Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NISKE KAZNE ZA KRIVIČNA DJELA NAD MALOLJETNICIMA: Pravosuđe ispod minimuma

Objavljeno prije

na

Bjelopoljske ljekare Tomislava Jeremića (nekadašnji direktor bolnice) i Haku Tahirović Viši sud u Bijelom Polju kaznio je, protekle nedjelje, sa sedam mjeseci zatvora, a Zvonka Puletića i Jelu Cimbaljević sa šest mjeseci kućnog pritvora. Ovo je sudski epilog infekcije beba u bjelopoljskoj bolnici krajem 2014. godine, u kojoj je jedna od beba preminula.

Ljekari su dobili kazne niže od minimalne, koja iznosi dvije godine za to krivično djelo.

Javnost je burno reagovala na ovu presudu. Najogorčeniji su roditelji: ,,Ovo je van svake pameti, ovo nije država Crna Gora, ovo nije sud. Ovo je banana država, država bez zakona. Ovo je nevjerovatno”, kazao je nakon presude otac preminule bebe Slaviša Knežević.

Otac jedne od inficiranih beba Predrag Karišik kazao je da je presuda poziv građanima da mogu ubijati djecu ako su članovi Demokratske partije socijalista: ,,Ovo je poziv građanima u Crnoj Gori da se učlane u DPS i da mogu da ubijaju djecu po Crnoj Gori, a da će ih štititi Duško Marković i Milo Đukanović. Ubili su jedno dijete, pokušali da ubiju još četvoro i naši životi više nemaju smisla”, kazao je Karišik.

U obrazloženju presude sudija Vukomir Bošković je rekao da je sud imao u vidu to što su ,,ugledni i poznati ljekari neosuđivani, solidno se ponašali i doprinijeli podizanju kvaliteta u pružanju zdravstvenih usluga”.

Sud je utvrdio da su Jeremić, Puletić, Tahirović i Cimbaljević krivi što nijesu postupali u skladu sa propisima kojima se određuju mjere za suzbijanje i sprečavanje opasne zarazne bolesti, pri čemu su bili svjesni da takvim nečinjenjem mogu učiniti zabranjeno djelo.

,,Okrivljeni Jeremić, kao tadašnji direktor bolnice, nije obrazovao tim za nadzor, prevenciju i suzbijanje bolničke infekcije, a Tahirović i Puletić kao načelnici Ginekološko akušerskog i Neonatološkog odjeljenja nijesu preduzimali odgovarajuće higijenske mjere na tim odjeljenjima, na način što nisu vršili redovnu sanitarnu kontrolu, nalaganje briseva sa radnih površina i opreme, niti sanitarnu kontrolu zaposlenih”, kazao je Bošković.

Dejan Cvijanović, iz NVO Krug života, podsjeća na to da je komisija Kliničkog centra još 2008. detektovala katastrofalno stanje u belopoljskoj bolnici, o čemu je Monitor pisao. Problem je uočen ali ništa nije urađeno. ,,Direktori bolnice su bili i visoki funkcioneri DPS-a pa im je preče bilo kupljenje glasova za partiju nego stanje u bolnici”, ističe Cvijanović. U Ministarstvu zdravlja su se kada se desilo trovanje pravdali da su im direktori bolnica davali lažne izvještaje o stanju u tim ustanovama. Niko nije odgovarao.

,,Tokom 2014, nakon medijskih natpisa o zlostavljanju magarca, tužilaštvo je slavodobitno objavilo da je procesuiralo počinioca, osuđen je na tri mjeseca zatvora. Po ovoj presudi dva ljekara su osuđena na šest mjeseci kućnog pritvora pa nek javnost sama uporedi”, komentariše Cvijanović presudu za Monitor. On ističe da je veliki problem nezainteresovanost i nestručnost tužilaštva da se uhvati u koštac sa brojnim slučajevima nepočinstava u zdravstvu.

Bojana Jokić, predsjednica Upravnog odbora NVO LGBT Forum Progres za Monitor kaže da je presuda Višeg suda u Bijelom Polju pokazala koliko se obesmišljava Krivični zakon i da se tim istim zakonom nedovoljno štite djeca i maloljetnici u našoj zemlji: ,,Porazno je to što se nije pratila ni sudska praksa, koja nameće dosta strožije kazne kada su u pitanju slučajevi sa smrtnim ishodima. Ono što može malo da nas ohrabri jeste činjenica da presuda nije pravosnažna”.

Advokat Veselin Radulović za Monitor ističe da presuda ljekarima iz Bijelog Polja pokazuju da je kaznena politika sudova nerazumljiva, nepravična i samim tim neprihvatljiva: ,,Teško je oteti se utisku da su blage kazne rezultat položaja koji okrivljeni imaju, odnosno činjenice da se radi

o članovima vladajuće partije koji su javnosti više po tome poznati

nego po stručnim referencama i rezultatima postignutim u profesiji.

Postala je uobičajena praksa da u takvim slučajevima sudovi bez

valjanog obrazloženja ublažavaju kazne ispod propisanog minimuma”.

On ukazuje na činjenicu da pravično suđenje podrazumijeva i pravo oštećenog na satisfakciju koju će dobiti kroz zakonitu i pravičnu sankciju okrivljenom: ,,Takođe, princip specijalne i generalne prevencije podrazumijeva da izrečena kazna utiče na okrivljenog i na druga lica da ubuduće ne vrše krivična djela. Ne vjerujem da postoji pravni stručnjak koji bi mogao valjano obrazložiti da ovakve kazne ostvaruju bilo koji od navedenih ciljeva”.

A o tome kako pravosuđe tretira krivična djela nad maloljetnicima svjedoči i presuda na koju je sredinom jula reagovala grupa nevladinih organizacija. One su osudile presudu sudije Višeg suda Vladimir Novovića, kojom je M.D. (66) pravosnažno osuđen na 15 mjeseci zatvora, za ,,pokušaj silovanja i nedozvoljeno držanje oružja”.

U saopštenju Sigurne ženske kuće, Roditelji.me, ADP-Zid, Građanske alijanse, Hiperiona, LGBTIQ Socijalnog centara i LGBT Foruma Progres se navodi da je ,,neprihvatljivo da se za pokušaj silovanja maloletnog lica izrekne ovako niska i neprimjerena kazna zatvora”.

,,A dodatno uzimajući u obzir da je pomenuti M.D. proglašen krivim i za nedozvoljeno držanje oružja. Istoga dana kada je izrečena ova kazna, izrečena je i kazna tek punoletnom licu od 18 meseci zbog razbojništva počinjenog u Podgorici. Ovom odlukom je Viši sud u Podgorici efektivno obesmislio Krivični zakonik i obezvrijedio patnju i posljedice koje je maloletna osoba pretrpjela, i čiji će oporavak od ovog gnusnog čina trajati godinama”.

NVO su pozvale Viši sud i Ministarstvo pravde, da se ozbiljnije pozabave nasiljem koje deca, a posebno devojčice, svakodnevno trpe, da pravično primjenjuju zakone Crne Gore, i stanu u jednaku zaštitu svih žrtava, a pogotovo onih koje su maloljetne i čiji se glas ne čuje.

Iz Višeg suda su uzvratili:,,Neistiniti su, neosnovani, proizvoljni i neprimjereni navodi iznijeti u saopštenju navedenih NVO”. Objasnili su da je u završnoj riječi Viši državni tužilac u Podgorici izmijenio pravnu kvalifikaciju djela i optuženom M.D. umjesto krivičnog djela silovanje u pokušaju, stavio na teret krivično djelo nedozvoljene polne radnje. Za ovo djelo je propisana novčana kazna ili kazna zatvora od dvije godine.

,,Nije prvi put da državni tužilac značajno izmijeni kvalfikaciju krivičnog djela u korist okrivljenog i da ta izmjena uzrokuje višestruko blaže kažnjavanje ili odbijanje optužbe zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja. Takvi slučajevi trebali bi da uzrokuju odgovornost postupajućih tužilaca. Promjene pravnih kvalifikacija gdje tužilac prvo stavi na teret krivično djelo sa najnižom propisanom kaznom od 10 godina zatvora, a zatim to promijeni sa krivičnim djelom za koje je propisana novčana kazna ili zatvor do 2 godine, ukazuju ili da takav tužilac nema ni minimum stručnih znanja i kapaciteta da bi vršio funkciju tužioca ili da je njegova odluka rezultat nezakonitog uticaja. Na žalost, svjedoci smo da u tužilaštvu godinama postoji potpuni nedostatak bilo kakve odgovornosti”, kaže Radulović.

Bojana Jokić podjeća da se tokom jula ove godine desio i slučaj da je muškarac koji ima istoriju uznemiravanja djece, a koji nije adekvatno kažnjen, pokušao da dodiruje djevojčicu na igralištu.

,,Ni nakon velikog pritiska NVO da se pooštre kaznene mjere i podignu minimalne predviđene kazne u ovakvim slučajevima, nije bilo reakcija nadležnog ministarstva. Stoga, još jednom pozivamo Ministarstvo pravde da uzme u razmatranje sve predloge koje su brojne nevladine organizacije dostavile na njihovu adresu u 2016. i 2017. godini, i konačno podigne minimalne kazne za krivična djela koja su počinjena nad maloljetnim licima, odnosno djecom”, ističe Jokić. Ona zaključuje da nas ,,ovi slučajevi, kao i brojni drugi u kojima su naša djeca pretrpjela nasilje, traumu, ili čak tragično izgubila živote, navode da pomislimo da jednaka prava ne važe za sve, pogotovo ne za naše najmlađe i najranjivije”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo