev stručnjaka za EU i NATO, čija znanja očigledno imaju rok trajanja, među postojećim magistarskim radovima i onim koji čekaju odbranu, nalazi se još zanimljivih tema.

Jedan od njih je: Zatvorski sistem u Crnoj Gori i odnosi s javnošću, tema koju će ovih dana na Fakultetu političkih nauka braniti Marija Jovović, portparolka zatvora u Spužu. Ako dobije titulu magistra, Jovovićeva će magistrirati na – samoj sebi. S obzirom na to da odnosi sa javnošću u crnogorskom zatvorskom sistemu počinju i završavaju se sa njenim radnim mjestom.

Zatvor u Spužu dobio je još jednog magistra: Vuksanović Božidar, direktor ZIKS-a magistrirao je na Ekonomskom fakultetu, na temi: Interna ekonomija zatvorskih sistema u korelaciji sa faktorom bezbjednosti.

Ima još onih čije su magistarske teze usko povezane sa službovanjem: Savo Kentera, predsjednik Euro-atlantskog kluba Crne Gore magistrirao je na temi – Uticaj obavještajnih službi na kreiranje spoljne politike: slučaj SAD , kod mentora Radovana Vukadinovića, predsjednika filijale ATA u Hrvatskoj, koji je pomogao osnivanje EAK-a u Crnoj Gori .

Na Pravnom fakultetu magistrirali su nedavno, o čemu je Monitor već pisao, poslanik DPS-a Miodrag Vuković, ministar odbrane Boro Vučinić i biznismen Aco Đukanović. Sva trojica kod istog mentora: profesora Ustavnog prava, Slavka Lukića. Vukovićeva magistarska tema je: Sloboda, pravo političkog udruživanja u postkomunističkoj Crnoj Gori i međunarodni standardi. Đukanović je magistrirao na temi – Ustavna žalba kao oblik neposredne ustavnosudske zaštite ljudskih prava u ustavima zemalja Evropske unije i u Crnoj Gori, a rad ministrovog magistarskog rada nosi naslov: Sloboda javnog /mirnog/ okupljanja u međunarodnom pravu s posebnim osvrtom na Crnu Goru.

U međuvremenu Vuković je postao doktor nauka. I to na račun teme koju je mu Senat Univerziteta ranije odbio uz obrazloženje da se radi o ,,neuobičajenoj temi”, kako je kazao bivši rektor Ljubiša Stanković. Novom rektoru nije smetalo što se Vuković u svom doktorskom radu bavio svježom istorijom – Pravna priroda i koncepcija Ustavne povelje i pravni karakter državne zajednice Srbija i Crna Gora, naziv je njegove doktorske disertacije

KOME SLUŽI NAUKA: Da je kvalitet osnovnih i postdiplomskih studija na crnogorskom fakultetu pao unazad nekoliko godina, ocijenili su svi kandidati za rektora na posljednjem izboru. Izuzev, naravno, pobjednika, izabranog Predraga Miranovića. Nakon njegovog izbora, zaboravljena je i priča o obaveznom uvođenju unutrašnje kontrole kvaliteta na Univerzitetu i o neophodnosti izmjene aktuelnog Zakona koji je Univerzitet pretvorio u – vladin univerzitet. Koliko će takva obrazovna politika koristiti domaćoj nauci, vidjećemo. Trenutno je jedino sigurno da od sve brojnijeg štampanja magistarskih radova imaju koristi oni koji sjede u komisijama za njihovu odbranu. To je dodatna zarada. Nego, kvalitet na stranu, od povećanog broja magistara, koristi nema ni budžet Univerziteta. Broj gostujućih profesora na crnogorskom Univerzitetu ostao je isti. Prema posljednjim podacima samo u maju ove godine utrošeno je 110 hiljada eura na njihove honorare i putne troškove.

Ne računajući honorare za rad u komisijama za odbranu magistarskih radova.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo